Kateterizacija srca i koronarna angiografija minimalno su invazivne metode pregleda srca i krvnih žila koje ga opskrbljuju, odnosno koronarnih arterija, bez operacijskog zahvata. Te se pretrage obično provode kada neinvazivne pretrage ne daju dovoljno podataka, upućuju na moguću bolest srca ili krvnih žila ili kada osoba ima simptome karakteristične za takve bolesti. Jedna je od njihovih prednosti mogućnost da liječnici tijekom istog postupka i liječe različite bolesti, uključujući koronarnu bolest srca.
U Sjedinjenim Američkim Državama svake se godine provede više od milijun kateterizacija srca i angiografskih postupaka. Ti su postupci razmjerno sigurni, a komplikacije su rijetke. Pri kateterizaciji srca i angiografiji rizik od ozbiljne komplikacije, kao što su moždani udar, srčani udar ili smrt, iznosi približno 1 na 1000 postupaka. Umire manje od 1 na 10.000 osoba podvrgnutih tim postupcima, a većina umrlih već ima tešku srčanu ili drugu bolest. Rizik od komplikacija i smrti povećava se sa životnom dobi.
Kateterizacija srca
Kateterizacija srca često se primjenjuje u dijagnosticiranju i liječenju različitih srčanih bolesti. Može se koristiti za mjerenje količine krvi koju srce ispumpava u minuti (minutni volumen srca), otkrivanje prirođenih srčanih grešaka te otkrivanje i biopsiju tumora srca, primjerice miksoma.
Kateterizacija srca
To je jedini postupak kojim se može izravno izmjeriti krvni tlak u svakoj srčanoj šupljini i velikim krvnim žilama koje vode od srca prema plućima.
Tijekom kateterizacije srca tanki kateter, odnosno mala, savitljiva, šuplja plastična cjevčica, uvodi se kroz ubod iglom u arteriju ili venu u vratu, ruci ili preponi, odnosno gornjem dijelu natkoljenice. Na mjesto uvođenja primjenjuje se lokalni anestetik. Kateter se zatim provodi kroz velike krvne žile do srčanih šupljina. Postupak se izvodi u bolnici i obično traje od 40 do 60 minuta.
Kroz kateter se do njegova vrha mogu uvoditi različiti mali instrumenti. Njima se može mjeriti krvni tlak u pojedinim srčanim šupljinama i krvnim žilama koje ulaze u srce ili iz njega izlaze, snimati unutrašnjost krvnih žila ultrazvukom, uzimati uzorke krvi iz različitih dijelova srca ili uzorak srčanog tkiva za mikroskopski pregled (biopsija). Ti postupci uključuju:
-
Angiografiju: kateterom se u krvne žile ubrizgava radiokontrastno sredstvo kako bi se mogle prikazati na rendgenskim snimkama.
-
Ventrikulografiju: kateterom se kontrastno sredstvo ubrizgava u jednu ili više srčanih šupljina kako bi se prikazale na rendgenskim snimkama.
-
Perkutanu koronarnu intervenciju (PCI): kateter s balonom na vrhu uvodi se u suženu koronarnu arteriju, a balon se napuše kako bi se suženi dio proširio. Liječnici zatim obično postavljaju mrežastu cjevčicu (stent) kako bi arterija ostala otvorena.
-
Valvuloplastiku: kateterom se proširuje suženi otvor srčanog zaliska.
-
Zamjenu zaliska: kateterom se ugrađuje novi srčani zalistak bez uklanjanja staroga i bez operacije na otvorenom srcu.
Ventrikulografija je vrsta angiografije pri kojoj se radiokontrastno sredstvo kroz kateter ubrizgava u lijevu ili desnu klijetku. Provodi se tijekom kateterizacije srca. Tim postupkom liječnici mogu promatrati gibanje lijeve ili desne klijetke i procijeniti crpnu funkciju srca. Na temelju toga mogu izračunati ejekcijsku frakciju, odnosno postotak krvi koji lijeva klijetka izbaci pri svakom otkucaju. Procjena crpne funkcije pomaže utvrditi stupanj oštećenja srca.
Ako se kateter uvodi kroz arteriju, mjesto uboda mora se neprekidno pritiskati 10 do 20 minuta nakon uklanjanja svih instrumenata. Pritiskom se sprječavaju krvarenje i nastanak hematoma. Ipak, ponekad se na mjestu uboda pojavi krvarenje i nastane velik hematom koji može trajati nekoliko tjedana, ali se gotovo uvijek povuče bez liječenja.
Budući da uvođenje katetera u srce može izazvati poremećaj srčanog ritma, srčani se ritam prati elektrokardiografijom (EKG). Liječnici abnormalan ritam obično mogu prekinuti pomicanjem katetera u drugi položaj. Ako to ne pomogne, kateter se uklanja. Vrlo rijetko kateter može oštetiti ili probušiti srčanu stijenku, pa je potrebna hitna operacija.
Kateterizacija srca može se provesti na desnoj ili lijevoj strani srca.
Kateterizacija desne strane srca provodi se radi dobivanja podataka o desnoj pretklijetki, desnoj klijetki i trikuspidnom zalisku, koji se nalazi između tih dviju srčanih šupljina. Desna pretklijetka prima deoksigeniranu krv iz tjelesnih vena, a desna klijetka pumpa krv u pluća, gdje krv prima kisik i otpušta ugljikov dioksid. Kateter se uvodi u venu, obično u vratu, ruci ili preponi. Kateterizacija plućne arterije, pri kojoj se kateter s balonom na vrhu provodi kroz desnu pretklijetku i desnu klijetku te postavlja u plućnu arteriju, ponekad se izvodi tijekom kateterizacije desne strane srca, većih medicinskih postupaka ili u jedinici intenzivnog liječenja. Kateterizacija desne strane srca primjenjuje se i za otkrivanje i mjerenje abnormalnih komunikacija između desne i lijeve strane srca. Liječnici je također koriste pri procjeni kandidata za transplantaciju srca, prije postavljanja mehaničkog uređaja za potporu cirkulaciji te za dijagnosticiranje i liječenje plućne hipertenzije ili srčanog zatajivanja.
Kateterizacija lijeve strane srca provodi se radi dobivanja podataka o lijevoj pretklijetki, lijevoj klijetki, mitralnom zalisku, smještenom između lijeve pretklijetke i lijeve klijetke, te aortnom zalisku, smještenom između lijeve klijetke i aorte. Lijeva pretklijetka prima iz pluća krv bogatu kisikom, a lijeva klijetka pumpa je u ostatak tijela. Taj se postupak obično kombinira s koronarnom angiografijom kako bi se dobili podatci o koronarnim arterijama.
Pri kateterizaciji lijeve strane srca kateter se uvodi u arteriju, obično u ruci ili preponi.
Koronarna angiografija
Tijekom angiografije u krvnu se žilu ubrizgava radiokontrastno sredstvo, tekućina vidljiva na rendgenskim snimkama, a rendgenskim se zračenjem stvaraju detaljne slike krvnih žila. Koronarna angiografija prikazuje koronarne arterije koje srce opskrbljuju krvlju bogatom kisikom. Provodi se tijekom kateterizacije lijeve strane srca jer se koronarne arterije odvajaju od aorte neposredno nakon njezina izlaska iz lijeve klijetke (vidi Krvna opskrba srca). Ta se dva postupka gotovo uvijek izvode istodobno.
Nakon primjene lokalnog anestetika liječnik kroz mjesto uboda u arteriju ruke ili prepone uvodi tanki kateter. Kateter se zatim provodi prema srcu i u koronarne arterije. Tijekom uvođenja liječnik koristi fluoroskopiju, odnosno kontinuirano rendgensko snimanje, kako bi pratio napredovanje katetera do ciljanog mjesta.
Nakon što se vrh katetera pravilno postavi, kroz njega se u koronarne arterije ubrizgava radiokontrastno sredstvo. Obrisi arterija pojavljuju se na zaslonu i snimaju.
Koronarna angiografija
Srce je mišićni organ koji neprekidno pumpa krv u ostatak tijela. Koronarne arterije opskrbljuju srce kisikom i hranjivim tvarima potrebnima za njegov učinkovit rad.
S vremenom se unutar arterija mogu nakupiti masne naslage, koje se nazivaju plakom. One sužavaju lumen arterije i smanjuju protok krvi. Ako se plak razvije u koronarnim arterijama, može se smanjiti dotok krvi u srčani mišić.
Ako osoba razvije simptome angine, kao što su bol u prsima, vrtoglavica ili omaglica, može se provesti koronarna angiografija kako bi se utvrdilo postoji li plak u koronarnim arterijama.
Tijekom angiografije pristup femoralnoj arteriji dobiva se kroz mali ubod ili rez u gornjem dijelu natkoljenice. U arteriju se zatim uvodi vodilica i provodi prema aorti, nakon čega se preko vodilice uvodi kateter.
Kada kateter dospije do aorte, ubrizgava se kontrastno sredstvo. Dok kontrast iz aorte ulazi u koronarne arterije, snimaju se rendgenske slike, odnosno angiogrami. Na njima se mogu prikazati začepljenje, aneurizma, suženje ili druge abnormalnosti arterija. Nakon angiografije kateter i vodilica uklanjaju se. Ako je potrebno liječenje, liječnik preporučuje odgovarajući postupak.
Liječnici tim snimkama otkrivaju suženja (koronarna bolest srca) ili spazam koronarnih arterija. Snimke pomažu u odluci je li potrebna angioplastika, odnosno otvaranje suženja balonom uvedenim preko katetera, uz postavljanje stenta, male mrežaste metalne cjevčice koja održava arteriju otvorenom, ili je potrebno kirurško premoštenje koronarnih arterija.
Minijaturni ultrazvučni pretvarači na vrhu katetera mogu stvarati slike stijenki koronarnih arterija i prikazivati protok krvi. Ta se metoda naziva intravaskularnim ultrazvukom (IVUS) i sve se češće primjenjuje zajedno s koronarnom angiografijom. Minijaturni senzori tlaka na vrhu katetera mogu izmjeriti razliku tlaka prije i nakon suženja koronarne arterije. Tako se kateterizacijom srca može procijeniti težina suženja.
Koronarna angiografija rijetko je neugodna i obično traje od 30 do 50 minuta. Ako osoba nije teško bolesna, može otići kući ubrzo nakon postupka. Ako se postavi stent, obično ostaje u bolnici preko noći.
Kada se kontrastno sredstvo ubrizga u aortu ili srčane šupljine, osoba može kratkotrajno osjetiti toplinu u cijelom tijelu dok se sredstvo širi krvotokom. Frekvencija srca može se povećati, a krvni tlak blago sniziti. Rijetko kontrastno sredstvo uzrokuje usporenje ili čak kratkotrajan zastoj rada srca. Od osobe se tada može zatražiti da snažno zakašlje kako bi se stanje ispravilo. Ti su problemi rijetko ozbiljni. Rijetko se pojavljuju i blage komplikacije, kao što su mučnina, povraćanje i kašalj.
Ozbiljne komplikacije, kao što su šok, konvulzije, oštećenje bubrega i iznenadni prekid rada srca (srčani zastoj), vrlo su rijetke. Nuspojave kontrastnih sredstava uključuju alergijske reakcije i oštećenje bubrega. Alergijske reakcije mogu se kretati od kožnog osipa do životno ugrožavajuće anafilaksije. Tim koji provodi postupak spreman je odmah liječiti komplikacije koronarne angiografije. Oštećenje bubrega gotovo se uvijek povuče bez posebnog liječenja. Ipak, liječnici su posebno oprezni pri izvođenju angiografije u osoba koje već imaju oslabljenu bubrežnu funkciju.
Rizik od komplikacija veći je u starijih osoba, ali je i dalje nizak. Koronarna angiografija nužna je kada se procjenjuje potreba za angioplastikom ili kirurškom revaskularizacijom miokarda.