Bubrezi su organi u obliku graha koji su važni dio mokraćnog sustava. Svaki je dugačak oko 12 centimetara i teži oko 150 grama. Bubrezi su smješteni sa svake strane kralježnice, odmah iza trbušne šupljine u kojoj su smješteni organi probavnog sustava.
Svaki je bubreg opskrbljlen krvlju putem ogranaka aorte zvanima bubrežne arterije. Krv iz renalne arterije odlazi u progresivno manje arterije, sve do najmanjih nazvanih arteriole. Iz arteriola, krv odlazi u glomerul, koji je zapravo klupko mikroskopskih krvnih žila nazvanih kapilare. Krv izlazi iz svakog glomerula kroz arteriolu koja se spaja s malom venom. Male vene spajaju se u jednu veliku bubrežnu venu, koja odvodi krv iz svakog bubrega.
Pregled mokraćnog sustava
Nefroni su mikroskopske jedinice koje filtriraju krv i proizvode urin. Svaki bubreg sadrži oko milijun nefrona. Svaki nefron sadrži glomerul okružen tankoslojnom strukturom u obliku zdjele (Bowmanova kapsula). U nefronu se također nalaze sićušni kanalići (tubuli) koji odvode tekućinu (koja ubrzo postaje mokraća) iz područja Bowmanove kapsule (Bowmanov prostor). Svaki bubrežni kanalić ima tri međusobno povezana dijela: proksimalni zavijeni kanalić, Henleovu petlju i distalni zavijeni kanalić. Treći dio nefrona je sabirna cijev koja odvodi tekućinu iz kanalića. Tekućina postavaje mokraća nakon što napusti sabirnu cijev.
Bubrezi se sastoje od vanjskog dijela (bubrežne kore) i unutarnjeg dijela (bubrežne srži). Svi se glomeruli nalaze u bubrežnoj kori, dok se tubuli nalaze u bubrežnoj kori i srži. Mokraća se odvodi iz sabirnih cijevi iz mnogo tisuća nefrona u strukturu sličnu čaši (calix). Svaki bubreg ima nekoliko čašica koje se dreniraju u jednu središnju komoru (bubrežna nakapnica). Mokraća se drenira iz bubrežne nakapnice svakog bubrega u ureter.
Funkcije bubrega
Sve funkcije koje normalno rade dva bubrega mogu se adekvatno provesti jednim zdravim bubregom. Neki ljudi rađaju se samo s jednim bubregom, a drugi odlučuju donirati jedan bubreg za transplantaciju drugoj osobi sa zatajenjem bubrega. U drugim slučajevima, jedan bubreg može biti teško oštećen zbog bolesti ili ozljede.
Osnovna funkcija bubrega je
Dodatne funkcije bubrega uključuju
-
filtriranje i izlučivanje otpadnih proizvoda nakon probavljanja hrane, lijekova i štetnih tvari (toksina)
-
regulaciju krvnog tlaka
-
izlučivanje određenih hormona
Ravnoteža
vodei elektrolita u tijelu
Pijenje vode je esencijalno za održavanje života kod ljudi. Putem prerade (metabolizma) hrane nastaje više vode. Ako se količina vode koja se unosi u tijelo ne izjednači sa količinom vode koja se izlučuje, voda se ubrzano nakuplja i osoba postaje bolesna ili ponekad nastupi i smrtni ishod. Višak vode dovodi do razrjeđivanja elektrolita u tijelu, dok ih manjak vode koncentrira. Elektroliti u tijelu moraju se održavati u vrlo preciznim koncentracijama. Bubrezi reguliraju i pomažu u održavanju odgovarajuće ravnoteže vode i elektrolita.
Krv ulazi u glomerul pod visokim tlakom. Velik dio tekućeg dijela krvi filtrira se kroz male pore u glomerulu, dok krvne stanice i većina velikih molekula, kao što su proteini, zaostaju. Čista, filtrirana tekućina ulazi u Bowmanov prostor i ulazi u tubul koji vodi iz Bowmanove kapsule. U zdravih odraslih osoba, dnevno se u bubrežnim tubulima filtrira oko 180 litara tekućine. Gotovo sva ova tekućina (i elektroliti koji se u njoj nalaze) se reapsorbira u bubrezima. Samo oko 1.5 do 2% tekućine izlučuje se kao urin. Da bi se ta reapsorpcija dogodila, različiti dijelovi nefrona aktivno izlučuju i reapsorbiraju različite elektrolite, koji povlače vodu, dok drugi dijelovi nefrona mijenjaju svoju propusnost prema vodi, omogućujući povratak više ili manje vode u cirkulaciju. Detalji tih procesa pomalo su komplicirani.
U prvom dijelu cjevčica (proksimalno savijen tubul) većina natrija, vode, glukoze i drugih filtriranih tvari se reapsorbira i na kraju se vraća u krv. U sljedećem dijelu tubula (Henleova petlja) otpuštaju se (reapsorbiraju) natrij, kalij i klorid. Tako preostala tekućina postaje sve razrjeđenija. Razrjeđena tekućina prolazi kroz sljedeći dio tubula (distalni savijen tubul), gdje se većina preostalog natrija otpušta u zamjenu za kalij i kiselinu.
Tekućina iz tubula iz nekoliko nefrona ulazi u sabirnu cijev. U sabirnoj cijevi tekućina može ostati razrjeđena, ili se voda može apsorbirati iz tekućine i vratiti u krv, što čini urin koncentriranijim. Reapsorpcija vode regulirana je antidiuretskim hormonom (kojega proizvodi hipofiza) i drugim hormonima. Ovi hormoni pomažu u regulaciji rada bubrega i kontroliraju sastav mokraće kako bi održali količinu vode u tijeu i elektrolitski balans.
Filtracija i izlučivanje
Prilikom metaboliziranja hrane u tijelu, stvaraju se određeni otpadni proizvodi, a te proizvode treba ukloniti iz tijela. Jedan od glavnih otpadnih produkata je ureja, koja nastaje tijekom razgradnje proteina. Ureja slobodno prolazi kroz glomerul u tubularnu tekućinu i, zbog toga što se ne reapsorbira, prolazi u urin.
Ostale nepoželjne tvari, uključujući metaboličke otpadne produkte kao što su kiseline, i mnoge toksine i lijekove, aktivno se izlučuju u mokraću putem stanica u bubrežnim tubulima (time dajući mokraći njen karakteristični miris).
Regulacija krvnog tlaka
Sljedeća funkcija bubrega je sudjelovanje u reguliranju krvnog tlaka tijela izlučivanjem viška natrija. Ako se izlučuje premalo natrija, vjerojatno će se povećati krvni tlak. Bubrezi također pomažu regulirati krvni tlak stvarajući enzim koji se zove renin. Kada krvni tlak padne ispod normalnih razina, bubrezi izlučuju renin u krvotok, čime se aktivira renin-angiotenzin-aldosteronski sustav, što zauzvrat povećava krvni tlak. Bubrezi također proizvode urotensin, koji uzrokuje stezanje krvnih žila i pomaže podići krvni tlak. Osoba sa zatajivanjem bubrega ima smanjenu sposobnost reguliranja krvnog tlaka te stoga ima povišene vrijednosti krvnog tlaka.
Izlučivanje hormona
Putem izlučivanje hormona bubrezi pomažu u reguliranju drugih važnih funkcija, kao što su proizvodnja crvenih krvnih stanica i rast i održavanje kostiju.
Bubrezi proizvode hormon koji se zove eritropoetin, koji stimulira proizvodnju crvenih krvnih stanica u koštanoj srži. Tako koštana srž oslobađa crvene krvne stanice u krvotok.
Rast i održavanje zdravlja kostiju složeni je proces koji ovisi o nekoliko organskih sustava, uključujući bubrege. Bubrezi pomažu regulirati razine kalcija i fosfora, minerala koji su esencijalni za zdravlje kostiju. Bubrezi to osiguravaju pretvaranjem neaktivnog oblika vitamina D, koji se proizvodi u koži i prisutan je u brojnim namirnicama, u aktivni oblik vitamina D (kalcitriol) koji djelujujći kao hormon stimulira apsorpciju kalcija i fosfora iz tankog crijeva.