Ishijalgija (išijas) bol je koja se širi duž ishijadičnog živca. Taj se živac pruža iz donjeg dijela leđa, preko stražnjice i niz nogu te se grana ispod koljena.
-
Hernija diska, komplikacije osteoartritisa, ozljede ili suženje spinalnog kanala mogu uzrokovati išijas.
-
Išijas može uzrokovati intenzivnu bol u križima koja se širi u stražnjicu i niz stražnju stranu noge.
-
Dijagnoza se temelji na liječničkoj procjeni te, prema potrebi, rezultatima slikovnih i elektrodijagnostičkih pretraga.
-
Liječenje uključuje mjere za ublažavanje boli, a ponekad i operaciju.
Kralježnični stup
Ishijadični živac, koji postoji na objema stranama tijela, najširi je i najdulji živac u tijelu. Tvori ga nekoliko korijena spinalnih živaca koji izlaze iz kralježnične moždine u donjem dijelu leđa. Širok je gotovo poput prsta. Na svakoj strani tijela ishijadični živac polazi iz donjeg dijela kralježnice, prolazi iza zgloba kuka te kroz stražnjicu i niz stražnju stranu noge do stražnje strane koljena. Ondje se dijeli na nekoliko grana koje se nastavljaju prema stopalu.
Ako su ishijadični živac ili korijeni spinalnih živaca koji ga tvore pritisnuti, upaljeni ili oštećeni, može se pojaviti bol, odnosno ishijalgija, koja se širi duž ishijadičnog živca sve do stopala (vidi i Kompresija kralježnične moždine). Išijas se pojavljuje kod približno 5% osoba s boli u leđima.
Kod nekih osoba uzrok se ne može utvrditi. Kod drugih uzrok može biti hernija diska, nepravilna koštana izraslina nastala zbog osteoartritisa, suženje spinalnog kanala (spinalna stenoza) ili oteklina nastala zbog istegnuća ligamenta. Rijetko Pagetova bolest kostiju, oštećenje živaca zbog dijabetesa (dijabetička neuropatija), tumor kralježnice ili nakupljanje krvi (hematom) ili gnoja (apsces) mogu pritiskati živac i uzrokovati ishijalgiju. Čini se da su neke osobe sklonije razvoju išijasa.
Ishijalgija (išijas)
|
Na svakoj strani tijela ishijadični živac polazi iz donjeg dijela kralježnice, prolazi iza zgloba kuka te kroz stražnjicu i stražnju stranu noge do koljena. Ondje se dijeli na nekoliko grana koje se nastavljaju prema stopalu. Kada su ishijadični živac ili korijeni spinalnih živaca koji ga tvore pritisnuti, upaljeni ili oštećeni, može se pojaviti bol, odnosno ishijalgija, koja se širi duž ishijadičnog živca do stopala.
 |
Simptomi
Simptomi išijasa
Ishijalgija (išijas) obično zahvaća samo jednu stranu tijela. Bol se osjeća u donjem dijelu leđa, stražnjici i niz stražnju stranu noge. Najčešće se opisuje kao pečenje ili bockanje. Bol koja započinje na jednom mjestu i širi se na drugo, obično duž živca, naziva se iradirajuća bol.
Išijas može uzrokovati bockanje, tupu ili oštru bol duž živca. Mogu biti prisutne utrnulost ili slabost noge i stopala. Hodanje, trčanje, penjanje stubama, ispružanje noge, a ponekad i kašljanje ili napinjanje, mogu pogoršati bol. Bol se kod nekih osoba ublažava savijanjem leđa prema naprijed ili sjedenjem.
Ako je zahvaćena kauda ekvina, odnosno snop živaca koji se pruža ispod završetka kralježnične moždine u donjem dijelu leđa, može doći do gubitka nadzora nad mokrenjem i pražnjenjem crijeva. Ako se razviju ti ozbiljni simptomi, odmah je potrebna liječnička pomoć.
Dijagnoza
Dijagnoza išijasa
Liječnici postavljaju dijagnozu ishijalgije na temelju karakteristične boli. Tijekom fizikalnog pregleda provjeravaju mišićnu snagu i reflekse.
Dodatne pretrage mogu se provesti ako su prisutne slabost ili utrnulost ili ako simptomi traju dulje od šest tjedana. Magnetska rezonancija (MRI) i kompjutorizirana tomografija (CT) slikovne su pretrage koje mogu pomoći u otkrivanju promjena na kralježnici koje uzrokuju ishijalgiju. Pretrage živaca i mišića, odnosno elektrodijagnostičke pretrage poput ispitivanja živčane provodljivosti i elektromiografije, mogu pomoći u određivanju zahvaćenog korijena spinalnog živca i težine njegova oštećenja.
Prevencija
Prevencija ishijalgije
Ishijalgiju nije uvijek moguće spriječiti, ali rizik od njezina nastanka može se smanjiti na sljedeće načine:
-
Redovitom tjelovježbom
-
Vježbama jačanja i istezanja mišića
-
Održavanjem primjerene tjelesne težine
-
Pravilnim držanjem
-
Primjenom pravilne tehnike podizanja tereta
Redovita tjelovježba učinkovit je način smanjenja rizika od razvoja išijasa. Mogu pomoći aerobna tjelovježba te ciljane vježbe jačanja i istezanja mišića.
Aerobna tjelovježba, poput plivanja i hodanja, poboljšava opću tjelesnu kondiciju i jača mišiće.
Ciljane vježbe za jačanje i istezanje mišića trbuha, stražnjice i leđa, odnosno mišića trupa, mogu pomoći u stabilizaciji kralježnice i smanjenju opterećenja diskova, koji djeluju kao amortizeri između kralježaka, te ligamenata koji održavaju kralješke na mjestu.
Vježbe jačanja uključuju nagib zdjelice i trbušnjake, a vježbe istezanja privlačenje koljena prsima. Kod nekih osoba istezanje može pojačati bol u leđima pa ga treba provoditi oprezno. Općenito treba prekinuti svaku vježbu koja uzrokuje ili pojačava bol u leđima. Vježbe treba ponavljati dok se ne osjeti blagi umor mišića, ali ne do potpune iscrpljenosti. Važno je pravilno disati tijekom svake vježbe. Osobe s boli u leđima trebaju se posavjetovati s liječnikom prije početka programa vježbanja.
Vježbe za sprječavanje boli u donjem dijelu leđa
|
Nagib zdjelice
Lezite na leđa sa savijenim koljenima, stopalima na podu i težinom oslonjenom na pete. Pritisnite donji dio leđa prema podu, napnite mišiće stražnjice bez podizanja stražnjice od poda i istodobno napnite trbušne mišiće. Zadržite položaj dok ne izbrojite do 10. Ponovite vježbu 20 puta.
|
 |
|
Trbušnjaci
Lezite na leđa sa savijenim koljenima i stopalima na podu. Prekrižite ruke preko prsa. Napnite trbušne mišiće i polako podignite ramena oko 25 cm od poda, držeći glavu u neutralnom položaju tako da brada ne dodiruje prsa. Zatim opustite trbušne mišiće i polako spustite ramena. Napravite tri serije po 10 ponavljanja.
|
 |
|
Privlačenje koljena prsima
Lezite na leđa. Stavite obje ruke iza jednog koljena i privucite ga prsima. Zadržite položaj dok ne izbrojite do 10. Polako spustite nogu i ponovite isto s drugom nogom. Ponovite vježbu 10 puta.
|
 |
Tjelovježba također može pomoći u održavanju primjerene tjelesne težine.
Pravilno držanje pri stajanju i sjedenju smanjuje opterećenje leđa. Treba izbjegavati pogrbljeno držanje. Naslon stolice može se namjestiti tako da su stopala položena na pod, koljena blago savijena, a donji dio leđa poduprt naslonom. Ako stolica ne podupire donji dio leđa, iza njega se može postaviti jastuk. Preporučuje se sjediti sa stopalima na podu, a ne prekriženih nogu. Treba izbjegavati dugotrajno stajanje ili sjedenje. Ako se ono ne može izbjeći, često mijenjanje položaja može smanjiti opterećenje leđa.
Učenje pravilne tehnike podizanja pomaže u sprječavanju ozljeda leđa. Kukovi trebaju biti poravnati s ramenima, odnosno tijelo ne bi trebalo biti zakrenuto u jednu stranu. Ne treba se saginjati s gotovo ispruženim nogama i posezati rukama za predmetom koji treba podignuti. Umjesto toga treba saviti kukove i koljena. Na taj način leđa ostaju ravna, a ruke se približavaju predmetu dok su laktovi uz tijelo. Predmet se zatim drži blizu tijela i podiže ispružanjem nogu. Tako se teret podiže snagom nogu, a ne leđa. Podizanje predmeta iznad glave ili zakretanje trupa tijekom podizanja povećava rizik od ozljede leđa.
Liječenje
Liječenje išijasa
Bol često prolazi sama od sebe. Ako se ne povlači, mogu se primijeniti različite mjere za ublažavanje boli, a ponekad je potrebno i kirurško liječenje. Blago istezanje mišića stražnje strane natkoljenice nakon zagrijavanja može pomoći.
Mjere za ublažavanje boli
Jedan do dva dana mirovanja u krevetu mogu pomoći u ublažavanju boli. Dulje potpuno mirovanje oslabljuje mišiće trupa i povećava ukočenost, zbog čega se bol u leđima pogoršava, a oporavak produljuje. Mnogim osobama olakšanje pruža spavanje na boku sa savijenim koljenima i jastukom između njih. Osobe koje spavaju na leđima mogu postaviti jastuk ispod koljena. Ako im je ugodno, mogu nastaviti spavati i na trbuhu.
Položaji za spavanje kod boli u leđima
Primjena hladnoće, primjerice vrećice s ledom, ili topline, primjerice toplih obloga, te primjena bezreceptnih analgetika, poput paracetamola i nesteroidnih protuupalnih lijekova (NSAIL), mogu pomoći u ublažavanju boli. Nekim osobama mogu pomoći lijekovi koji ublažavaju neuropatsku bol, poput gabapentina, drugih antikonvulziva ili određenih antidepresiva. Kod kronične boli kortikosteroid u kombinaciji s lokalnim anestetikom može se povremeno ubrizgati u epiduralni prostor, odnosno prostor između kralježaka i vanjske ovojnice kralježnične moždine (dure mater).
Epiduralna injekcija kortikosteroida
Kod kronične boli kortikosteroid u kombinaciji s lokalnim anestetikom može se povremeno ubrizgati u epiduralni prostor, odnosno prostor između kralježničnog kanala i vanjske ovojnice kralježnične moždine (dure mater). Taj se postupak naziva epiduralnom injekcijom.
Fizikalna terapija i blago istezanje mišića stražnje strane natkoljenice nakon zagrijavanja mogu pomoći u ublažavanju mišićnog grča. (Vidi i Prevencija.)
Operacija
Ako hernija diska uzrokuje trajnu ili kroničnu ishijalgiju, slabost, gubitak osjeta ili gubitak nadzora nad mokrenjem i pražnjenjem crijeva, može biti potrebno kirurški ukloniti izbočeni dio diska (diskektomija), a ponekad i dio kralješka (laminektomija). Obično je potrebna opća anestezija. Boravak u bolnici obično traje jedan ili dva dana. Za uklanjanje herniranog dijela diska često se primjenjuju mikrokirurške tehnike uz mali rez i regionalnu spinalnu anesteziju, kojom se oduzima osjet samo u određenom dijelu tijela. Hospitalizacija za taj postupak obično nije potrebna. Nakon oba zahvata većina se osoba može vratiti svim uobičajenim aktivnostima unutar šest tjedana do tri mjeseca. Operacija obično omogućuje brži oporavak od konzervativnog liječenja. Međutim, nakon približno jedne do dvije godine postiže se sličan stupanj oporavka neovisno o tome je li osoba liječena operacijom ili konzervativno.
Lumbalna laminektomija
Kralježnični stup sastoji se od 33 kralješka koji štite kralježničnu moždinu. Kralješci su međusobno odvojeni intervertebralnim diskovima koji ublažavaju opterećenje.
Kada je disk pritisnut, može herniirati ili puknuti te pritisnuti živac na mjestu njegova izlaska iz kralježničnog kanala. To može uzrokovati umjerenu do jaku bol. Osim toga, dodatni rast kosti, odnosno koštani trn ili osteofit, može pritisnuti živac. Ako se koštana izraslina razvije u središnjem kanalu kralješka, može pritisnuti i kralježničnu moždinu.
Kirurški zahvat koji se naziva lumbalna laminektomija može smanjiti pritisak na zahvaćeni živac i kralježničnu moždinu. Tijekom zahvata napravi se mali rez na koži iznad slabinskog dijela kralježnice. Mišići se razmaknu kako bi se izložila kost. Lamina, odnosno stražnji dio kralješka, polako se i pažljivo uklanja, čime se smanjuje pritisak na zahvaćeni živac i kralježničnu moždinu. Živac se zatim lagano pomakne u stranu, a hernirani dio diska ukloni. Time se živac oslobađa pritiska. Mišići se vraćaju na mjesto, a rez se zatvara.
Postoji nekoliko mogućih komplikacija povezanih s ovim zahvatom, o kojima prije operacije treba razgovarati s liječnikom.