Gubitak vida smatra se iznenadnim ako se razvije u roku od nekoliko minuta do nekoliko dana. Može zahvatiti jedno ili oba oka, te cijelo ili dio vidnog polja. Gubitak samo malog dijela vidnog polja (na primjer, kao rezultat odvajanja mrežnice) može izgledati kao zamagljen vid. Drugi simptomi, na primjer bol u oku, mogu se pojaviti ovisno o uzroku gubitka vida.
Uzroci
Iznenadni gubitak vida ima tri opća uzroka:
-
Zamućenje normalno transparentnih struktura očiju
-
Abnormalnosti mrežnice (struktura osjetljiva na svjetlosne podražaje u stražnjem dijelu oka)
-
Abnormalnosti struktura koje prenose vidne signale iz oka u mozak (optički živac i vidni putevi)
Svjetlo mora putovati kroz nekoliko transparentnih struktura prije nego što mrežnica može biti podražena svjetlosnim signalom. Prvo, svjetlost prolazi kroz rožnicu (bistar sloj ispred šarenice i zjenice), zatim leću, a zatim staklasto tijelo (želatinozna supstanca koja ispunjava očne jabučice). Sve što blokira prolazak svjetla kroz te strukture, na primjer, ulkus rožnice ili krvarenje u staklastom tijelu, može uzrokovati gubitak vida.
Oštećenje vidnih puteva
|
Živčani signali prolaze duž optičkog živca iz svakog oka. Dva optička živca susreću se s optičkom kijazmom. Tamo se optički živac iz svakog oka dijeli, a polovica živčanih vlakana sa svake strane prelazi na drugu stranu. Zbog tog rasporeda, mozak prima informacije preko oba optička živca za lijevo vidno polje i za desno vidno polje. Oštećenje oka ili vidnog puta uzrokuje različite vrste gubitka vida, ovisno o tome gdje se oštećenje događa.
|
Česti uzroci
Najčešći uzroci iznenadnog gubitka vida su
Iznenadno začepljenje arterije mrežnice može biti posljedica krvnog ugruška ili sitnog komada aterosklerotičnog materijala koji se odvoji i putuje kroz arteriju dok je u jednom trenutku radi nemogućnosti daljnjeg prolaska začepi (okludira). Arterija optičkog živca može biti začepljena na isti način i također može biti blokirana upalom (kao što se može dogoditi kod temporalnog arteritisa). Krvni ugrušak može se formirati u retinalnoj veni i uzročuje začepljenje, osobito u starijih osoba s visokim krvnim tlakom ili dijabetesom. Dijabetičari su također izloženi većem riziku krvarenja u staklastom tijelu.
Ponekad ono što izgleda kao iznenadni početak simptoma može biti iznenadno prepoznavanje. Primjerice, osoba s dugotrajno smanjenim vidom na jednom oku (vjerojatno uzrokovana gustom kataraktom) može iznenada postati svjesna smanjenog vida u zahvaćenom oku nakon što pokrije neoštećeno oko.
Rjeđi uzroci
Manje uobičajeni uzroci iznenadnog gubitka vida (vidi tablicu Iznenadni gubitak vida) uključuju moždani udar ili prolazni ishemijski napad (TIA), akutni glaukom, ablaciju mrežnice, upalu struktura u prednjem dijelu oka između rožnice i leće (prednji uveitis, ponekad zvan iritis), određene infekcije mrežnice i intraretinalno krvarenje kao komplikacija makularne degeneracije povezane sa starenjem.
Kako i zašto se razvija sljepoćaSve što blokira prolaz svjetlosti iz okoline u stražnji dio oka ili ometa prijenos živčanih impulsa iz stražnjeg dijela oka u mozak, može utjecati na kvalitetu vida. Zakonita sljepoća definira se kao oštrina vida od 20/200 ili lošija u boljem oku, čak i nakon korekcije naočalama ili kontaktnim lećama, ili vidno polje ograničeno na manje od 20 ° u boljem oku. Mnogi ljudi koji se smatraju zakonito slijepim mogu razlikovati oblike i sjene, ali ne i normalne detalje. Sljepoća se može pojaviti u sljedećim okolnostima: Svjetlo ne dopire do mrežnice. Oštećenje rožnice uzrokovano infekcijama kao što je herpes keratokonjunktivitis ili infekcija koja slijedi dugotrajnim nošenjem kontaktnih leća, što rezultira neprozirnim ožiljkom rožnice. Oštećenje rožnice uzrokovano vitamin A nedostatkom (keratomalacija), koje uzrokuje suhe oči i rezultira neprozirnim ožiljkom na rožnici (rijetko u razvijenim zemljama). Oštećenje rožnice uzrokovano teškom ozljedom koja rezultira neprozirnim ožiljkom rožnice Katarakta, koja uzrokuje gubitak prozirnosti leće
Svjetlosne zrake se ne fokusiraju jasno na mrežnicu. Mrežnica ne može normalno biti stimulirana svjetlosnim zrakama. Odignuće mrežnice Šećerna bolest Makularna degeneracija Retinitis pigmentosa Neodgovarajuća opskrba mrežnice krvlju, obično zbog začepljenja arterije ili vene mrežnice, koja može biti uzrokovana upalom stijenke krvnih žila (kao što je ona uzrokovana arteritisom divovskih stanica), ili zbog krvnog ugruška koji putuje u oko od negdje drugdje (poput karotidne arterije u vratu) Infekcijska upala mrežnice (Toxoplasma ili gljivična infekcija)
Živčani impulsi iz mrežnice ne prenose se normalno u mozak. Poremećaji koji utječu na vidni živac ili njegove putove unutar mozga, kao što su tumori mozga, udari, infekcije i multipla skleroza Glaukom Upala vidnog živca (optički neuritis)
Mozak ne može protumačiti informacije koje šalje oko. |
Neki uzroci i značajke iznenadnog gubitka vizijeUzrok | Uobičajene značajke * | Dijagnostički pristup† |
|---|
* Značajke uključuju simptome i rezultate liječničkog pregleda. Navedene značajke su tipične, ali ne uvijek prisutne. † Iako se liječnički pregled uvijek obavlja, u ovom se stupcu spominje samo ako se dijagnoza ponekad može postaviti samo liječničkim pregledom, bez ikakvog ispitivanja. Ako je posebno potreban pregled oftalmologa, to se posebno navodi. CT = kompjutorska tomografija; EKG = elektrokardiografija; ESR = brzina taloženja eritrocita; MRI = magnetska rezonanca. |
Iznenadni gubitak vida bez bolova u oku |
|---|
Iznenadni, kratki gubitak vida na jednom oku koji proizlazi iz prolazne ishemijske atake (amaurosis fugax) | Sljepoća na jednom oku koja traje nekoliko minuta do sati | Pregled liječnika MRI ili CT mozga Ultrazvuk karotidnih arterija Ehokardiogram (ultrazvuk srca) EKG Kontinuirano praćenje srčanog ritma |
Začepljenje središnje retinalne arterije (arterija koja prenosi krv u mrežnicu) | Gotovo trenutni, potpuni gubitak vida na jednom oku Kod pacijenata s rizičnim faktorima za nastanak ateroskleroze (kao što su visoki krvni tlak,povišena razina lipida u krvi ili pušenje cigareta) | Pregled liječnika Mjerenje ESR (test krvi), C-reaktivni protein i trombociti Ponekad MR ili CT leđne moždine Ultrazvuk karotidnih arterija Ehokardiogram (ultrazvuk srca) EKG Kontinuirano praćenje srčanog ritma |
Začepljenje središnje vene mrežnice (vena koja nosi krv iz mrežnice) | Kod pacijenata s rizičnim faktorima za nastanak poremećaja (kao što su dijabetes, visoki krvni tlak, tendencija da se krv prekomjerno zgruša ili bolest srpastih stanica) | Pregled liječnika |
Krvarenje u staklasto tijelo (želatinozna tvar koja ispunjava stražnji dio očne jabučice) | Kod pacijenata koji su primjetili mrlje, žice ili paučinu u svom vidnom polju (plutajuće mutnine) ili koji imaju faktore rizika za krvarenje u staklastom tijelu (kao što su dijabetes, ruptura mrežnice, bolest srpastih stanica ili ozljeda oka) Obično gubitak čitavog vidnog polja (ne samo na jednom ili više mjesta) | Oftalmološki pregled Ponekad ultrasonografija mrežnice |
Arteritis gigantskih stanica (temporalni) (upala velikih arterija glave, vrata i gornjeg dijela tijela), što može blokirati dotok krvi u optički živac | Ponekad glavobolja, bol tijekom češljanja kose, ili bol u čeljusti ili jeziku prilikom žvakanja Ponekad bolovi i ukočenost velikih mišića ruku ili nogu (reumatska polimialgija) | Mjerenje ESR, C-reaktivnog proteina i trombocita Biopsija temporalne arterije |
Ishemijska optička neuropatija (oštećenje vidnog živca uzrokovano blokadom dotoka krvi) | Kod osoba s faktorima rizika za ovaj poremećaj (kao što je dijabetes ili visoki krvni tlak) ili u osoba koje su imale epizodu vrlo niskog krvnog tlaka, što ponekad uzrokuje nesvjesticu | Pregled liječnika Mjerenje ESR, C-reaktivnog proteina i trombocita Ponekad biopsija temporalne arterije Ponekad je dopler karotidne arterije (ultrazvuk vena vrata) i ehokardiogram (ultrazvuk srca) |
Makularno krvarenje (krvarenje oko makule - najosjetljiviji dio mrežnice) koje je posljedica makularne degeneracije povezane s dobi | Obično kod osoba za koje je poznata starosna makularna degeneracija ili kod osoba s faktorima rizika za poremećaje krvnih žila (kao što su visoki krvni tlak, pušenje cigareta ili abnormalni lipidi u krvi) | Pregled liječnika |
Očna migrena (migrena koja utječe na vid) | Svjetlucave, nepravilne mrlje koje polako prelaze preko vidnog polja jednog oka oko 10 do 20 minuta Ponekad zamagljivanje središnjeg vida (osoba izravno gleda) Ponekad se javlja glavobolja kod smetnji vida Često kod mladih ljudi ili kod ljudi za koje se zna da imaju migrene | Pregled liječnika |
Odvajanje mrežnice | Iznenadni, spontani bljeskovi svjetla koji mogu izgledati poput munje, pjega ili zvijezda (fotopsija) koje se ponavljaju Gubitak vida koji pogađa jedno područje, obično ono što se vidi u kutovima oka (periferni vid) Gubitak vida koji se širi duž vidnog polja poput zavjese Ponekad kod osoba s čimbenicima rizika za odvajanje mrežnice (kao što je nedavna ozljeda oka, nedavna kirurgija oka ili teška kratkovidost) | Pregled liječnika CT ili ultrazvuk vrata |
Moždani udar ili prolazna ishemijska ataka | Obično gubitak istih dijelova vidnog polja u oba oka Kod osoba s faktorima rizika za ove poremećaje (kao što su visoki krvni tlak, ateroskleroza, dijabetes, abnormalni lipidi u krvi i pušenje cigareta) Ponekad nerazgovijetni govor, poremećeni pokreti očiju, slabost mišića i / ili poteškoće u hodu | Pregled liječnika MRI ili CT mozga EKG Ultrazvuk karotidnih arterija Ehokardiogram (ultrazvuk srca) Kontinuirano praćenje srčanog ritma |
Iznenadni gubitak vida s boli u oku |
|---|
Glaukom zatvorenog kuta | Jaka bol u oku i crvenilo Glavobolja, mučnina, povraćanje i osjetljivost na svjetlo Vidni poremećaji, kao što su gledanje aureola (halo efekt) oko svjetla | Mjerenje očnog tlaka (tonometrija) Ispitivanje drenažnih puteva oka specijalnom lećom (gonioskopijom), koju izvodi oftalmolog |
Ulkus rožnice (obično uzrokovan bakterijskom ili virusnom infekcijom) | Pojava sivkaste mrlja na rožnici koja kasnije postaje otvorena, bolna rana Bol u oku ili osjećaj stranog tijela (tijela) Crvenilo očiju i suzenje Osjetljivost na svjetlo Ponekad kod pacijenata s infekcijom nakon ozljede oka ili koji su spavali s kontaktnim lećama | Pregled liječnika Kultiviranje brisa ulkusa rožnice, kojeg uzima oftalmolog |
Endoftalmitis | Jaka bol u oku i crvenilo Osjetljivost na svjetlo Plutajuće mutnine Otečene vjeđe Ponekad nakon operacije oka, nedavne ozljede oka, stranog tijela u oku (na primjer, nakon rukovanja s komadima metala) ili gljivične ili bakterijske infekcije površine oka | Oftalmološki pregled Kultiviranje uzorka očne vodice kojeg uzima oftalmolog |
Optički neuritis (upala optičkog živca), što može biti povezano s multiplom sklerozom | Obično je blaga bol koja se može pogoršati pomicanjem očiju Djelomičan ili potpuni gubitak vida Vjeđe i rožnice izgledaju normalno | Pregled liječnika Često MR |
Procjena
Iznenadni gubitak vida je hitan slučaj. Većina uzroka je ozbiljna.
Kada posjetiti liječnika
Svi ljudi koji imaju iznenadni gubitak vida trebali bi posjetiti oftalmologa (liječnika koji se specijalizirao za procjenu i liječenje - kirurški i konzervativni- poremećaji oka) ili odmah otići na hitnu službu.
Što liječnik radi
Liječnici prvo postavljaju pitanja o simptomima i povijesti bolesti. Liječnici tada obavljaju fizikalni pregled. Ono što pronađu tijekom anamneze i fizikalnog pregleda često upućuju na uzrok i testove koje je možda potrebno učiniti (vidi tablicu Iznenadni gubitak vida).
Liječnici zamole osobu da opiše kada je došlo do gubitka vida, koliko je dugo prisutan i je li napredovao, da li je gubitak vida na jednom ili oba oka, te da li zauzima dio ili čitavo vidno polje. Liječnici se također raspituju o drugim simptomima vida, kao što su plutajuće mutnine, trepereća svjetla, aureole (halo efekt) oko svjetla, iskrivljeni vid u boji, nazubljeni ili mozaični uzorci, ili bol u oku. Liječnici pitaju o simptomima koji nisu povezani s očima i čimbenicima rizika za poremećaje koji mogu uzrokovati probleme s očima.
Liječnički pregled usredotočuje se prvenstveno na oči, ali liječnici mogu obaviti i opći fizikalni pregled, uključujući, na primjer, pregled kože i živčanog sustava.
Za oftalmološki pregled, liječnici prvo pažljivo provjeravaju vidnu oštrinu (oštrinu vida), obično tako što će osoba čitati slova na optotipu, prvo dok je jedno oko pokriveno, a zatim s oba nepokrivena (binokularni vid). Liječnici provjeravaju kako se zjenice sužavaju kao odgovor na svjetlost i koliko dobro oči mogu pratiti objekt u pokretu. Može se testirati kolorni vid. Liječnici pregledavaju oči i vjeđe pomoću procjepne svjetiljke (instrument koji liječniku omogućuje pregled očiju pod velikim povećanjem), te mjere visinu očnog tlaa (tonometrija). Oftalmolozi, nakon primjene kapljica koje prošire zjenice, temeljito pregledavaju mrežnicu s procjepnom svjetiljkom.
Testiranje
Prisutnost ili odsutnost boli pomaže značajno suziti popis mogućih uzroka iznenadnog gubitka vida (vidi tablicu Iznenadni gubitak vida). Ako se vidna oštrina brzo oporavi, prolazna ishemijska ataka i očna migrena su među mogućim uzrocima.
Često nalazi tijekom oftalmološkog pregleda pružaju dovoljno informacija liječnicima da dijagnosticiraju uzrok gubitka vida. Ponekad je, međutim, potrebno testiranje ovisno o sumnjivim poremećajima. Sljedeća ispitivanja su od posebne važnosti:
Ultrasonografija se izvodi ako mrežnica nije jasno vidljiva tijekom oftalmoskopskog pregleda.
Kod pacijenata s nejasnom boli u oku i oteklinom vidnog živca obavlja se magnetska rezonanca pojačana gadolinijem.
Brzina sedimentacije eritrocita (ESR) i razina C-reaktivnog proteina (testovi krvi koji indirektno mjere upalu u tijelu) su učinjeni i ponekad se mjeri broj trombocita u krvi (broj trombocita), osobito kod osoba starijih od 50 godina koje imaju glavobolju.
Liječenje
Poremećaj koji uzrokuje gubitak vida tretira se što je brže moguće, iako liječenje možda neće moći spasiti ili vratiti vid. Međutim, promptno liječenje može smanjiti rizik od pojavljivanja istog procesa u drugom oku.
U središtu pozornosti je starenje: gubitak vida kod starijih osobaNajčešće, gubitak vida među starijim osobama je posljedica zamućenja leće (katarakte) ili oštećenje vidnog živca (glaukom) ili mrežnice (kao što se pojavljuje u senilnoj makularnoj degeneraciji i dijabetičkoj retinopatiji). Manje čest uzrok gubitka vida je začepljenje dotoka krvi u oko. Poremećaji vjeđa uglavnom mijenjaju izgled oka i obično ne uzrokuju gubitak vida, ali mogu uzrokovati nelagodu. Bez obzira na razlog za gubitak vida, svaka promjena vida može ugroziti kvalitetu života starije osobe i, posredno, zdravlje. Na primjer, slab vid može pridonijeti prometnoj nesreći ili padu. Gubitak vida može biti posebno poguban za starije osobe koje se nose s drugim problemima, kao što su loša ravnoteža i gubitak sluha. U takvim slučajevima gubitak vida može pridonijeti značajnim ozljedama i može ugroziti sposobnost osobe da obavlja svakodnevne aktivnosti. |
Ključne točke
Iznenadni gubitak vida je hitan slučaj, pa ljudi trebaju ići izravno u bolnicu.
Prisutnost ili odsutnost boli ukazuje na to koji su uzroci najvjerojatniji.
Ako se vidna oštrina brzo oporavi, prolazna ishemijska ataka i očna migrena su među mogućim uzrocima.