Urednik sekcije: prof. prim. dr. sc. Joško Markić, dr. med.
Prijevod: dr. sc. Slaven Abdović, dr. med.
Kraniosinostoza je prerano zatvaranje jednog ili više šavova lubanje.
(Vidi također Uvod u defekte lica, kostiju, zglobova i mišića.)
Šavovi lubanje
|
Šavovi su trake tkiva koje povezuju kosti lubanje. Šavovi omogućuju rast lubanje u skladu s rastom mozga koji se nalazi unutar lubanje.
|
Šavovi su trake tkiva koje povezuju kosti lubanje. Šavovi omogućuju rast lubanje u skladu s rastom mozga koji se nalazi unutar lubanje. Oni ostaju fleksibilni nekoliko godina nakon rođenja, a polagano se zatvaraju i otvrdnjavaju kako dijete raste. Nakon zatvaranja šavova, lubanja više ne može rasti.
Kraniosinostoza nastaje kada se šavovi prerano zatvaraju, što ograničava sposobnost lubanje da naraste do normalnog oblika i veličine. Postoji nekoliko vrsta kraniosinostoza, ovisno o tome koji je šav zatvoren.
Kraniozinostoza sagitalnog šava (šav iza fontanele ili mekane točke) je najčešći. Ovaj tip kraniosinostoze rezultira uskom i dugom lubanjom (dolihocefalija). Oko polovice djece koja imaju ovu vrstu kraniosinostoze razvijaju poteškoće u učenju.
Craniosinostoza koronalnih šavova (šavovi lijevo i desno od mekane točke) je sljedeći najčešći poremećaj. Ovaj tip kraniosinostoze rezultira kratkom i širokom lubanjom ako su šavi s obje strane meke točke zatvoreni ili rezultira dijagonalnom lubanjom ako su šavovi samo s jedne strana mekane točke zatvoreni. Djeca koja imaju ovu vrstu kraniosinostoze često imaju i druge nedostatke lica i lubanje.
Kraniosinostoze se korigiraju operativnim zahvatima.