Pojava krvi u mokraći

Autor: Anuja P. Shah, MD
Urednik sekcije: Alen Babacanli, dr. med.
Prijevod: Ana Siluković, dr. med.

Pojava krvi u mokraći (hematurija) može promijeniti boju mokraće u ružičastu, crvenu ili smeđu, ovisno o količini krvi, koliko dugo je krv u mokraći, te o kiselosti urina. Količina krvi koja je premala da bi promijenila boju urina (mikroskopska hematurija) može se detektirati kemijskim testovima ili mikroskopskim pregledom. Mikroskopska hematurija može se slučajno pronaći tijekom analize urina zbog druge bolesti.

Osobe s hematurijom mogu imati i druge simptome poremećaja mokraćnog sustava, kao što je bol u strani tijela (boku) ili na leđima, bol u donjem dijelu trbuha, hitna potreba za mokrenjem ili otežano mokrenje, ovisno o uzroku pojave krvi u urinu. Ako je u mokraći prisutno dovoljno krvi, može doći do formiranja krvnog ugruška. Ugrušak može u potpunosti blokirati protok urina, uzrokujući iznenadnu jaku bol i nemogućnost mokrenja. Krvarenje dovoljno ozbiljno da uzrokuje stvaranje takvog ugruška obično je uzrokovano ozljedom mokraćnog sustava.

Crvena mokraća nije uvijek uzrokovana crvenim krvnim stanicama. Crvena ili crvenkasto smeđa obojenost može također nastati zbog sljedećih uzroka:

  • Pojave hemoglobina (koji prenosi kisik u crvenim krvnim stanicama) u mokraći zbog razgradnje crvenih krvnih stanica

  • Pojave mišićnih proteina (mioglobina) u mokraći zbog razgradnje mišićnih stanica

  • Porfirije (poremećaj uzrokovan nedostatkom enzima uključenih u proizvodnju hema, kemijskog spoja koji sadrži željezo i daje krvi crvenu boju)

  • Konzumacije hrane (npr. cikle, rabarbare, a ponekad i boja za hranu)

  • Korištenja lijekova (najčešće fenazopiridina, ali ponekad i kaskare, difenilhidantoina, metildope, rifampina, fenacetina, fenotiazina i senne)

Uzroci

Uzroci pojave krvi u urinu

Krv u urinu može biti uzrokovana problemima duž cijelog mokraćnog sustava počevši od bubrega do uretera, mokraćnog mjehura ili uretre. Neke žene na prvu mogu zamijeniti vaginalno krvarenje za pojavu krvi u urinu.

Česti uzroci

Najčešći uzroci se ponešto razlikuju ovisno o dobi osobe, ali sveukupno oni uključuju

Manje učestali uzroci

Manje učestali uzroci uključuju

Rak i benigna hiperplazija prostate mogu izazvati pojavu krvi u urinu. Ti se poremećaji uglavnom zabrinjavajući kod osoba starijih od 50 godina, iako i mlađi ljudi s faktorima rizika (pušenje, obiteljska anamneza ili izloženost kemikalijama) mogu oboljeti od raka.

Poremećaji mikroskopskih krvnih žila bubrega (glomerula) mogu dovesti do pojave krvi u urinu u bilo kojoj dobi.

Poremećaji filtriranja bubrega (glomerularni poremećaji) mogu se razviti u sklopu poremećaja bubrega ili se mogu pojaviti kao rezultat poremećaja drugdje u tijelu. Ovi su poremećaji vjerojatniji ako urin sadrži bjelančevine, nakupine crvenih krvnih stanica (koji se nazivaju ostacima crvenih krvnih stanica) ili nepravilno oblikovane crvene krvne stanice. Takvi poremećaji uključuju infekcije (kao što je infekcija srčanih zalistaka), poremećaje vezivnog tkiva (poput sistemskog eritemskog lupusa) i vaskulitis, poremećaje krvi (kao što je serumska bolest) ili određene kronične poremećaje (kao što je npr. šećerna bolest). Također, gotovo svaka vrsta oštećenja bubrega može dovesti do pojave male količine krvi u urinu.

Teške ozljede, poput pada ili sudara motornim vozilom, mogu ozlijediti bubrege ili mjehur i uzrokovati krvarenje.

Schistosoma haematobium, parazitski crv koji uzrokuje bolesti u Africi i, u manjoj mjeri, u Indiji i dijelovima Bliskog istoka, može napasti mokraćni sustav, uzrokujući pojavu krvi u urinu. Liječnici razmatraju šistozomijazu samo ako su ljudi boravili u područjima u kojima se pojavljuje infekcija crvom. Tuberkuloza može izazvati pojavu krvi u urinu.

Obrada

Obrada krvi u urinu

Liječnici prvo pokušavaju utvrditi je li uzrok crvenog urina uistinu krvarenje. Zatim traže uzrok krvarenja, uključujući traženje područja u mokraćnom sustavu (ili povremeno drugdje u tijelu) koje je izvor krvarenja. Sljedeće informacije mogu pomoći ljudima u procjeni kada treba posjetiti liječnika i što mogu očekivati tijekom obrade.

Znakovi upozorenja

Kod ljudi koji primijete krv u mokraći, određeni simptomi i karakteristike razlog su za zabrinutost. Oni uključuju

Kada posjetiti liječnika

Osobe koje u urinu primijete krv trebale bi posjetiti svog liječnika u roku od dan ili dva. Međutim, ljudi koji primijete veliku količinu krvi, koji izgube mogućnost mokrenja, ili imaju jake bolove, trebali bi se odmah obratiti liječniku.

Što će liječnik učiniti

Liječnici prvo postavljaju pitanja o simptomima i povijesti bolesti, a zatim obavljaju fizikalni pregled. Ono što saznaju tijekom uzimanja anamneze i fizikalnog pregleda najčešće ih dovodi do uzroka pojave krvi u urinu i odluke o daljnjoj obradi (vidi tablicu Neki uzroci i značajke pojave krvi u urinu).

Liječnici se informiraju koliko je krvi prisutno i je li bilo prethodnih epizoda krvarenja. Pitaju je li bilo vrućice, gubitka težine ili simptoma opstrukcije mokraće, kao što su poteškoće u započinjanju mokrenja ili nemogućnost potpunog pražnjenja mjehura. Bol ili nelagoda je važan nalaz. Pečenje tijekom mokrenja ili tupa bol u donjem dijelu trbuha neposredno iznad stidne kosti ukazuje na infekciju mjehura. Kod muškaraca, blaga do umjerena bol u donjem dijelu leđa ili zdjelice često je uzrokovana infekcijom prostate. Izuzetno jaka bol obično nastaje zbog kamenaca ili krvnog ugruška koji blokira protok urina.

Liječnici nakon toga rade fizikalni pregled. Kod žena je obično potrebno učiniti pregled zdjelice. Ukoliko je prisutna krv u vagini, možda će biti potrebno uvesti kateter u mokraćni mjehur kako bi se procijenilo je li izvorište krvi mokraćni mjehur ili vagina. Kod muškaraca liječnici obično obavljaju digitorektalni pregled kako bi provjerili stanje prostate.

Neki uzroci i značajke pojave krvi u mokraći

Uzrok

Uobičajene značajke*

Pretrage†

*Značajke uključuju simptome i rezultate liječničkog pregleda. Navedene značajke su tipične, ali ne moraju uvijek biti prisutne.

†Testovi uključuju analizu urina kod svih ljudi, krvne testove za procjenu bubrežne funkcije kod većine ljudi, te snimanje bubrega i zdjelice kod većine starijih osoba.

CT = kompjutorizirana tomografija; MR = magnetska rezonancija; PSA = prostata specifični antigen

Benigna hiperplazija prostate (nekancerozno povećanje prostate)

Uglavnom kod muškaraca starijih od 50 godina

Često otežano započinjanje mokrenja, slabi mlaz mokraće, osjećaj nepotpunog pražnjenja ili kapanje na kraju mokrenja

Uvećanje prostate otkriveno tijekom digitorektalnog pregleda

Krvne pretrage mjerenja razine PSA

Cistoskopija

Često se ultrazvučnim pregledom mokraćnog mjehura mjeri koliko urina ostaje u mokraćnom mjehuru nakon pražnjenja (rezidualna količina urina)

Rak mjehura ili rak bubrega

Uglavnom kod osoba starijih od 50 godina ili sa faktorima rizika za nastanak tih karcinoma (pušenje, članovi obitelji koji su imali rak ili izloženost kemikalijama koje mogu uzrokovati rak)

Ponekad pečenje ili bol tijekom mokrenja ili urgentna potreba za mokrenjem

Često su prisutni simptomi koji zahvaćaju cijelo tijelo (kao što su vrućica, zimica, gubitak težine ili znojenje)

Ispitivanje unutrašnjosti mjehura pomoću fleksibilne cijevi za gledanje umetnute kroz uretru (cistoskopija)

Ponekad biopsija mjehura

Ponekad CT ili MRI

Ako se posumnja na rak prostate, biopsija prostate

Cistitis (upala mjehura)

Obično kod žena i djevojčica

Česta i hitna potreba za mokrenjem

Pečenje ili bol tijekom mokrenja

Ustajanje noću radi mokenja

Ponekad krv u urinu ili smrdljivi urin

Pregled liječnika

Obično analiza mokraće i urinokultura

Ozljeda

Obično je povreda očigledna

Obično CT trbuha i zdjelice

Poremećaji filtriranja bubrega (glomerularni poremećaji, kao što su glomerulonefritis)

Ponekad visoki krvni tlak i oticanje stopala ili nogu

Ponekad bjelančevine u mokraći, malformirane crvene krvne stanice, nakupine crvenih krvnih stanica i/ili smanjena funkcija bubrega

Moguća pojava crvenog ili tamnog urina (boje coca-cole)

Ponekad se javlja nakon infekcije

Ponekad kod ljudi koji imaju članove obitelji s poremećajem bubrega ili vezivnog tkiva

Analiza mokraće

Krvne pretrage

Biopsija bubrega

Policistična bolest bubrega

Dugotrajna bol u boku ili trbuhu

Visoki krvni tlak

Ponekad uvećanje bubrega koje se otkrije tijekom snimanja zbog drugog razloga ili tijekom liječničkog pregleda

Ultrazvuk

Često CT ili MR trbuha

Rak prostate

Većinom kod muškaraca starijih od 50 godina

Ponekad se otkrije kvržica u prostati tijekom digitorektalnog pregleda

Povremeno slabi tok mokraće, poteškoće pri započinjanju mokrenja i kapanje na kraju mokrenja

Krvne pretrage za mjerenje razine PSA

Ako je razina PSA povišena, biopsija prostate

Prostatitis (infekcija prostate)

Često povišena temperatura, poteškoće u započinjanju mokrenja, učestalo mokrenje, potreba za mokrenjem tijekom noći, te pečenje ili bol tijekom mokrenja

Često simptomi dugotrajne blokade u mokraćnom sustavu (uključujući slabi mlaz mokraće, poteškoće pri mokrenju ili kapanje na kraju mokrenja)

Kod akutne infekcije povećana, osjetljiva prostata otkrivena tijekom digitorektalnog pregleda; kod kroničnog prostatitisa, nije zabrinjavajući simptom

Pregled liječnika

Analiza mokraće i urinokultura

Ponekad transrektalni ultrazvuk ili cistoskopija

Bolest ili poremećaj srpastih stanica

Obično kod ljudi kod kojih je od ranije poznata bolest srpastih stanica

Uglavnom ljudi afričkog ili mediteranskog podrijetla

Često kod djece i mladih

Krvne pretrage za provjeru poremećaja hemoglobina u crvenim krvnim stanicama

Kamenci u mokraćnom sustavu

Jaka bol u donjem dijelu leđa (boku) koja se pojavljuje iznenada ili bol u trbuhu ili preponama koja dolazi u valovima

Ponekad potreba za mokrenjem, ali nemoćnost mokrenja

Ponekad povraćanje

CT ili ultrazvuk bubrega, uretera i mjehura

Testovi

Ponekad liječnici mogu postaviti dijagnozu na temelju simptoma i rezultata fizikalnog pregleda. Češće je ipak, jer se simptomi mnogih poremećaja preklapaju, potrebna daljnja obrada kako bi se odredio uzrok (ili ponekad prisutnost) krvi u urinu. Analiza mokraće je početni test. Analiza urina može otkriti krv u mokraći (potvrđujući da je crvena boja urina uzrokovana krvlju) i ukazati na znakove poremećaja filtriranja bubrega. Ako se sumnja na infekciju, obično se radi urinokultura.

U svih ljudi starijih od 50 godina i kod ljudi koji imaju faktore rizika za razvoj raka, liječnici obično koriste fleksibilnu cijev za gledanje kako bi pogledali unutrašnjost mjehura (cistoskopija) i utvrdili uzrok krvarenja.

Kod ljudi bilo koje dobi kod kojih infekcija ili poremećaj filtriranja bubrega nije uzrok vidljivo krvavog urina, obično će biti potrebno učiniti daljnju slikovnu obradu, kao što je kompjutorizirana tomografija (CT), ultrazvuk ili magnetska rezonancija (MR) trbuha i zdjelice. Kod osoba mlađih od 50 godina koje imaju samo mikroskopsku hematuriju i tijekom fizikalnog pregleda, krvnih testova i analize urina nisu otkrivene druge abnormalnosti, liječnici mogu jednostavno ponoviti analizu urina nakon 6 ili 12 mjeseci. Ukoliko je krv i dalje prisutna, bit će potrebno obaviti daljnju obradu.

Ako liječnici posumnjaju na poremećaj filtriranja bubrega (na temelju rezultata analize mokraće), obično se rade daljnje krvne pretrage procjene funkcije bubrega, a ponekad i biopsija bubrega. Kod ljudi afričkog ili mediteranskog podrijetla kod kojih nije od ranije poznato da boluju od bolesti srpastih stanica može se obaviti testiranje krvi na bolest.

Kod muškaraca u dobi od 50 i više godina, većinom se radi razina prostata specifičnog antigena (PSA) u krvi.

Liječenje

Liječenje pojave krvi u mokraći

Liječenje je usmjereno na liječenje uzroka krvarenja. Bez obzira na uzrok, ako je protok mokraće blokiran krvnim ugrušcima, liječnici obično stavljaju fleksibilnu cijev u mokraćni mjehur (mokraćni kateter) i pokušavaju isprati krvni ugrušak.

Ključne točke

  • Crveni urin nije uvijek uzrokovan krvlju.

  • Mnogi uzroci pojave krvi u urinu nisu zabrinjavajući.

  • Rizik od ozbiljnih bolesti raste s dobi i dugotrajnošću prisutnosti krvavog urina.

  • Obrada sumnje na karcinom obično je potrebna samo kod osoba starijih od 50 godina ili kod mlađih osoba s čimbenicima rizika za rak.