Urednici sekcije: prof. dr. sc. Diana Delić-Brkljačić, dr. med. i prof. dr. sc.Marko Boban dr. med.
Prijevod: Petra Radić dr. med.
Pri radionuklidnom snimanju u venu se ubrizgava mala količina radioaktivne tvari (radionuklida), koja služi kao obilježivač. Količina zračenja kojoj je osoba izložena mala je, obično manja nego pri većini rendgenskih pretraga. Radionuklid emitira gama-zrake koje registrira gama-kamera. Računalo analizira dobivene podatke i stvara sliku koja prikazuje različitu količinu radionuklida nakupljenu u pojedinim tkivima.
Radionuklidno snimanje srca osobito je korisno u dijagnosticiranju boli u prsima nepoznata uzroka. Ako su koronarne arterije sužene, radionuklidno snimanje može pokazati kako suženje utječe na opskrbu srčanog mišića krvlju i funkciju srca. Radionuklidne pretrage koriste se i za procjenu poboljšanja opskrbe srčanog mišića krvlju nakon operacije ugradnje premosnice ili sličnog postupka te mogu pomoći u procjeni prognoze nakon srčanog udara.
Ovisno o bolesti na koju se sumnja, koriste se različiti radioaktivni obilježivači. Za procjenu protoka krvi kroz srčani mišić najčešće se primjenjuju tehnecij-99m sestamibi ili talij-201, a slike se snimaju tijekom testa opterećenja. Količina obilježivača koju apsorbiraju stanice srčanog mišića ovisi o protoku krvi. Na vrhuncu opterećenja područje srčanog mišića s nedostatnom opskrbom krvlju (ishemijom) apsorbira manje obilježivača i na snimci izgleda slabije od susjednog mišića s urednom opskrbom. U osoba koje ne mogu vježbati učinak opterećenja na protok krvi može se oponašati intravenskom primjenom lijeka, primjerice dipiridamola ili adenozina.
Nakon nekoliko sati odmora provodi se drugo snimanje, a dobivena se slika uspoređuje sa slikom snimljenom tijekom opterećenja. Tako se mogu razlikovati područja srca u kojima je smanjeni protok krvi reverzibilan, najčešće zbog suženja koronarne arterije, od područja u kojima je smanjenje protoka nepovratno, obično zbog ožiljka nakon prethodnog srčanog udara.
Jednofotonska emisijska kompjutorizirana tomografija (SPECT) posebna je vrsta radionuklidnog snimanja kojom se dobiva niz računalno obrađenih slika. Može se izraditi i trodimenzionalni prikaz. SPECT daje više podataka o funkciji srca, protoku krvi i prisutnim abnormalnostima nego konvencionalno radionuklidno snimanje.
Radionuklidna ventrikulografija s višestrukim okidanjem (MUGA) posebna je vrsta radionuklidnog snimanja koja pruža informacije o crpnoj funkciji srca. Danas se primjenjuje rjeđe jer se slični podatci mogu dobiti ehokardiografijom, koja osobu ne izlaže ionizirajućem zračenju.
Radioaktivna tvar može ostati u tijelu nekoliko dana, pa sigurnosni detektori zračenja u zračnim lukama mogu reagirati i nekoliko dana nakon pretrage. Osobe koje su nedavno bile podvrgnute radionuklidnom snimanju i planiraju putovati zrakoplovom ili prelaziti međunarodnu granicu automobilom, vlakom ili brodom trebale bi od liječnika zatražiti potvrdu o obavljenoj pretrazi jer sigurnosno osoblje može tražiti objašnjenje.