Rabdomioliza nastaje kada se mišićna vlakna oštećena bolešću, ozljedom ili otrovnim tvarima razgrađuju i otpuštaju svoj sadržaj u krvotok. Teški oblik bolesti može uzrokovati akutno oštećenje bubrega.
-
Česti uzroci uključuju ozljede mišića i smanjeni protok krvi kroz oštećeno tkivo, lijekove, otrovne tvari i infekcije.
-
Rjeđi uzroci uključuju poremećaje ravnoteže elektrolita, endokrine i genetske poremećaje, ekstremnu tjelesnu aktivnost i ekstremne tjelesne temperature.
-
Simptomi mogu uključivati bol u mišićima, slabost i crvenkastosmeđu mokraću ili mokraću boje čaja, ali većina osoba nema sve te simptome.
-
Ozbiljne komplikacije uključuju akutno oštećenje bubrega, koje se naziva i akutnim zatajenjem bubrega.
-
Dijagnoza se postavlja na temelju pretraga krvi i mokraće.
-
Liječenje je usmjereno na uzrok i nastale komplikacije. Primjerice, akutno oštećenje bubrega liječi se intravenskom primjenom tekućine, a ponekad i dijalizom.
(Vidi također Pregled zatajenja bubrega.)
Normalna funkcija koštanih mišića zahtijeva pravilno kretanje elektrolita, odnosno električno nabijenih minerala poput natrija i kalija, kroz mišićne stanice (miocite). To kretanje omogućuje stanicama pravilnu pretvorbu adenozin-trifosfata (ATP), molekule potrebne za prijenos i oslobađanje energije kojom se omogućuje obavljanje tjelesnih funkcija.
Kod rabdomiolize poremećeni su procesi koji omogućuju normalnu funkciju koštanih mišića. Zbog toga se miociti razgrađuju i dio svojeg sadržaja otpuštaju u krvotok, uključujući:
-
kreatin-kinazu (CK), enzim čija se razina u krvi povećava kada su mišići oštećeni
-
mioglobin, bjelančevinu koja sadržava željezo te prenosi i pohranjuje kisik u miocitima
-
elektrolite.
Kada bubrezi normalno funkcioniraju, filtriraju mioglobin i višak kreatin-kinaze iz krvi te ih izlučuju mokraćom. Visoka razina mioglobina u krvi može preopteretiti i oštetiti bubrege, uzrokujući akutno oštećenje bubrega, te oštetiti druge organe.
Svaki oblik oštećenja mišića može uzrokovati rabdomiolizu. Najčešći uzroci uključuju:
Određeni lijekovi i otrovne tvari, primjerice statini, mogu izravno oštetiti mišiće. Drugi lijekovi i otrovne tvari mogu povećati razinu drugih lijekova koji oštećuju mišiće, primjerice zbog međudjelovanja lijekova koje uključuje antibiotike. Neke tvari neizravno oštećuju mišiće ograničavanjem njihove opskrbe krvlju. Primjerice, osobe koje su sedirane i nepokretne nakon uzimanja lijekova kao što su lijekovi protiv tjeskobe i antipsihotici, droga poput kokaina ili amfetamina ili nakon konzumacije alkohola mogu satima ostati u istom položaju. Dugotrajan pritisak može oštetiti određene mišiće i njihove krvne žile.
Rjeđi uzroci rabdomiolize uključuju:
Simptomi
Simptomi rabdomiolize
Tri klasična simptoma rabdomiolize jesu bol u mišićima, mišićna slabost i crvenkastosmeđa mokraća, uzrokovana visokom razinom mioglobina, bjelančevine s crvenim pigmentom koja se otpušta u krv. Međutim, ta su tri simptoma istodobno prisutna u manje od 10% osoba s rabdomiolizom.
Simptomi rabdomiolize razlikuju se, a oko 50% osoba nema nikakvih mišićnih tegoba. Kada je prisutna, bol u mišićima najčešće zahvaća ramena, bedra, donji dio leđa i listove.
Pri visokim razinama mioglobin se izlučuje mokraćom (mioglobinurija), zbog čega mokraća postaje crvena ili smeđa. Mioglobinurija se može potvrditi pretragama mokraće. Međutim, osoba može imati rabdomiolizu bez promjene boje mokraće.
Ostali znakovi i simptomi ovise o uzroku početnog oštećenja mišića i komplikacijama tog oštećenja. Primjerice, u osoba s infekcijom može se pojaviti vrućica, a u osoba pod utjecajem alkohola promjene stanja svijesti.
Akutno oštećenje bubrega česta je komplikacija i razvija se u 15 do 50% osoba s rabdomiolizom. Rabdomioliza se ponekad komplicira diseminiranom intravaskularnom koagulacijom (DIK), poremećajem pri kojem se u krvnim žilama po cijelom tijelu stvaraju brojni sitni krvni ugrušci.
Dijagnoza
Dijagnoza rabdomiolize
-
liječnička procjena
-
pretrage krvi i mokraće.
Na rabdomiolizu se posumnja na temelju simptoma, a dijagnoza se potvrđuje krvnim pretragama, osobito mjerenjem razine kreatin-kinaze.
Ponekad se radi potvrđivanja dijagnoze provode dodatne pretrage kojima se otkriva mioglobin u mokraći.
Analiza mokraće
Liječenje
Liječenje rabdomiolize
Liječenje je općenito usmjereno na uzrok i sve komplikacije rabdomiolize.
Obično uključuje intravensku primjenu tekućine radi sprječavanja i liječenja akutnog oštećenja bubrega.
Ako je uzrok rabdomiolize kompartment sindrom, radi se kirurški zahvat koji se naziva fasciotomija kako bi se smanjio tlak unutar mišićnog odjeljka. Smanjivanje tlaka pomaže ponovnoj uspostavi normalne cirkulacije u zahvaćenom tkivu. Infekcije se liječe odgovarajućim antimikrobnim lijekovima. Odmah se prekida primjena svih lijekova za koje se sumnja da su uzrokovali poremećaj, primjerice statina. Liječe se i poremećaji ravnoteže elektrolita.
Akutno oštećenje bubrega može zahtijevati hemodijalizu. Diseminirana intravaskularna koagulacija liječi se ovisno o uzroku i težini poremećaja, a u određenim okolnostima može se primijeniti svježe smrznuta plazma.