Sunčeva svjetlost potiče proizvodnju vitamina D koji ublažava kliničku sliku nekih kroničnih kožnih bolesti (kao što je npr. psorijaza) i poboljšava raspoloženje. Sunčeva svjetlost može uzrokovati i oštećenje kože.
Oštećenja uključuju ne samo bolnu opeklinu od sunca već i bore i druge promjene povezane sa starenjem kože (fotostarenje), aktiničke keratoze, rak kože, pa čak i alergijske reakcije i pogoršanje nekih drugih kožnih bolesti.( vidi: Reakcije fotoosjetljivosti).
Ultraljubičasto svjetlo
Iako je nevidljivo ljudskom oku, UV svjetlo je sastavnica sunčeve svjetlosti koja najviše djeluje na kožu. UV svjetlo je podijeljeno u tri vrste, ovisno o valnoj duljini:
Ultraljubičasto A (UVA)
Ultraljubičasto B (UVB)
Ultraljubičasto C (UVC)
UV svjetlo (sve vrste) oštećuje deoksiribonukleinsku kiselinu (DNA - genetski materijal tijela), što u konačnici može dovesti do nastanka raka. UV svjetlo također ima štetne učinke kao što su prerano starenje kože i pojava bora. Opekline od sunca također mogu biti posljedica UV svjetla, prvenstveno UVB.
Količina UV svjetlosti koja doseže zemljinu površinu se povećava, osobito u sjevernim geografskim širinama. Ovo povećanje uzrokovano je stanjivanjem zaštitnog ozonskog sloja visoko u atmosferi. Ozon, prirodni spoj, blokira većinu UV svjetla kako ono ne bi dosegnulo površinu zemlje. Kemijske reakcije između ozona i klorofluorougljika (kemikalije u rashladnim sredstvima i potisnim sredstvima za raspršivanje) smanjuju količinu ozona u zaštitnom ozonskom sloju.
Količina UV svjetla koja dopire do zemljine površine također varira ovisno o drugim čimbenicima. UV svjetlo je intenzivnije između 10 i 15h, u ljetnim mjesecima, te na velikim nadmorskim visinama i niskim geografskim širinama (npr. na ekvatoru). Staklo, teški oblaci, dim i smog filtriraju mnogo UV svjetla, ali UV zrake mogu proći kroz lagane oblake, maglu i oko tridesetak centimetara čiste vode, što može uzrokovati ozbiljne opekline.
Prirodna zaštita
Kada je koža izložena UV svjetlu dolazi do nastanka određenih promjene koje ju štite od oštećenja. Epidermis (najviši sloj kože) zadeblja, blokirajući UV svjetlo. Melanociti (stanice kože koje proizvode pigment) stvaraju povećanu količinu melanina koji potamnjuje kožu što rezultira preplanulošću. Tamnjenje osigurava prirodnu zaštitu od budućeg izlaganja UV zračenju jer melanin apsorbira energiju UV svjetla čime sprječava oštećenje stanica kože i dublji prodor u tkiva. Osim toga, tamnjenje nema druge zdravstvene koristi te je preplanulost opasna za zdravlje ( vidi: Je li tamnjenje kože zdravo?).
Osjetljivost na sunčevu svjetlost varira ovisno o količini melanina u koži. Ljudi tamnije boje kože imaju više melanina i stoga snažniju zaštitu od štetnih učinaka sunca. Međutim, ljudi s tamnijom bojom kože i dalje su osjetljivi na oštećenja od sunca i dugoročne učinke izloženosti UV svjetlu.
Količina melanina prisutna u koži osobe ovisi o nasljeđivanju kao i o količini nedavnog izlaganja suncu. Neki ljudi mogu proizvesti velike količine melanina kao odgovor na UV svjetlo, dok ga drugi proizvode vrlo malo. Osobe s plavom ili crvenom kosom posebno su osjetljivi na kratkoročne i dugoročne učinke UV zračenja, jer nisu u mogućnosti proizvesti dovoljno melanina. Melanin u njihovoj koži također može postati neravnomjerno raspodijeljen, što rezultira pojavom pjega. Ljudi s vitiligom imaju mrljasta područja na koži koja nemaju pigment. Ljudi s albinizmom imaju malo ili nimalo melanina.
Klasifikacija tipa kože prema FitzpatrickuTip kože | Tipične značajke | Mogućnost tamnjenja |
|---|
I | Blijeda, bijela koža; crvena ili plava kosa; plave / zelene oči; pjegice | Uvijek izgori, nikad ne potamni |
II | Svijetla koža; crvena ili plava kosa; plave, smeđe ili zelene oči | Lako dobije opekline, teško potamni |
III | Tamnija bijela put; bilo koja boja očiju ili kose | Ponekad dobije blage opekline, postupno tamni |
IV | Svijetlo smeđa koža | Samo ponekad dobije opekline, lako potamni |
V | Smeđa koža | Rijetko dobije opekline, lako potamni |
VI | Tamno smeđa ili crna koža | Nikada ne izgori, uvijek potamni vrlo lako |
Fotostarenje
Izlaganje sunčevoj svjetlosti uzrokuje prerano starenje kože. Oštećenje kože uzrokovano dugotrajnim izlaganjem sunčevoj svjetlosti poznato je kao fotostarenje. Izlaganje UV svjetlu uzrokuje diskretne i izražene bore, nepravilnu pigmentaciju, velike pjege nazvane lentigo, žućkasti ten i grubu kožu. Iako su osobe svjetlije boje kože najugroženije, svaki tip kože će se promijeniti s dovoljnom izloženosti sunčevom svjetlu.
Fotostarenje
Koža zahvaćena fotostarenjem karakterizirana je finim i grubim borama, nepravilnom pigmentacijom, promjenama koje se nazivaju lentigines (velike mrlje nalik pjegama), hrapavošću i žućkastom bojom.
Sliku ustupila Barbara A. Gilchrest, MD.
Aktiničke keratoze
Aktiničke keratoze su prekancerozne izrasline uzrokovane dugotrajnim izlaganjem suncu. Ove promjene su obično ružičaste ili crvene boje i pojavljuju se kao nepravilna, ljuskava područja. Na dodir su grube i ljuskave.
Seboroične keratoze slične su aktiničkim keratozama. Mogu se pojaviti na dijelovima kože koji nisu izloženi sunčevoj svjetlosti, ali nisu prekancerozne.
Rak kože
Što je osoba više izložena suncu, veći je rizik pojave prekanceroza i raka kože, uključujući planocelularni karcinom, bazocelularni karcinom i melanom. Rak kože je osobito čest u ljudi koji su bili intezivno izloženi sunčevom svjetlu kao djeca i adolescenti te među onima koji su neprestano izloženi suncu zbog radnog mjesta ili rekreativnih aktivnosti (kao što su sportaši, poljoprivrednici, stočari, mornari i osobe koje se često sunčaju). Osim toga, izloženost UV zračenju u solarijima povećava rizik od razvoja raka kože i oštećenja kože.
Liječenje
S ciljem smanjenja štetnog učinka sunčeva svjetla veoma je važno izbjegavati daljnje izlaganje suncu i solarije, nositi zaštitnu odjeću i redovito nanositi kreme sa zaštitnim fakotorom (vidi prevencija opeklina od sunca). Štetu koja je već učinjena teško je popraviti.
Hidratantne kreme privremeno popunjavaju bore, a šminka pomaže sakriti nedostatke u boji kože (kao što su pjege i mrlje od sunca) i manje bore. Duboke bore i značajno oštećenje kože zahtijevaju druge, dugotrajnije tretmane.
Fotostarenje
Tretmani kao što su kemijski pilinzi, alfa-hidroksi kiseline, kreme s tretioninom i lasersko obnavljanje kože mogu poboljšati izgled kože kronično oštećene sunčevim svjetlom.
Iako ovi tretmani mogu poboljšati izgled površnih promjena na koži (na primjer, sitne bore, nepravilna pigmentacija, žućkasto ili smeđe obojenje i hrapavost kože), imaju slab učinak na dublje bore i značajna oštećenja kože.
Aktiničke keratoze
Za liječenje aktiničnih keratoza, vidi Aktinične keratoze.
Rak kože
Za liječenje raka kože pogledajte Rak kože.