Nesvjestica

Autori: Andrea D. Thompson, MD, PhD
Michael J. Shea, MD
Urednici sekcije: prof. dr. sc. Diana Delić-Brkljačić, dr. med. i prof. dr. sc.Marko Boban dr. med.
Prijevod: Pavao Mioč dr. med.

Omaglica je osjećaj koji često prethodi gubitku svijesti.

Nesvjestica (sinkopa) je iznenadni, kratkotrajni gubitak svijesti tijekom kojeg osoba pada na tlo ili pada u stolici nakon čega slijedi povratak k svijesti. Osoba je nepomična bez mišićnog tonusa i obično ima hladne noge i ruke, slab puls i plitko diše.

Neki ljudi imaju omaglice te se osjećaju omamljeno prije nego što izgube svijest. Drugi navode mučninu, znojenje, zamagljen ili tunelski vid, trnce u usnama ili prstima, bol u prsima ili osjećaj lupanja srca. Manje često ljudi padnu u nesvijest iznenada, bez ikakvih simptoma upozorenja.

Konvulzije, koji su posljedica poremećene električne aktivnosti mozga, i srčani zastoj, u kojoj srce potpuno prestane kucati, mogu uzrokovati gubitak svijesti, ali se ne smatraju sinkopom. Međutim, kod nekih osoba koje se onesvijeste, mišići se nehotice trzaju, što može podsjećati na konvulzije.

Nesvjestica se može pojaviti kod ljudi bilo koje dobi, ali opasni uzroci nesvjestice su češći među starijim osobama.

Uzroci

Osoba neće izgubiti svijest ako funkcija mozga nije poremećena. Ovaj poremećaj obično nastaje zbog smanjenja ukupnog protoka krvi u mozgu. Ponekad je, međutim, protok krvi dostatan, ali krv ne sadrži dovoljno kisika ili glukoze (šećera u krvi), što mozak treba za normalan rad.

Protok krvi u mozak može se smanjiti na nekoliko načina. Najčešće je uzrok nešto što ometa normalan povrat krvi u srce (i time smanjuje protok krvi iz srca). Rjeđe je uzrok poremećaj koji ometa pumpanje krvi (obično srčani poremećaj). Moždani udar smanjuje također smanjuje protok krvi u mozgu, ali samo u jednom dijelu mozga, stoga moždani udar rijetko uzrokuje nesvjesticu, osim rjeđih slučajeva u kojima su zahvaćeni dijelovi mozga koji održavaju svijest.

Najčešćih uzroci su

  • Jake emocije (kao što su strah, bol ili pogled na krv)

  • Kašljanje ili naprezanje priliko male, odnosno velike nužde

  • Dugotrajno stajanje

  • Naglo ustajanje

  • Trudnoća

  • Uporaba određenih lijekova

  • Idiopatski (što znači da uzrok ne može biti određen)

Ti najčešći uzroci gotovo uvijek uzrokuju nesvjesticu samo prilikom ustajanja. Prilikom pada, protok krvi u mozak se povećava, te dolazi do brzog oporavka svijesti, iako se ljudi možda ne osjećaju potpuno normalno sljedećih nekoliko minuta pa i do nekoliko sati. Neki se ljudi osjećaju umorno ili iscrpljeno nekoliko sati. Ti uzroci obično nisu ozbiljni ako se ljudi ne povrijede prilikom pada.

Većina tih uzroka uključuje smanjenje povratka krvi u srce. Snažna emocija (osobito ona koju izaziva pogled na krv) ili bol mogu aktivirati živac vagus. Aktivacija vagusnog živca proširuje krvne žile, smanjujući tako povratak krvi u srce, i usporava rad srca. Oba ova čimbenika uzrokuju ošamućenost, a ponekad i nesvjesticu (koja se naziva vazovagalna sinkopa ili neurokardiogena sinkopa).

Naprezanje tijekom velike ili male nužde i kašlja povećava pritisak u grudima. Povećani pritisak u prsima može aktivirati vagusni živac i također smanjiti povratak krvi u srce - dva čimbenika koji mogu uzrokovati nesvjesticu.

Zdravi ljudi mogu se onesvijestiti kada dugo stoje (najčešće vojnici, fenomen koji se naziva sinkopa na paradi), jer mišići nogu moraju biti aktivni kako bi pomogli povratku krvi u srce.

Prebrzo sjedanje ili ustajanje može uzrokovati nesvjesticu, jer promjena položaja uzrokuje nakupljanje krvi u nogama, što rezultira padom krvnog tlaka. Normalno, tijelo brzo povećava broj otkucaja srca i sužava krvne žile kako bi zadržao vrijednost krvnog tlaka. Ako se tijelo ne prilagodi na ove načine, omaglice su česte, a rijetko može doći i do gubitka svijesti. Određeni poremećaji mozga i leđne moždine, dugotrajno ležanje i određeni lijekovi (osobito oni koji se koriste za liječenje visokog krvnog tlaka) mogu ometati ovu kompenzaciju i dovesti do nesvjestice prilikom ustajanja.

Hormonske promjene u ranoj trudnoći ponekad dovode do nesvjestice.

Niska razina šećera u krvi (hipoglikemija) u početku uzrokuje smušenost, omamljenost, drhtavost i druge simptome, ali ako je hipoglikemija teška ili dugotrajna, ljudi mogu izgubiti svijest. Budući da se ti drugi simptomi obično javljaju prije nesvjestice, osobe s hipoglikemijom obično imaju neko upozorenje prije nego što se onesvijeste. Obično je uzrok hipoglikemije uporaba lijekova za dijabetes, osobito inzulina. Rijetko, ljudi imaju tumor koji izlučuje inzulin.

Manje uobičajeni, ali ozbiljniji uzroci

  • Poremećaji srčanih zalistaka (najčešće aortni zalistak)

  • Prebrzi ili prespori otkucaji srca

  • Začepljenje plućne arterije krvnim ugruškom (plućna embolija)

  • Srčani udar ili drugi poremećaji srčanog mišića

Poremećaji srčanih zalistaka mogu blokirati izlazak krvi iz srca. Vrlo brzi otkucaji srca nekad neće dati srcu dovoljno vremena da se napuni krvlju, što rezultira smanjenim volumenom krvi istisnutim iz srca. Vrlo mali broj otkucaja srca će rezultirati stanjem u kojem ponovno neće biti dovoljno krvi istisnuto. Krvni ugrušci u plućima mogu spriječiti srce da istiskuje dovoljno krvi. Rijetko i osobe sa srčanim udarom izgube svijesti kada u trenutku nastupa srčanog udara (češće starije osobe). Drugi neuobičajeni poremećaji srčanog mišića, koji se nazivaju kardiomiopatijama, mogu uzrokovati nesvjesticu, osobito tijekom vježbanja, i to zbog poremećaja srčanog ritma.

Iako većina moždanih udara ne uzrokuje nesvjesticu, moždani udar ili prolazni ishemijski napad (TIA, prema engl. Transitory Ishemic Attack) koji uključuje određene krvne žile u bazi mozga (moždani udar u stražnjem dijelu) također može uzrokovati nesvjesticu. Slično tome, migrena koja uključuje ove krvne žile ponekad uzrokuje nesvjesticu.

Procjena

Ukoliko je to moguće, netko tko je bio svjedok gubitka svijesti trebao bi liječniku opisati događaj, jer se osoba, koja se onesvijestila, ne sjeća događaja.

Znakovi upozorenja

Kod osoba koje su se onesvijestile, određeni simptomi i karakteristike su razlog za zabrinutost. To su:

  • Nesvjestica tijekom vježbanja

  • Nekoliko epizoda u kratkom vremenu

  • Iznenadna nesvjestica bez ikakvih simptoma upozorenja ili bilo kakvog vidljivog okidača

  • Nesvjestica kojoj prethodi ili joj slijedi mogući simptomi srca kao što su bol u prsima, lupanje srca ili kratak dah

  • Starija dob

  • Značajne ozljede kao posljedica nesvjestice

  • Obiteljska anamneza iznenadne neočekivane smrti, nesvjestice tijekom vježbanja, ponavljane epizode nesvjestice ili konvulzija za koje nije pronađen uzrok

Kada posjetiti liječnika

Iako većina uzroka nesvjestice nije ozbiljna, potrebna je procjena liječnika kako bi se razlikovali ozbiljni uzroci od relativno bezopasnih. Osobe koje su se onesvijestile smjesta bi trebale posjetiti liječnika, osobito ako imaju znakove upozorenja.

Što liječnik radi

Liječnici prvo postavljaju pitanja o simptomima i povijesti bolesti, a potom obavljaju fizikalni pregled. Ono što liječnici saznaju tijekom pregleda često sugerira uzrok nesvjestice i pretrage koji bi mogle biti potrebne.

Liječnici pitaju o događajima koji su doveli do epizode nesvjestice. Zanima ih je li osoba vježbala, prepirala se ili se nalazila u nekoj drugoj potencijalno emotivnoj situaciji. Pitaju je li osoba ležala ili stajala i, ako je stajala, koliko dugo. Također pitaju o simptomima koji su se pojavili neposredno prije ili nakon događaja, uključujući i to da li se osoba osjećala smušenom ili je imala mučninu, znojenje, zamagljen ili tunelski vid, trnce u usnama ili prstima, bol u prsima ili lupanje srca.

Liječnici također pitaju svjedoke da opišu tu epizodu. Iznenadna, nagla slabost bez ikakvih simptoma upozorenja ili prividnog okidača upućuje na poremećaj srca. Ako gubitku svijesti prethodi kratak period simptoma kao što su omamljenost, mučnina, zijevanje, zamagljen vid ili znojenje, a javlja se tijekom bolne ili neugodne situacije, to je vjerojatno vazovagalna sinkopa, koja nije opasna.

Liječnici pitaju o prethodnim epizodama vrtoglavice ili nesvjestice i o drugim poremećajima, lijekovima ili simptomima koji mogu biti povezani s gubitkom svijesti. Također pregledavaju osobu zbog ozljeda nastalih prilikom gubitka svijesti.

Potom se mjere vitalni znakovi. Brzina otkucaja srca i krvni tlak se mjere kada osoba leži i nakon 3 minute stajanja. Liječnici slušaju srce kako bi otkirli poremećaj srčanih zalistaka i poremećenog protoka krvi. Neurološki pregled se radi kako bi se eventualno pronašli znakovi moždanog udara.

Neki uzroci i značajke nesvjestice

Uzrok

Zajedničke značajke *

Pretrage†

* Značajke uključuju simptome i rezultate liječničkog pregleda. Navedene značajke su tipične, ali nisu uvijek prisutne.

†Kod svih osoba koje su se onesvijestile, snima se EKG, a razina kisika u krvi može se mjeriti senzorom postavljenim na prst (pulsna oksimetrija).

CT = kompjutorska tomografija; EKG = elektrokardiografija; MR = magnetska rezonancija.

Ozbiljni uzroci

Bolesti srčanih zalistaka, kao što su aortna stenoza, mitralna stenoza, ili poremećaj umjetnog srčanog zaliska

Kardiomiopatije (bolesti koje zahvaćaju srčani mišić), osobito hipertrofična kardiomiopatija

Nesvjestica tijekom ili nakon vježbanja, nakon koje slijedi brz oporavak svijesti

Kod mlađih ili starijih ljudi

Često kod osoba za koje se zna da su imale šum na srcu

Ultrazvuk srca (ehokardiografija)

Vrlo spori otkucaji srca (obično manje od 35 otkucaja u minuti), češći kod starijih osoba

Vrlo brzi otkucaji srca (obično preko 150 otkucaja u minuti)

Nesvjestica bez znakova upozorenja, nakon koje slijedi oporavak odmah nakon buđenja

Nesvjestica koja se može pojaviti u bilo kojem položaju

Ponekad kod ljudi koji uzimaju određene lijekove, osobito lijekove koji se koriste za liječenje poremećaja srca, kao što su poremećaji ritma (antiaritmici)

EKG, ponekad kontinuirani ambulantni EKG (koristeći Holter monitor koji se nosi 24 sata ili, rijetko, uređaj za snimanje ugrađen ispod kože)

Ponekad krvne pretrage za mjerenje elektrolita kao što su natrij i kalij

Plućna embolija (začepljenje plućne arterije krvnim ugruškom)

Obično oštra bol pri udisaju, kratak dah, brzo disanje i ubrzani otkucaji srca

Ponekad povišena temperatura, iskašljavanje krvi ili šok

Vjerojatnije je kod ljudi s faktorima rizika za plućnu emboliju (kao što su prethodni krvni ugrušci, nedavna operacija, posebno operacija na nogama, dugotrajno mirovanje, gips ili udlaga na nozi, starija dob, pušenje ili rak)

CT ili scintigrafija pluća

Krvna pretraga za otkrivanje krvnih ugrušaka (d-dimer test)

Srčani udar (infarkt miokarda)

Obično kod starijih osoba

Ponekad nelagoda u prsima, osjećaj nadutosti, otežano disanje ili mučnina

EKG

Krvne pretrage za mjerenje tvari koje ukazuju na oštećenje srca (srčani markeri)

Ozbiljna alergijska reakcja (anafilaktička reakcija) uzrokuje padom krvnog tlaka

Gubitak svijesti tijekom ili kratko nakon izlaganja okidaču za alergijsku reakciju, kao što je lijek ili ubod kukaca

Pretjerano znojenje i blijeda boja kože

Kod osoba koje mogu ili ne moraju imati alergije

Obično koprivnjača, hripanje ili oticanje dijela tijela (tzv. angioedem)

Alergijsko testiranje

Niska razina šećera u krvi (hipoglikemija)

Nesvjestica nakon razdoblja drugih simptoma, uključujući zbunjenost, drhtanje i znojenje

Nezadovoljstvo ili zbunjenost koja ostaje dok se ljudi ne tretiraju

Gotovo uvijek kod osoba s dijabetesom

Mjerenje glukoze iz kapilarne krvi prstiju

Oporavak odmah nakon infuzije glukoze

Manje ozbiljni uzroci

Povećan tlak u prsištu (na primjer, zbog kašljanja ili naprezanja tijekom uriniranja ili pražnjenja crijeva)

Nesvjestica tijekom aktivnosti koja povećava pritisak u prsima

Simptomi upozorenja (na primjer, vrtoglavica, mučnina ili znojenje)

Oporavak koji je brz, ali ne i trenutačan (u roku od 5 do 15 minuta, ali se osoba može osjećati loše sljedećih nekoliko sati)

Samo liječnički pregled

Jake emocije (kao što su bol, strah ili slika krvi)

Nesvjestica pri doživljaju snažnih emocija

Simptomi upozorenja (na primjer, vrtoglavica, mučnina ili znojenje)

Oporavak koji je brz, ali ne i trenutačan (unutar 5 do 15 minuta)

Uzrok koji je obično jasan

Samo liječnički pregled

Migrena

Nesvjestica kojoj ponekad prethode smetnje osjeta, vida ili drugih funkcija (zvane aura)

Osjetljivost na svjetlo

Samo liječnički pregled

Stajanje tijekom dužeg vremena

Uzrok koji je jasan na temelju anamneze

Nema drugih simptoma

Samo liječnički pregled

Trudnoća

Kod zdravih žena u reproduktivnoj dobi

Nema drugih simptoma

Obično kod žena s ranom ili neprepoznatom trudnoćom

Test na trudnoću iz uzorka mokraće

Hiperventilacija

Često peckanje oko usta ili prstiju prije nesvjestice

Obično za vrijeme ili kao odgovor na emotivnu situaciju

Brzo disanje, koje osoba ili drugi ne mogu primijetiti

Tipično kod mlađih ljudi

Samo liječnički pregled

Lijekovi koji se koriste za snižavanje krvnog tlaka kao što su diuretici i nitrati (ali rijetko beta-blokatori)

Omaglica, nakon čega slijedi nesvjestica unutar nekoliko minuta tijekom ustajanja ili stajanja

Pad krvnog tlaka prilikom stajanja, otkriven tijekom pregleda

Pregled liječnika

Ponekad testiranje na nagibnom stolu

Lijekovi koji mogu uzrokovati nepravilan i ubrzan rad srca utječući na električnu aktivnost srca kao što su antipsihotici (uglavnom fenotiazini), neki antiaritmici, neki antidepresivi i neki antibiotici

Ponekad osjećaj lupanja srca i ošamućenost

Iznenadni gubitak svijesti

Pregled liječnika

EKG

Poremećaj autonomnog živčanog sustava (koji regulira unutarnje tjelesne procese koji ne zahtijevaju svjesni napor, kao što je regulacija krvnog tlaka)

Omaglica, nakon čega slijedi nesvjestica unutar nekoliko minuta sjedenja ili stajanja

Pad krvnog tlaka prilikom stajanja, otkriven tijekom pregleda

Pregled liječnika

Ponekad testiranje na nagibnom stolu

Dekondicioniranje uzrokovano mirovanjem tijekom više dana

Omaglica, nakon čega slijedi nesvjestica unutar nekoliko minuta tijekom ustajanja ili stajanja

Pad krvnog tlaka prilikom stajanja, otkriven tijekom pregleda

Pregled liječnika

Ponekad testiranje na nagibnom stolu

Anemija

Omaglica, nakon čega slijedi nesvjestica unutar nekoliko minuta tijekom ustajanja ili stajanja

Kronični umor

Ponekad tamne stolice ili obilne menstruacije

Kompletna krvna slika

Analiza krvi u stolici

Pretrage

Pretrage se obično rade, osim ako ljudi nemaju očigledan, bezopasan emocionalni okidač i inače se dobro osjećaju. Liječnici biraju testove na temelju uzroka na koji sumnjaju.

Općenito, ako nesvjestica rezultira ozljedom ili se dogodila nekoliko puta (osobito u kratkom vremenskom razdoblju), potrebno je intenzivno traganje za uzrokom. Snimanje srca i mozga ne radi se rutinski, osim ako liječnik ne posumnja na problem sa srcem ili mozgom.

Osobe sa sumnjom na srčane poremećaje, uključujući srčani udar, poremećaj srčanog ritma ili bolest srčanog zaliska obično se primaju u bolnicu radi daljnje evaluacije.

EKG EKG može pokazivati poremećaj srčanog ritma ili neki drugi problem sa srcem, ali može biti i uredan ako u tom trenutku nema poremećaja ritma. Ponekad liječnici primaju osobu u bolnicu kako bi pratili aktivnost srca tijekom 24 sata. Manje često, liječnici postave mali monitor za snimanje EKG-a dok je osoba kod kuće (Holter EKG-a). Rijetko, liječnici mogu ugraditi uređaj za snimanje aktivnosti srca ispod kože.

Kisik u krvi Mjerenje kisika u krvi pulsnom oksimetrijom obavlja se tijekom ili neposredno nakon epizode nesvjestice kako bi se utvrdile eventualne niske razine kisika u krvi (što može ukazivati na krvni ugrušak u plućnoj arteriji). Ako je razina kisika u krvi niska, liječnici provode kompjutorsku tomografiju (CT) ili scintigrafiju pluća kako bi otkrili postoji li krvni ugrušak u plućnoj arteriji.

Laboratorijske pretrage se provode ako su rezultati fizikalnog pregleda pokazali da su potrebne. Međutim, sve žene u reproduktivnoj dobi trebale bi imati test trudnoće.

Ehokardiografija se može učiniti kod osoba s nesvjesticom izazvanom vježbanjem, sa šumom na srcu ili nesvjesticom koja se javlja kod sjedenja ili stajanja.

Testiranje na nagibnom stolu se ponekad radi ako ljudi izgube svijest prilikom ustajanja. Također se koristi za procjenu nesvjestice uzrokovane vježbanjem ukoliko ehokardiografija ili test opterećenja ne otkriju uzrok.

Test opterećenja se radi kada liječnici sumnjaju da je poremećaj srčanog ritma izazvan vježbanjem. Često se radi za pacijente s simptomima izazvanim fizičkim naporom.

Elektrofiziološko (EF) ispitivanje uključuje testove koji bilježe električnu aktivnost i električne puteve srca pomoću žica koje prolaze kroz krvne žile u srce. EP testiranje se ponekad izvodi ako druga ispitivanja ne identificiraju poremećaj srčanog ritma kod osobe s neobjašnjivim ponavljajućim epizodama nesvjestice, kod osoba s neobjašnjivim znakovima upozorenja i kod osoba s otprije poznatim zastojem srca zbog srčanog udara.

Elektroencefalografija (EEG) može biti učinjeno kada liječnici sumnjaju na konvulzije (epileptički napad).

CT i magnetska rezonancija glave i mozga mogu biti snimljeni kada se sumnja na poremećaj središnjeg živčanog sustava.

Liječenje

Specifično liječenje ovisi o uzroku. Na primjer, kod ljudi kod kojih je poremećaj srčanog ritma uzrok gubitka svijesti, možda će se morati ugraditi srčani elektorstimulator (engl. pacemaker) i / ili defibrilator.

Ako ljudi vide nekoga da je izgubio svijest, trebali bi provjeriti diše li osoba. Ako osoba ne diše, nazočni trebaju nazvati hitnu medicinsku pomoć i početi kardiopulmonalnu reanimacija (CPR), uključujući primjenu automatiziranog vanjskog defibrilatora (AED) ukoliko je dostupan. Kada osoba stigne u bolnicu, liječnici će liječiti uzrok nesvjestice lijekovima ili odgovarajućim mjerama, kao što je defibrilacija s ciljem ponovnog pokretanja srca ili lijekovima, odnosno operacijom radi otvaranja začepljenih arterija.

Osoba koja diše treba ostati u ležećem položaju. Ako se osoba prebrzo uspravi, nesvjestica se može ponoviti.

Bitne informacije za starije osobe

Stariji ljudi su posebno podložni gubitku svijesti jer se protok krvi u mozgu smanjuje kako ljudi stare. Najčešći uzrok nesvjestice kod starijih osoba je nemogućnost brzog prilagođavanja krvnog tlaka u uspravnom položaju. Protok krvi se smanjuje jer arterije postaju tvrđe i manje brzo se mogu prilagoditi, tjelesna neaktivnost smanjuje mišićnu aktivnost koja gura krv kroz vene natrag u srce, a srčane bolesti smanjuju učinkovitost pumpanja krvi.

U starijih osoba, nesvjestica često ima više od jednog uzroka. Na primjer, kombinacija uzimanja nekoliko lijekova za liječenje srčanih poremećaja ili visokog krvnog tlaka i stajanje u vrućoj crkvi tijekom dugog i emotivnog obreda može dovesti do nesvjestice, iako niti jedan faktor sam za sebe nije dovoljan da izazove nesvjesticu.

Ključne točke

  • Nesvjestica je obično rezultat nedovoljnog protoka krvi u mozgu.

  • Većina uzroka nesvjestice nije ozbiljna.

  • Neki manje česti uzroci su ozbiljni i potencijalno fatalni.

  • Ako je nesvjestica posljedica očiglednog uzroka (kao što je snažna emocija) i prethodi joj neki od simptoma (kao što je ošamućenost, mučnina ili znojenje) te je potrebno nekoliko minuta da se osoba oporavi, radi se vjerojatno o vazovagalnoj sinkopi koja nije ozbiljna.

  • Nesvjestica zbog poremećaja srčanog ritma obično se javlja naglo i sa brzim oporavkom.

  • Osobi koja se onesvijestila, liječnici mogu ograničiti vožnju i rukovanje strojevima dok se ne utvrdi uzrok nesvjestice i izliječi poremećaj, jer ako je uzrok neprepoznat srčani poremećaj, sljedeća epizoda može biti smrtonosna.

  • Ako je nesvjestica uzrokovana sporim otkucajem srca, možda će biti potrebna ugradnja srčanog elektrostimulatora (engl. pacemaker).

Politika privatnosti