Nesvjestica

Autori: Andrea D. Thompson, MD, PhD
Michael J. Shea, MD
Urednici sekcije: prof. dr. sc. Diana Delić-Brkljačić, dr. med. i prof. dr. sc.Marko Boban dr. med.
Prijevod: Pavao Mioč dr. med.

Omaglica (presinkopa) osjećaj je da će se osoba onesvijestiti.

Nesvjestica (sinkopa) iznenadan je i kratkotrajan gubitak svijesti tijekom kojega osoba pada na tlo ili klone u stolcu, nakon čega ponovno dolazi svijesti. Osoba je nepomična, bez mišićnog tonusa, obično ima hladne ruke i noge, slab puls i plitko diše.

Neke osobe osjećaju omaglicu ili ošamućenost prije nego što izgube svijest. Druge navode mučninu, znojenje, zamagljen ili tunelski vid, trnce u usnama ili prstima, bol u prsima ili osjećaj lupanja srca. Rjeđe se osoba onesvijesti iznenada, bez ikakvih upozoravajućih simptoma.

Konvulzije, koje su posljedica poremećene električne aktivnosti mozga, i srčani zastoj, pri kojem srce potpuno prestane kucati, mogu uzrokovati gubitak svijesti, ali se ne smatraju sinkopom. Međutim, u nekih osoba koje se onesvijeste mišići se nehotice trzaju, što može nalikovati konvulzijama.

Nesvjestica se može pojaviti u osoba bilo koje dobi, ali su opasni uzroci češći u starijih osoba.

Uzroci

Uzroci nesvjestice

Osoba neće izgubiti svijest ako funkcija mozga nije poremećena. Taj poremećaj najčešće nastaje zbog smanjenja ukupnog protoka krvi kroz mozak. Ponekad je protok krvi dostatan, ali krv ne sadržava dovoljno kisika ili glukoze (šećera u krvi), koji su mozgu potrebni za normalan rad.

Protok krvi kroz mozak može se smanjiti na nekoliko načina. Najčešće je uzrok nešto što ometa normalan povrat krvi u srce i time smanjuje količinu krvi koju srce izbacuje. Rjeđe je uzrok poremećaj koji ometa pumpanje krvi, obično srčana bolest. Moždani udar također smanjuje protok krvi kroz mozak, ali obično samo u jednom njegovu dijelu, pa rijetko uzrokuje nesvjesticu. Iznimka su rijetki slučajevi u kojima su zahvaćeni dijelovi mozga odgovorni za održavanje svijesti.

Najčešći uzroci nesvjestice uključuju:

  • snažne emocije, kao što su strah, bol ili pogled na krv

  • kašljanje ili naprezanje tijekom mokrenja ili pražnjenja crijeva

  • dugotrajno stajanje

  • naglo ustajanje

  • trudnoću

  • primjenu određenih lijekova

  • nepoznat uzrok (idiopatska sinkopa)

Ti najčešći uzroci gotovo uvijek dovode do nesvjestice dok osoba stoji. Nakon pada protok krvi kroz mozak povećava se i svijest se brzo vraća, premda se osoba možda neće osjećati potpuno dobro još nekoliko minuta, pa i nekoliko sati. Neke se osobe nekoliko sati osjećaju umorno ili iscrpljeno. Ti uzroci obično nisu ozbiljni, osim ako se osoba ozlijedi pri padu.

Većina tih uzroka uključuje smanjen povrat krvi u srce. Snažna emocija, osobito ona izazvana pogledom na krv, ili bol mogu aktivirati vagusni živac. Aktivacija vagusnog živca proširuje krvne žile, čime smanjuje povrat krvi u srce, i usporava rad srca. Oba učinka uzrokuju ošamućenost, a ponekad i nesvjesticu, koja se naziva vazovagalnom ili neurokardiogenom sinkopom.

Naprezanje tijekom mokrenja ili pražnjenja crijeva i kašljanje povećavaju tlak u prsnom košu. Povećani tlak može aktivirati vagusni živac i smanjiti povrat krvi u srce, a oba učinka mogu uzrokovati nesvjesticu.

Zdrave osobe mogu se onesvijestiti nakon dugotrajnog stajanja, što se najčešće događa vojnicima i naziva se paradnom sinkopom, jer mišići nogu moraju biti aktivni kako bi pomogli vraćanju krvi u srce.

Prebrzo sjedanje ili ustajanje može uzrokovati nesvjesticu jer promjena položaja dovodi do nakupljanja krvi u nogama i pada krvnog tlaka. Tijelo obično brzo povećava frekvenciju srca i sužava krvne žile kako bi održalo krvni tlak. Ako se tijelo ne prilagodi na taj način, omaglica je česta, a rijetko može nastati i gubitak svijesti. Određeni poremećaji mozga i leđne moždine, dugotrajno ležanje i neki lijekovi, osobito oni za liječenje povišenoga krvnog tlaka, mogu ometati tu kompenzaciju i uzrokovati nesvjesticu pri ustajanju.

Hormonske promjene u ranoj trudnoći ponekad uzrokuju nesvjesticu.

Niska razina šećera u krvi (hipoglikemija) u početku uzrokuje zbunjenost, ošamućenost, drhtanje i druge simptome, ali ako je teška ili dugotrajna, može dovesti do gubitka svijesti. Budući da se ti simptomi obično pojavljuju prije nesvjestice, osobe s hipoglikemijom najčešće imaju upozorenje prije gubitka svijesti. Hipoglikemiju obično uzrokuju lijekovi za liječenje šećerne bolesti, osobito inzulin. Rijetko je uzrok tumor koji luči inzulin.

Manje uobičajeni, ali ozbiljniji uzroci uključuju:

  • bolesti srčanih zalistaka, najčešće aortnog zaliska

  • prebrzu ili presporu frekvenciju srca

  • začepljenje plućne arterije krvnim ugruškom (plućnu emboliju)

  • srčani udar ili druge bolesti srčanog mišića

Bolesti srčanih zalistaka mogu ometati istjecanje krvi iz srca. Pri vrlo brzoj frekvenciji srce se ne stigne dovoljno napuniti krvlju, pa izbacuje manju količinu krvi. Pri vrlo sporoj frekvenciji također se izbacuje premalo krvi. Krvni ugrušci u plućima mogu spriječiti srce da izbaci dovoljnu količinu krvi. Osobe sa srčanim udarom rijetko gube svijest u trenutku njegova nastanka, a to je češće u starijih osoba. Druge rijetke bolesti srčanog mišića, koje se nazivaju kardiomiopatijama, mogu uzrokovati nesvjesticu, osobito tijekom tjelesne aktivnosti, najčešće zbog poremećaja srčanog ritma.

Iako većina moždanih udara ne uzrokuje nesvjesticu, moždani udar ili prolazni ishemijski napad (TIA) koji zahvaća određene krvne žile u bazi mozga, odnosno stražnju moždanu cirkulaciju, može dovesti do nesvjestice. Slično tome, migrena koja zahvaća te krvne žile ponekad uzrokuje nesvjesticu.

Procjena

Procjena nesvjestice

Kad god je moguće, osoba koja je svjedočila gubitku svijesti trebala bi liječniku opisati događaj jer se osoba koja se onesvijestila često ne sjeća same epizode.

Znakovi upozorenja

Kod osoba koje su se onesvijestile određeni simptomi i značajke razlog su za zabrinutost. Oni uključuju:

  • nesvjesticu tijekom tjelesne aktivnosti

  • nekoliko epizoda u kratkom razdoblju

  • iznenadnu nesvjesticu bez upozoravajućih simptoma ili očitog okidača

  • nesvjesticu kojoj prethode ili nakon nje slijede mogući srčani simptomi, kao što su bol u prsima, lupanje srca ili nedostatak zraka

  • stariju dob

  • značajnu ozljedu nastalu tijekom nesvjestice

  • obiteljsku anamnezu iznenadne neočekivane smrti, nesvjestice tijekom tjelesne aktivnosti, ponavljanih nesvjestica ili konvulzija nepoznata uzroka

Kada posjetiti liječnika

Iako većina uzroka nesvjestice nije ozbiljna, liječnički pregled potreban je kako bi se ozbiljni uzroci razlikovali od relativno bezopasnih. Osobe koje su se onesvijestile trebaju odmah posjetiti liječnika, osobito ako imaju neki od znakova upozorenja.

Što radi liječnik

Liječnik najprije postavlja pitanja o simptomima i prethodnim bolestima, a zatim obavlja fizikalni pregled. Podatci dobiveni razgovorom i pregledom često upućuju na uzrok nesvjestice i određuju koje bi pretrage mogle biti potrebne.

Liječnik pita o događajima koji su prethodili nesvjestici. Zanima ga je li osoba vježbala, svađala se ili se nalazila u drugoj emocionalno zahtjevnoj situaciji. Pita je li osoba ležala ili stajala i, ako je stajala, koliko dugo. Također pita o simptomima neposredno prije ili nakon događaja, uključujući zbunjenost, mučninu, znojenje, zamagljen ili tunelski vid, trnce u usnama ili prstima, bol u prsima i lupanje srca.

Liječnik također traži od svjedoka da opišu događaj. Iznenadan gubitak svijesti bez upozoravajućih simptoma ili očitog okidača može upućivati na srčani poremećaj. Ako gubitku svijesti prethodi kratko razdoblje simptoma kao što su ošamućenost, mučnina, zijevanje, zamagljen vid ili znojenje, a događaj se javlja tijekom bolne ili neugodne situacije, vjerojatno je riječ o vazovagalnoj sinkopi, koja obično nije opasna.

Liječnik pita i o prethodnim epizodama vrtoglavice ili nesvjestice te drugim bolestima, lijekovima ili simptomima koji mogu biti povezani s gubitkom svijesti. Također pregledava osobu radi utvrđivanja ozljeda nastalih tijekom pada.

Zatim se mjere vitalni znakovi. Frekvencija srca i krvni tlak mjere se dok osoba leži i ponovno nakon tri minute stajanja. Liječnik sluša srce kako bi otkrio bolest srčanih zalistaka ili poremećen protok krvi. Neurološki pregled provodi se radi mogućih znakova moždanog udara.

Neki uzroci i značajke nesvjestice

Uzrok

Uobičajene značajke*

Pretrage†

* Značajke uključuju simptome i nalaze liječničkog pregleda. Navedene značajke tipične su, ali nisu uvijek prisutne.

† Kod svih osoba koje su se onesvijestile snima se EKG, a razina kisika u krvi može se mjeriti senzorom postavljenim na prst (pulsna oksimetrija).

CT = kompjutorizirana tomografija; EKG = elektrokardiografija; MR = magnetska rezonancija.

Ozbiljni uzroci

Bolesti srčanih zalistaka, kao što su aortna stenoza, mitralna stenoza ili poremećaj umjetnog srčanog zaliska

Kardiomiopatije, odnosno bolesti srčanog mišića, osobito hipertrofična kardiomiopatija

Nesvjestica tijekom ili nakon tjelesne aktivnosti, nakon koje se svijest brzo vraća

Može se pojaviti u mlađih i starijih osoba

Često u osoba za koje se zna da imaju srčani šum

Ultrazvuk srca (ehokardiografija)

Vrlo spora frekvencija srca, obično manja od 35 otkucaja u minuti, češća u starijih osoba

Vrlo brza frekvencija srca, obično veća od 150 otkucaja u minuti

Nesvjestica bez upozoravajućih simptoma, nakon koje slijedi brz oporavak svijesti

Nesvjestica se može pojaviti u bilo kojem položaju

Ponekad se javlja u osoba koje uzimaju određene lijekove, osobito lijekove za liječenje poremećaja srčanog ritma (antiaritmike)

EKG, a ponekad kontinuirano ambulantno snimanje EKG-a Holterovim monitorom tijekom 24 sata ili, rijetko, uređajem ugrađenim pod kožu

Ponekad krvne pretrage za mjerenje elektrolita, kao što su natrij i kalij

Plućna embolija (začepljenje plućne arterije krvnim ugruškom)

Često oštra bol pri udisanju, nedostatak zraka, ubrzano disanje i ubrzana frekvencija srca

Ponekad blago povišena tjelesna temperatura, iskašljavanje krvi ili šok

Vjerojatnija je u osoba s čimbenicima rizika, kao što su prethodni krvni ugrušci, nedavna operacija, osobito operacija noge, dugotrajna nepokretnost, gips na nozi, starija dob, pušenje ili rak

CT plućnih arterija ili scintigrafija pluća

Ponekad krvna pretraga za određivanje D-dimera

Srčani udar (infarkt miokarda)

Obično u starijih osoba

Ponekad nelagoda u prsima, osjećaj nadutosti, otežano disanje ili mučnina

EKG

Krvne pretrage za mjerenje pokazatelja oštećenja srca (srčani biljezi)

Teška alergijska reakcija (anafilaktička reakcija) koja uzrokuje pad krvnog tlaka

Gubitak svijesti tijekom ili neposredno nakon izlaganja okidaču alergijske reakcije, kao što su lijek ili ubod kukca

Prekomjerno znojenje i blijeda koža

Može se javiti u osoba s poznatom alergijom ili bez nje

Obično koprivnjača, piskanje pri disanju ili oticanje dijela tijela (angioedem)

Alergološko testiranje

Niska razina šećera u krvi (hipoglikemija)

Nesvjestica nakon razdoblja drugih simptoma, uključujući zbunjenost, drhtanje i znojenje

Zbunjenost ili poremećeno ponašanje traju dok se stanje ne liječi

Gotovo uvijek se javlja u osoba sa šećernom bolešću

Mjerenje glukoze u kapilarnoj krvi iz jagodice prsta

Brz oporavak nakon primjene glukoze

Manje ozbiljni uzroci

Povećan tlak u prsnom košu, primjerice zbog kašljanja ili naprezanja tijekom mokrenja ili pražnjenja crijeva

Nesvjestica tijekom aktivnosti koja povećava tlak u prsnom košu

Upozoravajući simptomi, primjerice vrtoglavica, mučnina ili znojenje

Oporavak je brz, ali ne trenutačan, obično unutar 5 do 15 minuta, premda se osoba može osjećati loše još nekoliko sati

Samo liječnički pregled

Snažne emocije, kao što su bol, strah ili pogled na krv

Nesvjestica tijekom snažne emocionalne reakcije

Upozoravajući simptomi, primjerice vrtoglavica, mučnina ili znojenje

Oporavak je brz, ali ne trenutačan, obično unutar 5 do 15 minuta

Uzrok je obično očit

Samo liječnički pregled

Migrena

Nesvjestici ponekad prethode poremećaji osjeta, vida ili drugih funkcija, koji se nazivaju aurom

Jaka, pulsirajuća glavobolja u sljepoočnici ili stražnjem dijelu glave

Preosjetljivost na svjetlost i buku

Samo liječnički pregled

Dugotrajno stajanje

Uzrok je očit iz anamneze

Nema drugih simptoma

Samo liječnički pregled

Trudnoća

U zdravih žena reproduktivne dobi

Nema drugih simptoma

Obično u ranoj ili još neprepoznatoj trudnoći

Test na trudnoću iz uzorka mokraće

Hiperventilacija

Često trnci oko usta ili u prstima prije nesvjestice

Obično tijekom emocionalne situacije ili kao reakcija na nju

Ubrzano disanje, koje osoba ili drugi ponekad ne primijete

Najčešće u mlađih osoba

Samo liječnički pregled

Lijekovi za snižavanje krvnog tlaka, kao što su diuretici i nitrati, a rijetko beta-blokatori

Omaglica nakon koje slijedi nesvjestica unutar nekoliko minuta nakon ustajanja ili tijekom stajanja

Pad krvnog tlaka pri stajanju utvrđen pregledom

Liječnički pregled

Ponekad test nagibnog stola

Lijekovi koji mogu uzrokovati nepravilan i ubrzan rad srca djelovanjem na električnu aktivnost srca, kao što su antipsihotici, osobito fenotiazini, neki antiaritmici, neki antidepresivi i neki antibiotici

Ponekad lupanje srca i ošamućenost

Iznenadan gubitak svijesti

Liječnički pregled

EKG

Poremećaj autonomnoga živčanog sustava, koji regulira unutarnje tjelesne procese koji ne zahtijevaju svjestan napor, kao što je regulacija krvnog tlaka

Omaglica nakon koje slijedi nesvjestica unutar nekoliko minuta nakon ustajanja ili tijekom stajanja

Pad krvnog tlaka pri stajanju utvrđen pregledom

Liječnički pregled

Ponekad test nagibnog stola

Gubitak tjelesne kondicije zbog višednevnog mirovanja

Omaglica nakon koje slijedi nesvjestica unutar nekoliko minuta nakon ustajanja ili tijekom stajanja

Pad krvnog tlaka pri stajanju utvrđen pregledom

Liječnički pregled

Ponekad test nagibnog stola

Anemija

Omaglica nakon koje slijedi nesvjestica unutar nekoliko minuta nakon ustajanja ili tijekom stajanja

Kronični umor

Ponekad crna stolica ili obilne menstruacije

Kompletna krvna slika

Testiranje stolice na prisutnost krvi

Pretrage

Pretrage se obično provode, osim kada osoba ima očit i bezopasan emocionalni okidač i inače se osjeća dobro. Liječnik odabire pretrage prema uzroku na koji sumnja.

  • elektrokardiografija (EKG)

  • kontinuirano ambulantno snimanje EKG-a Holterovim monitorom ili snimačem događaja

  • mjerenje razine kisika u krvi (pulsna oksimetrija)

  • mjerenje glukoze u kapilarnoj krvi iz jagodice prsta

  • ponekad ultrazvuk srca (ehokardiografija)

  • ponekad test nagibnog stola

  • ponekad krvne pretrage

  • rijetko snimanje središnjega živčanog sustava, odnosno mozga i leđne moždine

Ako nesvjestica uzrokuje ozljedu ili se ponavlja, osobito više puta u kratkom razdoblju, potrebno je temeljito tragati za uzrokom. Snimanje srca i mozga ne provodi se rutinski, osim ako liječnik ne posumnja na srčani ili neurološki poremećaj.

Osobe kod kojih se sumnja na srčani poremećaj, uključujući srčani udar, poremećaj srčanog ritma ili bolest srčanog zaliska, obično se primaju u bolnicu radi daljnje obrade.

EKG može pokazati poremećaj srčanog ritma ili drugi srčani problem, ali može biti uredan ako poremećaj ritma nije prisutan u trenutku snimanja. Ponekad se osoba prima u bolnicu radi praćenja srčane aktivnosti tijekom 24 sata. Rjeđe se postavlja mali uređaj za ambulantno snimanje EKG-a dok je osoba kod kuće (Holter EKG). U rijetkim slučajevima uređaj za snimanje srčane aktivnosti ugrađuje se pod kožu.

Kisik u krvi mjeri se pulsnom oksimetrijom tijekom ili neposredno nakon epizode nesvjestice kako bi se otkrila eventualno niska razina kisika, koja može upućivati na krvni ugrušak u plućnoj arteriji. Ako je razina kisika niska, liječnik provodi CT plućnih arterija ili scintigrafiju pluća kako bi utvrdio postoji li ugrušak.

Laboratorijske pretrage provode se kada nalazi fizikalnog pregleda upućuju na njihovu potrebu. Sve žene reproduktivne dobi trebaju napraviti test na trudnoću.

Ehokardiografija se može provesti u osoba s nesvjesticom izazvanom tjelesnom aktivnošću, srčanim šumom ili nesvjesticom koja se pojavljuje pri sjedenju ili stajanju.

Test nagibnog stola ponekad se provodi ako osoba izgubi svijest pri ustajanju. Može se koristiti i za procjenu nesvjestice izazvane tjelesnom aktivnošću ako ehokardiografija ili test opterećenja ne otkriju uzrok.

Test opterećenja provodi se kada liječnik sumnja na poremećaj srčanog ritma izazvan tjelesnom aktivnošću. Često se radi u osoba čiji se simptomi pojavljuju tijekom napora.

Elektrofiziološko (EF) ispitivanje obuhvaća pretrage kojima se bilježe električna aktivnost i električni putovi srca pomoću elektroda uvedenih kroz krvne žile u srce. EF ispitivanje ponekad se provodi ako druge pretrage ne otkriju poremećaj srčanog ritma u osobe s neobjašnjenim ponavljanim nesvjesticama, neobjašnjenim znakovima upozorenja ili otprije poznatim srčanim zatajivanjem nakon srčanog udara.

Elektroencefalografija (EEG) može se provesti kada liječnik sumnja na konvulzije, odnosno epileptički napadaj.

CT i magnetska rezonancija glave i mozga mogu se provesti kada se sumnja na poremećaj središnjega živčanog sustava.

Liječenje

Liječenje nesvjestice

Specifično liječenje ovisi o uzroku. Primjerice, osobama kod kojih je poremećaj srčanog ritma uzrok gubitka svijesti može biti potrebna ugradnja srčanog elektrostimulatora ili defibrilatora.

Ako osoba vidi da je netko izgubio svijest, treba provjeriti diše li. Ako osoba ne diše, treba pozvati hitnu medicinsku pomoć i započeti kardiopulmonalnu reanimaciju, uključujući primjenu automatskoga vanjskog defibrilatora (AVD) ako je dostupan. Nakon dolaska u bolnicu liječnici liječe uzrok nesvjestice lijekovima ili odgovarajućim postupcima, kao što su defibrilacija radi ponovnog uspostavljanja srčanog ritma ili lijekovi i operacijski zahvati radi otvaranja začepljenih arterija.

Osoba koja diše treba ostati ležati. Ako se prebrzo uspravi, nesvjestica se može ponoviti.

Liječnik može osobi koja se onesvijestila ograničiti vožnju i rukovanje strojevima dok se ne utvrdi uzrok i ne liječi osnovni poremećaj. Ako je uzrok neprepoznata srčana bolest, sljedeća epizoda može biti smrtonosna.

Bitne informacije za starije osobe

Starije osobe osobito su sklone nesvjestici jer se protok krvi kroz mozak s dobi smanjuje. Najčešći uzrok nesvjestice u starijih osoba nemogućnost je brzog prilagođavanja krvnog tlaka pri uspravljanju. Protok krvi smanjuje se jer arterije postaju kruće i sporije se prilagođavaju, tjelesna neaktivnost smanjuje rad mišića koji potiskuju krv kroz vene prema srcu, a srčane bolesti smanjuju učinkovitost pumpanja krvi.

U starijih osoba nesvjestica često ima više uzroka. Primjerice, istodobno uzimanje nekoliko lijekova za liječenje srčanih bolesti ili povišenoga krvnog tlaka i dugo stajanje u vrućoj crkvi tijekom emocionalno zahtjevnog obreda mogu uzrokovati nesvjesticu, iako nijedan od tih čimbenika sam za sebe ne bi bio dovoljan.

Ključne točke

  • Nesvjestica je najčešće posljedica nedovoljnog protoka krvi kroz mozak.

  • Većina uzroka nesvjestice nije ozbiljna.

  • Neki rjeđi uzroci ozbiljni su i potencijalno smrtonosni.

  • Ako je nesvjestica posljedica očitog okidača, kao što je snažna emocija, prethode joj simptomi poput ošamućenosti, mučnine ili znojenja, a za oporavak je potrebno nekoliko minuta, vjerojatno je riječ o vazovagalnoj sinkopi, koja obično nije ozbiljna.

  • Nesvjestica uzrokovana poremećajem srčanog ritma obično nastupa iznenada, a oporavak je brz.

  • Liječnik može osobi koja se onesvijestila ograničiti vožnju i rukovanje strojevima dok se ne utvrdi uzrok i ne liječi osnovni poremećaj jer, ako je uzrok neprepoznata srčana bolest, sljedeća epizoda može biti smrtonosna.

  • Ako je nesvjestica uzrokovana presporom frekvencijom srca, može biti potrebna ugradnja srčanog elektrostimulatora.