Štitnjača je mala žlijezda promjera oko 5 centimetara, koja leži točno ispod kože ispod Adamove jabuke u vratu. Dvije polovice (režnjevi) žlijezde povezane su u sredini (tzv. istmus), dajući štitnoj žlijezdi oblik leptir-kravate. Normalno se štitnjača ne može vidjeti i jedva se može opipati. Ako se poveća, liječnici je mogu lako opipati, a istaknuta izbočina (gušavost) može se pojaviti ispod ili postranično od Adamove jabuke.
Štitnjača luči hormone koji kontroliraju brzinu kojom se odvijaju kemijske funkcije tijela (metabolizam). Hormoni štitnjače utječu na metabolizam na dva načina:
Hormoni štitnjače utječu na mnoge vitalne funkcije, kao što su brzina otkucaja srca, brzina sagorijevanja kalorija, održavanje kože, rast, proizvodnju topline, plodnost i probavu.
Lociranje štitne žlijezde
Starenje u središtu pozornosti: Promjene štitne žlijezde u starijih osoba
|
Starenje ima tek neznatne učinke na štitnu žlijezdu i hormone štitnjače. Kako ljudi postaju stariji, štitnjača se smanjuje i spušta niže u vratu. Razina hormona štitnjače, trijodtironina (T3), može neznatno pasti, bez znatnog utjecaja na vitalne funkcije. Međutim, poremećaji štitnjače starenjem postaju sve češći.
Poremećaji koji utječu na funkciju štitnjače, napose hipertireoza i hipotireoza, smatraju se "velikim prevarantima" kod starijih ljudi. Ti poremećaji često uzrokuju simptome koji se lako mogu zamijeniti za simptome drugih stanja ili čak znakove starenja.
Povećana ili smanjena funkcija štitne žlijezde može dramatično pogoršati način na koji se starija osoba osjeća i može uvelike umanjiti sposobnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti. Iz tog razloga ti prevaranti moraju biti raskrinkani i prepoznati za ono što jesu kako bi se mogli učinkovito liječiti.
Iz tog je razloga probir na hipertireozu i hipotireozu kod starijih ljudi vrlo koristan. Neki stručnjaci preporučuju mjerenje razine TSH svakih 5 godina kod ljudi starijih od 65 godina.
|
Hormoni štitnjače
Postoje dva hormona štitnjače
T4, glavni hormon koji proizvodi štitnjača, ima tek blagi (ako ikakav) učinak na ubrzavanje metabolizma. T4 se pretvara u T3, koji je aktivniji hormon. Pretvorba T4 u T3 odvija se u jetri i drugim tkivima. Mnogi faktori kontroliraju konverziju T4 u T3, uključujući trenutne potrebe tijela te prisutnost ili odsutnost bolesti.
Većina T4 i T3 u krvi vezana je za protein zvan tiroksin-vezujući globulin. Samo mala količina T4 i T3 cirkuliraju slobodni u krvi. Međutim, samo je taj slobodni hormon ujedno i aktivan. Kada tijelo koristi slobodni hormon, dio vezanog hormona oslobađa se s vezujućeg proteina.
Kako bi proizvela hormone, štitnoj žlijezdi su potrebni jod (element koji se nalazi u hrani) i voda. Štitnjača uzima jod iz krvi te ga prerađuje u hormone štitnjače. Kako se koriste hormoni štitnjače, dio joda koji se nalazi u hormonima se oslobađa, vraća u štitnu žlijezdu i reciklira kako bi se proizvelo još hormona. Neuobičajeno, štitnjača oslobađa nešto manje hormona štitnjače ako je izložena višim koncentracijama joda u krvi.
Štitnjača također proizvodi hormon kalcitonin, koji doprinosi jačanju kostiju pomažući da se kalcij ugradi u kost.
Kako tijelo prilagođava razine hormone štitnjače
Tijelo ima složeni mehanizam za podešavanje razine hormona štitnjače. Hipotalamus, smješten odmah iznad hipofize u mozgu, luči tireotropin-oslobađajući hormon koji uzrokuje da hipofiza proizvodi TSH (eng. thyroid-stimulating hormone). Kao što ime sugerira, TSH stimulira štitnjaču da proizvodi hormone. Hipofiza usporava ili ubrzava lučenje TSH, ovisno o tome da li razine hormona štitnjače u krvi postaju previsoke ili preniske.
Dijagnostički testovi
Liječnici najprije pregledaju osobu i opipaju vrat kako bi vidjeli je li štitnjača povećana.
Ovisno o rezultatima pregleda, mogu biti potrebni i drugi testovi. Dodatno testiranje također može biti potrebno u rijetkim slučajevima u kojima liječnici ne mogu utvrditi je li problem u štitnjači ili hipofizi.
Testovi funkcije štitnjače
Da bi utvrdili kako funkcionira štitnjača, liječnici obično mjere razinu hormona u krvi. Mjere se razine:
Obično je razina TSH u krvi najbolji pokazatelj funkcije štitnjače. Budući da ovaj hormon stimulira štitnu žlijezdu, razina TSH u krvi je visoka kada je štitnjača nedovoljno aktivna (i stoga treba više stimulacije) odnosno niska kada je štitna žlijezda preaktivna (i stoga treba manje stimulacije). U rijetkim slučajevima kada hipofiza ne funkcionira normalno, razina TSH ne odražava funkciju štitne žlijezde.
Kada liječnici mjere razinu hormona štitnjače T4 i T3 u krvi, obično mjere vezani i slobodni oblika hormona (ukupni T4 i T3). Ako je razina globulina koji veže tiroksin abnormalna ukupne razine tireoidnih hormona mogu se pogrešno protumačiti pa liječnici ponekad mjere razinu slobodnih hormona u krvi. Razina globulina koji veže tiroksin niža je kod ljudi s nekim bolestima bubrega, bolesti koje smanjuju proizvodnju proteina u jetri ili prilikom uzimanja anaboličkih steroida. Razina je viša kod žena koje su trudne ili uzimaju oralne kontraceptive (ili druge oblike estrogena) i kod ljudi u ranim stadijima hepatitisa.
Skeniranje štitnjače
Ako liječnik napipa jedan ili više izraslina (čvorova) u štitnjači, može se učiniti jedan od postupaka skeniranja. Ultrasonografija koristi zvučne valove za mjerenje veličine žlijezde i određivanje je li izraslina građena od tkiva ili je ispunjena tekućinom (cista).
U drugom testu (koji se naziva scintigrafija štitnjače) u krvotok se ubrizgava mala količina radioaktivnog joda ili tehnecija. Radioaktivni materijal koncentrira se u štitnoj žlijezdi, a uređaj (gama kamera) detektira zračenje i stvara sliku štitne žlijezde koja na kojoj se mogu vidjeti abnormalnosti.
Scintigrafijom se također može utvrditi je li određeno područje štitnjače normalno, suviše ili nedovoljno aktivno u usporedbi s ostatkom žlijezde.
Drugi testovi štitnjače
Ako liječnici sumnjaju na autoimuni poremećaj, radi se krvni test kako bi se odredila antitijela koja napadaju štitnu žlijezdu.
Ako postoji sumnja na karcinom štitne žlijezde liječnici uzimaju uzorak tkiva štitne žlijezde za analizu (punkcija). Liječnici obično koriste ultrazvuk kako bi utvrdili mjesto za punkciju.
Kada postoji sumnja na medularni karcinom štitnjače, mjeri se razina kalcitonina u krvi jer ti karcinomi luče kalcitonin.
Probir za poremećaje štitnjače
Neki stručnjaci se ne slažu oko toga treba li provoditi probir za poremećaje štitnjače. Neki ne preporučuju probir tvrdeći da nije razvidna korist od liječenja ako bolesti štitnjače ne uzrokuju simptome. Međutim, drugi stručnjaci se ne slažu jer su poremećaji štitnjače česti, osobito u starijih osoba, te mogu izazvati ozbiljne posljedice. Preporučuje se probir mjerenjem razine TSH svakih 5 godina ženama starijim od 35 godina i muškarcima starijim od 65 godina. Probir se također preporučuje svim trudnicama i novorođenčadi.