Urednik sekcije: Željko Ivančević, dr. med.
Prijevod: Željko Ivančević, dr. med.
Dišni sustav započinje u nosu i ustima te se nastavlja kroz dišne putove i završava u plućima. Zrak ulazi u dišni sustav kroz nos i usta, prolazi kroz grlo (ždrijelo ili farinks) i zatim kroz grkljan (larinks). Ulaz u grkljan prekriven je malim komadićem tkiva sličnim poklopcu (epiglotis), koji se refleksno zatvara prilikom gutanja i time sprječava ulazak hrane ili tekućine u dišne putove. (Vidi također Pregled dišnog sustava.)
Liječnici mogu posumnjati na problem s plućima ili dišnim putovima na temelju simptoma. Simptomi plućnih bolesti često utječu na disanje, a mogu se očitovati kao:
Simptomi koji pogađaju druge dijelove tijela također mogu upućivati na bolest pluća. Osobe s plućnom bolešću mogu imati:
Drugi, nespecifični simptomi, poput vrućice, slabosti, umora ili osjećaja malaksalosti, mogu također biti posljedica bolesti pluća ili dišnih putova. Neki simptomi, poput kašlja ili piskanja u plućima, mogu upućivati na bolest pluća. Bolesti koje zahvaćaju živce i/ili mišiće, kao što su mijastenija gravis i Guillain-Barréov sindrom, uzrokuju slabost mišića za disanje (respiratorne muskulature) i simptome povezane s plućima.
Simptomi vezani za dišni sustav (respiratorni simptomi) mogu biti blagi (kao što je kašalj u sklopu prehlade) ili opasni po život (kao što je izrazito otežano disanje).
Karakteristični simptomi pomažu liječnicima da dijagnosticiraju plućnu bolest.
Kada osoba ima simptome koji upućuju na bolest pluća, liječnici postavljaju specifična pitanja o tim simptomima i drugim relevantnim čimbenicima, tj. uzimaju podatke o preboljenim i sadašnjim bolestima (anamneza). Liječnici obično obave i fizikalni pregled kako bi procijenili sve organske sustave, ali se posebno usredotočuju na dišni sustav. Ovisno o anamnestičkim podacima i nalazima fizikalnog pregleda, može biti potrebno napraviti dijagnostičke pretrage kako bi se potvrdila dijagnoza.