Urednik sekcije: Željko Ivančević, dr. med.
Prijevod: Željko Ivančević, dr. med.
Dišni sustav počinje nosom i ustima, a nastavlja se dišnim putovima i završava plućima. Zrak ulazi u dišni sustav kroz nos i usta i prolazi kroz grlo (ždrijelo ili farinks) i grkljan (larinks). Ulaz u grkljan prekriven je malim komadićem tkiva poput poklopca (epiglotis) koji se automatski zatvara prilikom gutanja, čime se sprječava ulazak hrane ili tekućine u dišne putove.
Liječnici mogu posumnjati na problem s plućima ili dišnim putevima na temelju simptoma. Simptomi plućnih bolesti često utječu na disanje, a to mogu biti:
Simptomi koji pogađaju druge dijelove tijela mogu također ukazati da se radi o bolesti pluća. Osobe s plućnom bolesti mogu imati:
-
batićaste prste (uvećanje vrhova prstiju na rukama ili nogama)
-
cijanozu (plavkasta ili plavoljubičasta boja kože)
-
bol ili osjećaj stezanja u prsima
Drugi, općenitiji simptomi, kao što su vrućica, slabost, umor ili osjećaj bolesti ili malaksalosti, ponekad su također odraz bolesti pluća ili dišnih putova. Neki simptomi, kao što su kašalj ili piskanje u plućima, mogu ukazivati na bolest pluća ili neki drugi problem, npr. na virusnu infekciju ili čak reakciju na lijek. Bolesti koje zahvaćaju živce ili mišiće, kao što su miastenija gravis i Guillain-Barréov sindrom, uzrokuju slabost respiratornih mišića i plućne simptome.
Respiratorni simptomi mogu biti nevažni (kao što je kašalj u sklopu prehlade) ili opasni po život (kao što je teški poremećaj disanja).
Karakteristični simptomi pomažu liječnicima da dijagnosticiraju plućnu bolest.
Kad ljudi imaju simptome koji ukazuju na bolest pluća, liječnici postavljaju određena pitanja o simptomima i drugim relevantnim čimbenicima (anamneza bolesti). Liječnici obično obavljaju i fizikalni pregled kako bi procijenili sve tjelesne sustave, ali usredotočeni su na dišni sustav. Ovisno o anamnestičkim podacima i nalazima fizikalnog pregleda, možda će biti potrebne dijagnostičke pretrage za potvrdu dijagnoze.