Renalna (bubrežna) kortikalna nekroza je smrt tkiva u vanjskom dijelu bubrega (korteks, kora) koja je posljedica začepljenja malih arterija koje opskrbljuju korteks krvlju i koje uzrokuju akutnu bubrežnu ozljedu.
-
Uzrok je obično veliki, katastrofalni poremećaj koji dovodi do smanjenja krvnog tlaka.
-
Simptomi mogu uključivati tamnu mokraću, smanjeni volumen urina, groznicu i bol u bočnom dijelu tijela.
-
Ponekad se radi slikovna analiza ili analiza tkiva (biopsija) kako bi se potvrdila dijagnoza.
(Vidi također Pregled poremećaja krvnih žila bubrega.)
Renalna kortikalna nekroza može se pojaviti u bilo kojoj dobi. Oko 10% slučajeva javlja se kod dojenčadi i djece.
Uzroci
Kod novorođenčadi, više od polovice slučajeva javlja se nakon poroda kompliciranog preranim odvajanjem posteljice. Sljedeći najčešći uzrok je bakterijska infekcija krvi (sepsa).
Kod djece, renalna kortikalna nekroza može nastati nakon teške infekcije, teške dehidracije, šoka, ili hemolitičko-uremičnog sindroma.
Kod žena, oko polovice slučajeva nastaju kao komplikacija u trudnoći, poput prijevremenog odljuštenje posteljice ili abnormalnog položaja posteljice, krvarenja iz maternice, infekcija neposredno nakon poroda, emolije plodnom vodom, intrauterine smrti fetusa i preeklampsije.
Drugi uzroci kod odraslih uključuju tešku infekciju, gubitak krvi nakon ozljeda, odbacivanje transplantiranog bubrega, opekotine, upalu gušterače (pankreatitis), zmijski ujed, korištenje određenih lijekova i trovanja uzrokovana određenim kemikalijama.
Simptomi
Mokraća često postaje crvena ili tamno smeđa zbog prisutnosti krvi. Mogu se pojaviti bolovi u obje strane donjeg dijela leđa. Često je prisutna vrućica. Uobičajene su promjene krvnog tlaka, uključujući blago visoki tlak ili čak niži tlak. Protok urina može se usporiti ili zaustaviti.
Dijagnoza
Liječnici mogu imati poteškoća u postavljanju dijagnoze bubrežne kortikalne nekroze jer može nalikovati drugim tipovima akutne bubrežne ozljede. Liječnici postave sumnju na renalnu kortikalnu nekrozu na temelju simptoma i rezultata rutinskih analiza krvi i urina kod ljudi koji imaju predisponirajuća stanja. Dijagnoza se često potvrđuje slikovnim metodama poput kompjuterizirane tomografske angiografije (CT angiografija). Biopsija bubrega najtočnija je dijagnostička metoda, ali može uzrokovati komplikacije i također je nepotrebna ako je dijagnoza jasna. Dakle, biopsija se ne radi kod većine ljudi.
Liječenje
Liječenje je suportivno, što uključuje davanje intravenskih tekućina, transfuzija krvi, antibiotike, dijalizu, ili kombinaciju različitih metoda. Ako je moguće, potrebno je liječiti uzrok kortikalne nekroze.
Posljednjih godina, uz poboljšanje metoda liječenja, prognoza se poboljšala. Oko 80% ljudi živi godinu ili duže, iako je većini ljudi potrebna stalna dijaliza ili presađivanje bubrega.
Više informacija
-
American Association of Kidney Patients
-
American Kidney Fund
-
National Kidney Foundation
-
National Institute of Diabetes and Digestive and Kidney Diseases