Bolesti pluća izazvane vanjskim čimbenicima posljedica su udisanja štetnih čestica, maglice, para (isparenja) ili plinova, najčešće na radnom mjestu. Ako je bolest pluća posljedica udisanja čestica, često se koristi izraz pneumokonioza.
Gdje unutar dišnih putova ili pluća završi udahnuta tvar te koja se vrsta plućne bolesti razvije, ovisi o veličini i vrsti udahnutih čestica. Velike se čestice mogu zaustaviti u nosu ili velikim dišnim putovima, dok vrlo sitne mogu dospjeti do pluća. Tamo se neke čestice otapaju pa mogu apsorpcijom prijeći u krvotok. Većinu krutih čestica koje se ne otope uklanjaju obrambeni mehanizmi organizma.
Tijelo ima nekoliko mehanizama za uklanjanje udahnutih čestica (vidi također Obrambeni mehanizmi dišnog sustava). U dišnim putovima nakupljeni sekret (sluz) oblaže čestice, omogućujući njihovo lakše iskašljavanje. Osim toga, stanice koje oblažu dišne putove imaju sitne izdanake, takozvane cilije (trepetljike), koje strše u lumen dišnih putova i pomiču udahnute čestice prema gore, i tako ih izbacuju iz pluća. U sitnim zračnim mjehurićima pluća (alveolama) posebne stanice zadužene za čišćenje, makrofagi, progutaju (fagocitiraju) većinu čestica i čine ih bezopasnima.
Brojne različite vrste čestica mogu oštetiti pluća. Neke su organskog podrijetla, što znači da su građene od tvari koje sadrže ugljik i potječu od živih organizama (npr. prašina žitarica, pamučna prašina ili životinjska perut, odnosno sitne čestice kože, dlake, perja ili osušene sline koje otpadaju s životinja). Neke su anorganskog podrijetla, što znači da obično potječu od neživih izvora, poput metala ili minerala (npr. azbest ili silicijev dioksid, odnosno kvarc).
Rizik od bolesti pluća izazvanih vanjskim čimbenicima
Različite vrste čestica izazivaju različite reakcije u tijelu. Neke čestice—npr. životinjski organski otpad, tj. stanice koje otpadaju s kože, perja ili krzna—mogu izazvati alergijske reakcije, kao što su simptomi slični peludnoj groznici ili neke vrste astme. Druge čestice ne nanose štetu izazivanjem alergijskih reakcija, već su toksične (otrovne) za stanice dišnih putova i zračnih mjehurića pluća (alveola). Neke čestice, kao što su kvarcna prašina i azbest, mogu izazvati kroničnu iritaciju koja može dovesti do bujanja vezivnog tkiva u plućima i stvaranja ožiljaka (plućna fibroza). Određene otrovne (toksične) čestice, kao što je azbest, mogu izazvati rak pluća, osobito kod pušača, ili rak sluznice koja oblaže prsni koš i pluća — tzv. plućne maramice, odnosno pleure (mezoteliom) — bez obzira na anamnestičke podatke o pušenju (pušač, bivši pušač ili nepušač).
Specifična vrsta bolesti pluća koju izazivaju vanjski čimbenici ovisi o okolišu kojem je osoba izložena:
Kod osoba koje već imaju plućne bolesti kao što su kronična opstruktivna plućna bolest ili astma, izloženost tvarima iz okoliša može dovesti do pogoršanja simptoma, čak i ako sama tvar ne uzrokuje bolest pluća.
Radnici kojima prijeti bolest pluća izazvana vanjskim čimbenicima
|
Bolest
|
Pogođeni radnici
|
|
Azbestoza
|
Građevinski radnici i majstori koji ugrađuju ili uklanjaju materijale (uključujući izolaciju) koji sadrže azbest
Radnici u brodogradilištu
Rudari koji kopaju te radnici koji melju ili prerađuju azbest
|
|
Pneumokonioza
|
Radnici koji rade s barijem
Rudari u rudnicima željeza
Radnici koji rade s kositrom
Zavarivači
|
|
Berilijska bolest (berilioza)
|
Radnici u zrakoplovnoj i svemirskoj industriji
Metalurški radnici (ljevači)
|
|
Bronhiolitis obliterans (konstriktivni bronhiolitis)
|
Radnici koji rade na aromatiziranju (tzv. pluća radnika u proizvodnji kokica)
Vojno osoblje raspoređeno u Iraku ili Afganistanu
|
|
Bisinoza (bolest radnika u pamučnoj industriji)
|
Radnici u industriji pamuka, konoplje, jute i lana
|
|
Pneumokonioza kopača ugljena (antrakoza)
|
Kopači ugljena (rudari u ugljenokopima)
Radnici u industriji grafita
|
|
Hipersenzitivni pneumonitis (pneumonitis nastao zbog reakcije preosjetljivosti)
|
Uredski radnici kada klimatizacijski sustavi budu kontaminirani određenim gljivicama i bakterijama
Radnici na bazenima i u lječilištima, odnosno toplicama (zbog kontaminiranih vodnih raspršivača i tuševa)
Poljoprivrednici, gljivari, mlinari i građevinski radnici, uzgajivači ptica te osobe izložene izocijanatima (uretanima)
|
|
Profesionalna astma
|
Osobe koje rade sa žitaricama, drvetom zapadnog crvenog cedra, sjemenkama ricinusa, izocijanatima (uretanima), bojama, antibioticima, epoksidnim smolama, čajem i enzimima koji se koriste u proizvodnji deterdženata, slada, proizvoda od kože, lateksa, nakita, abraziva i automobilskih boja, kao i sa životinjama, školjkama, nadražujućim plinovima, parama i maglicama
Vojno osoblje raspoređeno u Iraku ili Afganistanu
|
|
Silikoza
|
Neki rudari u ugljenokopima (npr. oni koji buše ili miniraju stijene)
Radnici u ljevaonicama
Rudari u rudnicima olova, bakra, srebra i zlata
Lončari
Pjeskari
Rezači pješčenjaka ili granita
Kamenoklesari
Radnici u tunelima
Radnici koji proizvode abrazivne sapune
Radnici koji izrađuju ili ugrađuju radne ploče proizvedene od umjetnih silikata
|
|
Bolest punjača silosa
|
Zemljoradnici
|
Simptomi
Simptomi bolesti pluća izazvanih vanjskim čimbenicima
Bolesti pluća izazvane vanjskim čimbenicima obično uzrokuju simptome slične onima kod brojnih drugih plućnih bolesti, kao što su otežano disanje te ponekad i kašalj ili bol u prsima. Kod nekih bolesti (npr. pneumokonioze kopača ugljena) simptomi se možda neće pojaviti odmah, već se mogu razvijati mjesecima ili godinama. Bolesti pluća izazvane vanjskim čimbenicima, zbog kojih se pluća i dišni putovi sužavaju pri udisanju zraka koji sadrži iritanse i druge tvari (tzv. hiperreaktivnost dišnih putova, odnosno preosjetljivost), mogu naglo uzrokovati otežano disanje, hripanje (piskanje) u plućima te, kod osoba s astmom ili KOPB-om, napade (pogoršanja) tih bolesti.
Bolesti pluća izazvane vanjskim čimbenicima koje uzrokuju opetovane, kronične tegobe povećavaju rizik od razvoja kroničnih plućnih bolesti (kao što su KOPB ili intersticijske bolesti pluća) te trajno smanjuju plućnu funkciju. Neke bolesti pluća izazvane vanjskim čimbenicima uzrokuju druge simptome i komplikacije.
Dijagnoza
Dijagnoza bolesti pluća izazvanih vanjskim čimbenicima
Za identifikaciju bolesti pluća izazvanih vanjskim čimbenicima koriste se posebne dijagnostičke metode. Kao prvi korak u procjeni, liječnik od bolesnika uzima podatke o zanimanju i drugim aktivnostima koje mogu biti povezane s izlaganjem plućnim nadražljivcima. U većini slučajeva vrše se testovi za ispitivanje plućne funkcije te radiološke slikovne pretrage, kao što su rendgenska snimka pluća i kompjutorizirana tomografija (CT) prsnog koša.
Prevencija
Prevencija bolesti pluća izazvanih vanjskim čimbenicima
Prevencija profesionalnih bolesti i bolesti pluća izazvanih vanjskim čimbenicima, osobito na radnom mjestu, obuhvaća mjere za ograničavanje izloženosti, među kojima su:
Administrativne mjere, kao što je ograničavanje broja izloženih osoba.
Tehničke mjere kontrole, kao što su uporaba ventilacijskih sustava, zatvorenih prostora (enkluzija) i sigurnih postupaka čišćenja.
Zamjena proizvoda, kao što je uporaba sigurnijih materijala.
Zaštitne mjere, kao što su korištenje zaštitnih maski s filtrom, maski protiv prašine i druge zaštitne opreme.
Edukacijske mjere kontrole, kao što su podučavanje radnika o rizicima i načinima ograničavanja (smanjivanja) izloženosti.
Zaštitne maske s filtrom i druge mjere doista pružaju određenu razinu zaštite; međutim, ona možda neće biti potpuna i može se razlikovati od osobe do osobe. Zaštitne maske s filtrom treba provjeravati jednom godišnje kako bi se osiguralo pravilno prianjanje. Također, ne mogu svi ljudi lako provoditi zaštitne mjere. Na primjer, zaštitne maske s filtrom mogu ograničiti sposobnost osoba s bolestima srca ili pluća da obavljaju svoje radne zadatke.
Liječnici potiču osobe koje mogu biti izložene tvarima koje mogu izazvati oštećenje pluća da se redovito podvrgavaju probirnim pregledima kako bi se bolesti otkrile što ranije. Specifični probirni testovi i učestalost probira ovise o tvarima kojima je osoba izložena. Probir (pretraživanje) može uključivati fizikalni pregled i ispitivanja plućne funkcije (disanja) pomoću spirometrije te mjerenje količine kisika u krvi. Također se može učiniti rendgensko snimanje pluća, odnosno rendgenski (RTG) snimak pluća ili kompjutorska tomografija (CT) prsnog koša.