Bolesti pluća izazvane vanjskim čimbenicima uzrokuje udisanje štetnih čestica, magle, para (isparenja) ili plinova, obično na radnom mjestu. Ako je bolest pluća posljedica udisanja čestica, često se koristi izraz pneumokonioza.
Gdje unutar dišnih puteva ili pluća završi udahnuta tvar i koja vrsta plućne bolesti se razvije ovisi o veličini i vrsti udahnutih čestica. Velike čestice mogu se zaustaviti u nosu ili velikim dišnim putevima, dok vrlo sitne čestice mogu doći do pluća. Tamo se neke čestice otope pa mogu apsorpcijom prijeći u krvotok. Većinu krutih čestica koje se ne otope uklanja tjelesni obrambeni sustav.
Tijelo ima nekoliko načina da se oslobodi udahnutih čestica. U dišnim putovima nakupljeni sekret (sluz) oblaže čestice tako da se lakše iskašljavaju. Osim toga, stanice koje oblažu dišne putove imaju sićušne niti, takozvane cilije (trepetljike), koje strše u dišne putove, a te niti mogu pomicati udahnute čestice prema gore, i tako izbaciti iz pluća. U malim zračnim vrećicama (alveole) u plućima, posebne stanice zadužene za čišćenje (makrofagi) progutaju većinu čestica i učine ih bezopasnim.
Brojne različite vrste čestica mogu oštetiti pluća. Neke su organske, što znači da su građene od materijala koji sadrži ugljik i dio su živih organizama (npr. prašina žitarica, pamučna prašina ili životinjski organski otpad). Neke su anorganske, što znači da obično potječu od neživih izvora, kao što su metali ili minerali (npr. azbest).
Rizik od bolesti pluća izazvanih vanjskim čimbenicima
Različite vrste čestica izazivaju različite reakcije u tijelu. Neke čestice—npr. životinjski organski otpad, tj. stanice koje otpadaju s kože, perja ili krzna—mogu izazvati alergijske reakcije, kao što su simptomi slični peludnoj groznici ili neke vrste astme. Druge čestice ne nanose štetu izazivanjem alergijskih reakcija, već su toksične (otrovne) za stanice dišnih putova i zračnih vrećica (alveola) u plućima. Neke čestice, kao što su kvarcna prašina i azbest, mogu izazvati kroničnu iritaciju koja može dovesti do bujanja vezivnog tkiva u plućima i stvaranja ožiljaka (plućna fibroza). Određene otrovne čestice, kao što je azbest, mogu izazvati rak pluća, osobito kod pušača, ili rak sluznice koja oblaže prsni koš i pluća (mezoteliom), bez obzira na anamnestičke podatke o pušenju (pušač, bivši pušač ili nepušač).
Specifična vrsta bolesti pluća koju izazivaju vanjski čimbenici ovisi o okolišu kojem je osoba izložena:
Kod ljudi koji već imaju plućne bolesti kao što su kronična opstruktivna plućna bolest ili astma, izloženost tvarima iz okoliša može dovesti do pogoršanja simptoma čak i ako sama tvar ne uzrokuje bolest pluća.
Radnici kojima prijeti bolest pluća izazvana vanjskim čimbenicima
|
Bolest
|
Pogođeni radnici
|
| |
|
|
Azbestoza
|
Građevinski radnici i majstori koji ugrađuju ili uklanjaju materijale (uključujući izolaciju) koji sadrže azbest
Brodogradilišni radnici
Rudari koji kopaju, te radnici koji melju ili prerađuju azbest
|
|
Pneumokonioza
|
Radnici koji rade s barijem
Rudari u rudnicima željeza
Radnici koji rade s kositrom
Zavarivači
|
|
Berilijska bolest (berilioza)
|
Radnici u zrakoplovnoj i svemirskoj industriji
Metalurški (ljevači) radnici
|
|
Bronhiolitis obliterans (konstriktivni bronhiolitis)
|
Radnici koji rade na aromatiziranju (pluća radnika koji rade na proizvodnji kokica)
Vojno osoblje raspoređeno u Iraku ili Afganistanu
|
|
Bisinoza
|
Radnici u industriji pamuka, konoplje, jute i lana
|
|
Pneumokonioza kopača ugljena (antrakoza)
|
Kopači ugljena (rudari u ugljenokopima)
Radnici u industriji grafita
|
|
Hipersenzitivni pneumonitis (pneumonitis nastao zbog reakcije preosjetljivosti)
|
Uredski radnici kada klimatizacijski sustavi budu kontaminirani određenim gljivicama i bakterijama
Radnici na bazenima i u lječilištima (zbog kontaminiranih tuševa)
Poljoprivrednici, gljivari, mlinari i građevinski radnici, čuvari ptica, ljudi izloženi izocijanatima (uretani)
|
|
Profesionalna astma
|
Ljudi koji rade sa žitaricama, drvetom zapadnog crvenog cedra, sjemenkama ricinusa, izocijanatima (uretani), bojilima, antibioticima, epoksidnim smolama, čajem i enzimima koji se koriste u proizvodnji deterdženata, slada, proizvoda od kože, lateksa, nakita, abraziva i automobilskih boja, životinjama, školjkama, nadražujućim plinovima, parama i magla
Vojno osoblje raspoređeno u Iraku ili Afganistanu
|
|
Silikoza
|
Neki rudari u ugljenokopima (npr. oni koji buše ili miniraju stijene)
Radnici u ljevaonicama
Rudari u rudnicima olova, bakar, srebra i zlata
Lončari
Pjeskari
Rezači pješčenjaka ili granita
Kamenoklesari
Radnici u tunelima
Radnici koji prave abrazivne sapune
Radnici koji izrađuju ili ugrađuju radne ploče proizvedene od projektiranih silikata
|
|
Bolest punjača silosa
|
Zemljoradnici
|
Simptomi
Bolesti pluća izazvane vanjskim čimbenicima obično izazivaju simptome slične onima kod brojnih drugih plućnih bolesti, kao što su otežano disanje, a ponekad kašalj ili bol u prsima. Bolesti pluća izazvane vanjskim čimbenicima zbog kojih se pluća i dišni putevi sužavaju kada osoba udiše zrak koji sadrži iritanse i druge tvari (tzv. hiperreaktivnost dišnih putova) mogu naglo uzrokovati otežano disanje, hripanje (piskanje) u plućima, a kod osoba koje imaju astmu ili KOPB, napade (pogoršanja) tih bolesti.
Bolesti pluća izazvane vanjskim čimbenicima koje uzrokuju opetovane, kronične probleme povećavaju rizik od razvoja kroničnih plućnih bolesti (kao što su KOPB ili intersticijske bolesti pluća) i trajno smanjuju plućnu funkciju. Neke bolesti pluća izazvane vanjskim čimbenicima uzrokuju druge simptome i komplikacije.
Dijagnoza
Za identifikaciju bolesti pluća koje izazivaju vanjski čimbenici koriste se posebni dijagnostički alati. Kao prvi korak u evaluaciji, liječnik od bolesnika uzima podatke o poslovima i drugim aktivnostima koje mogu biti povezane s izlaganjem plućnim nadražljivcima. U većini slučajeva vrše se testovi za ispitivanje plućne funkcije i radiološke slikovne pretrage kao što su rendgenski snimak pluća i kompjutorizirana tomografija (CT) prsnog koša.
Prevencija
Prevencija profesionalnih bolesti i bolesti pluća izazvanih vanjskim čimbenicima obuhvaća mjere za ograničavanje izloženosti, uključujući:
-
Administrativna kontrola, kao što je ograničavanje broja izloženih osoba.
-
Inženjerske kontrole, kao što su uporaba ventilacijskih sustava, kućišta i sigurni postupci čišćenja.
-
Zamjena proizvoda, kao što je upotreba sigurnijih materijala.
-
Zaštitni uređaji, kao što su korištenje zaštitnih maski s filtrom, maski za prašinu i druge zaštitne opreme.
-
Edukacijske kontrole, kao što su podučavanje radnika o opasnostima i kako ograničiti izloženost.
Zaštitne maske s filtrom i druge mjere pružaju određenu zaštitu; međutim, zaštita možda neće biti potpuna i zaštita se razlikuje od osobe do osobe. Zaštitne maske s filtrom treba provjeravati jednom godišnje kako bi se osiguralo pravilno prianjanje. Također, ne mogu svi ljudi lako provoditi zaštitne mjere. Na primjer, zaštitne maske s filtrom mogu ograničiti sposobnost osoba s bolestima srca ili pluća u obavljanju radnih zadataka.
Liječnici potiču ljude koji mogu biti izloženi tvarima koje mogu oštetiti pluća redovito se pregledavati kako bi se bolesti mogle što prije otkriti. Specifični probirni testovi i učestalost probira ovise o tvarima kojima je osoba izložena. Probir (pretraživanje) može uključivati medicinske preglede i ispitivanja plućne funkcije (disanja) pomoću spirometrije i mjerenje količine kisika u krvi. Također, može se uraditi snimanje pluća, tj. rendgenski snimak pluća ili kompjutorska tomografija (CT) prsnog koša.