Policitemija vera je mijeloproliferativni poremećaj krvotvornih stanica u koštanoj srži koji rezultira prekomjernom proizvodnjom svih vrsta krvnih stanica.
-
Policitemija vera nastaje zbog mutacija u genu za Janus 2 kinazu (JAK2), koji proizvodi protein (enzim) koji potiče prekomjernu proizvodnju krvnih stanica.
-
Ljudi se mogu osjećati umorno i slabo, ošamućeno ili bez daha, ili razviti simptome uzrokovane krvnim ugrušcima.
-
Za uspostavljanje dijagnoze rade se krvne pretrage
-
Radi se flebotomija (puštanje venske krvi) kako bi se uklonio višak crvenih krvnih stanica, a neki ljudi uzimaju aspirin, ponekad i druge lijekove.
U mijeloproliferatovnom poremećajukrvotvorne stanice u koštanoj srži (stanice prekursori, također zvane matičnim stanicama) prekomjerno nastaju i umnažaju se,
Policitemija vera uključuje povećanu proizvodnju svih vrsta krvnih stanica: crvenih krvnih stanica, bijelih krvnih stanica i trombocita. Povećana proizvodnja crvenih krvnih stanica se naziva eritrocitoza. Ponekad osobe s policitemijom verom povećavaju proizvodnju samo crvenih krvnih stanica, iako je povećavana proizvodnja isključivo crvenih krvnih stanica obično potaknuta drugim uzrokom, a ne policitemijom verom.
U policitemiji veri višak crvenih krvnih stanica povećava volumen krvi i čini je gušćom tako da je otežan protok krvi kroz male krvne žile.
Policitemija vera pojavljuje se u oko 2 na svakih 100.000 ljudi. Prosječna dob u kojoj se poremećaj dijagnosticira je 60 godina, ali se javlja i kod osoba mlađih od 40 godina. U dobi iznad 60 godina više muškaraca nego žena razvija policitemiju veru, ali u dobi ispod 40 godina je učestalija kod žena nego kod muškaraca.
Uzroci
Više od 95% osoba s policitemijom verom ima mutaciju u genu za Janus kinazu 2 (JAK2). Ova mutacija uzrokuje prekomjernu proizvodnju krvnih stanica.
Isto tako, mutacije u genu za kalretikulin (CALR) i drugim genima nađene su kod nekih osoba s policitemijom vera. Ove mutacije dovode do kontinuirane aktivacije JAK2 kinaze, koja uzrokuje višak proizvodnje crvenih krvnih stanica.
Krvne stanice se normalno proizvode u koštanoj srži. Ponekad i slezena i jetra također počnu proizvoditi krvne stanice. Naposljetku, kod malog postotka ljudi, koštana srž razvija mijelofibrozu s ožiljcima i manje je sposobna proizvoditi krvne stanice.
Simptomi
Često ljudi s policitemijom nemaju simptome godinama. Najraniji simptomi obično su
Vid može biti narušen, a bolesnici mogu imati slijepe pjege ili vidjeti svjetlosne bljeskove (okularne migrene).
Bolesnici mogu krvariti iz probavnog trakta ili desni i imati jača krvarenja nego što bi se očekivalo od malih posjekotina.
Koža, osobito lice, može izgledati crveno. Bolesnici mogu osjećati svrbež cijelog tijela, osobito nakon kupanja ili tuširanja. Mogu imati cvenilo i osjećaj žarenja u šakama i stopalima (eritromelalgija). Rijetko se može pojaviti bol u kostima.
Krvni ugrušak ponekad uzrokuje prve simptome. Povećanje broja crvenih krvnih stanica u policitemiji veri čini krv bolesnika gušćom i sklonijom grušanju za razliku od krvi zdrave osobe. Ugrušak se može stvoriti u gotovo bilo kojoj krvnoj žili, uključujući one u rukama i nogama (uzrokujući duboku vensku trombozu), srcu (uzrokujući srčani udar), mozgu (uzrokujući moždani udar), ili plućima (uzrokujući plućnu emboliju). Krvni ugrušci mogu također začepiti krvne žile koje odvode krv iz jetre (Budd-Chiari sindrom), osobito u mladih žena.
Kod nekih se ljudi povećava broj trombocita (čestice slične stanicama u krvi koje pomažu u stvaranju krvnih ugrušaka) (trombocitemija). Iako se može smatrati da povećan broj trombocita uvijek uzrokuje pretjerano zgrušavanje krvi, kod osoba s policitemijom verom, vrlo velik broj trombocita može zapravo uzrokovati krvarenje utječući na druge dijelove sustava zgrušavanja u tijelu.
Kod nekih ljudi može doći do nedostatka željeza
Jetra i slezena mogu se povećati budući da oba organa počinju proizvoditi krvne stanice (vidi također Uvećana slezena). Kako se povećaju jetra i slezena, može se razviti osjećaj napunjenosti u trbuhu. Bol može iznenada postati intenzivna ako se krvni ugrušak razvije u krvnim žilama jetre ili slezene što dovodi do odumiranja dijela jetre ili slezene koje opskrbljuje začepljena arterija.
Višak crvenih krvnih stanica može biti povezan s čirom na želucu, gihtom i bubrežnim kamencima. Rijetko se događa da se policitemija vera razvije u leukemiju.
Dijagnoza
Policitemija vera može biti otkrivena rutinskom analizom krvi iz drugog razloga, čak i prije nego što ljudi imaju bilo kakve simptome. Broj crvenih krvnih stanica, razina proteina koji prenosi kisik u crvenim krvnim stanicama (hemoglobin) i postotak crvenih krvnih stanica u ukupnom volumenu krvi (hematokrit) abnormalno su visoki. Broj trombocita i bijelih krvnih stanica također može biti povećan.
Liječnici smatraju da je policitemija vjerojatna ako je hematokrit vrlo visok. Međutim, dijagnoza se ne može temeljiti samo na rezultatu hematokrita. Nakon što se otkrije povećana masa crvenih krvnih zrnaca (policitemija), liječnici moraju odrediti ima li osoba policitemiju veru ili policitemiju uzrokovanu nekim drugim stanjem (sekundarna eritrocitoza). Povijest bolesti i pregled mogu pomoći u razlikovanju policitemije vere i sekundarne eritrocitoze, ali liječnici obično moraju dalje istraživati.
Razina eritropoetina u krvi, hormona koji stimulira koštanu srž na proizvodnju crvenih krvnih stanica, također se može mjeriti. Razine eritropoetina vrlo su niske u politicemiji veri, ali su često, ali ne uvijek, normalne ili visoke u sekundarnoj eritrocitozi.
Ljudi se obično testiraju na JAK 2 mutacije gena. Ako se te mutacije ne pronađu, liječnici traže CALR i druge mutacije.
Liječenje
-
Uklanjanje krvi (flebotomija) kako bi se smanjio broj crvenih krvnih stanica
-
Lijekovi koji su potrebni za smanjenje broja trombocita, sprječavanje komplikacija ili ublažavanje simptoma
Većina ljudi s policitemijom verom koji se liječe preživljavaju desetljećima. Oko 15% ljudi razvije mijelofibrozu, a mali postotak može razviti akutnu leukemiju.
Terapija ne liječi policitemiju veru, ali može se kontrolirati i smanjiti vjerojatnost komplikacija, kao što je stvaranje krvnih ugrušaka. Cilj liječenja je smanjiti broj crvenih krvnih stanica. Obično se krv odstranjuje iz tijela u postupku koji se naziva flebotomija, što je slično načinu na koji se uklanja krv pri darivanju krvi. Oko pola litre krvi se uklanja svaki drugi dan dok hematokrit ne dostigne normalnu razinu. Zatim se po potrebi krv uklanja za održavanje hematokrita na normalnoj razini, na primjer, svakih 1 do 3 mjeseca.
Aspirin može pomoći u ublažavanju simptoma povezanih s visokim brojem trombocita, kao što su migrene koje utječu na vid i goruću bol i crvenilo ruku i nogu. Međutim, nije dokazano da aspirin smanjuje rizik od stvaranja krvnih ugrušaka u policitemiji vera i ne pomaže bolesnicima koji imaju simptome.
Ljudi koji i dalje imaju simptome nakon flebotomije možda će trebati druge terapije. Za takve ljude liječnici mogu koristiti ruksolitinib, lijek koji inhibira aktivnost JAK2 gena, ili druge lijekove, uključujući hidroksiureu, pegilirani interferon alfa-2b ili anagrelid.
Transplantacija koštane srži jedini je lijek protiv policitemije, ali se preporučuje samo kad se policitemija vera komplicira mijelofibrozom i zatajenjem koštane srži. Transplantacija koštane srži obično se preporučuje čim postoje znakovi mijelofibroze u koštanoj srži.
Drugi lijekovi mogu pomoći u kontroli nekih simptoma. Na primjer, antihistaminici, selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina (SSRI), ili PUVA svjetlosna terapija mogu ublažiti svrbež.