Alkoholna bolest jetre

Autor: Nicholas T. Orfanidis, MD
Urednik sekcije: prof. dr. sc. Davor Štimac, dr. med.
Prijevod: Anja Radovan, dr. med.

Alkoholna bolest jetre je oštećenje jetre uzrokovano pretjeranom konzumacijom alkohola tijekom dužeg perioda.

  • Općenito, količina konzumiranog alkohola (količina i vrijeme) određuje rizik i težinu oštećenja jetre.

  • Bolest je u početku bez simptoma, a simptomi su groznica, žutica, umor i bolna i uvećana jetra, sve do ozbiljnijih problema kao što su krvarenje iz probavnog trakta i poremećaj stanja svijesti.

  • Kako bi se utvrdilo je li alkohol uzrok problema, bolesnik može ispuniti odgovarajući upitnik, a liječnik može pitati članove bolesnikove obitelji o količini konzumiranog alkohola i vremenu trajanja.

  • Ukoliko osobe koje pretjerano konzumiraju alkohol razviju simptome jetrene bolesti, potrebno je učiniti laboratorijske nalaze, a ponekad i biopsiju jetre.

  • Terapija je prestanak konzumacije alkohola, što ponekad zahtjeva stručnu pomoć i rehabilitacijske programe.

Procjenjuje se da oko 8,5% odraslih osoba u SAD-u ima problem s alkoholizmom, a dvostruko je više zastupljeno u muškog spola. (Vidi također Alkohol.)

Nakon apsorpcije iz probavnog sustava, većina alkohola se metabolizira u jetri. Kako se alkohol prerađuje, proizvode se tvari koje mogu oštetiti jetru. Što su veće količine alkohola konzumirane, veće je i oštećenje jetre. U početku je funkcija jetre očuvana, unatoč oštećenju jer u slučaju blagog oštećenja jetra se može oporaviti. Također, jetra može normalno funkcionirati čak i kada je oko 80% njenog tkiva oštećeno. Međutim, ako osobe i dalje konzumiraju alkohol, oštećenje jetre napreduje i može na kraju rezultirati i smrću. Ukoliko bolesnici prestanu konzumirati alkohol, neka oštećenja mogu biti i reverzibilna i ti će bolesnici dulje živjeti.

Pretjerana konzumacija alkohola može izazvati tri vrste oštećenja jetre, koji se često razvijaju sljedećim redoslijedom:

  • Akumulacija masti (masna jetra, ili steatoza): Ova vrsta je najmanje ozbiljna i ponekad može biti i reverzibilna. Pojavljuje se u više od 90% ljudi koji konzumiraju pretjerane količine alkohola.

  • Upala (alkoholni hepatitis): U oko 10 do 35% bolesnika dođe do upale jetre.

  • Ciroza: U oko 10 do 20% bolesnika razvije se ciroza. Kod ciroze, velika količina normalnog tkiva jetre trajno se zamjenjuje ožiljkastim tkivom (naziva se fibroza), koje ne obavlja nikakvu funkciju. Kao rezultat toga, unutarnja struktura jetre je narušena, a jetra više ne može normalno funkcionirati. Na kraju se jetra obično smanjuje. Bolesnici mogu imati nekoliko simptoma ili iste simptome kao i oni kod alkoholnog hepatitisa. Ciroza nije reverzibilna.

Ciroza može uzrokovati sljedeće ozbiljne komplikacije:

  • Ascites: Tekućina se može nakupiti u abdomenu, uzrokujući oticanje trbuha.

  • Hepatalna encefalopatija: Funkcija mozga se može pogoršati jer je oštećena jetra ne može ukloniti toksične otpadne tvari iz krvi. Bolesnici mogu postati pospani i zbunjeni.

  • Portalna hipertenzija: Vena koja dovodi krv u jetru može biti sužena ili blokirana, povećavajući krvni tlak u toj veni. Portalna hipertenzija uzrokuje ili doprinosi ascitesu, krvarenju iz probavnog sustava, povećanoj slezeni (splenomegalija), a ponekad i hepatalnoj encefalopatiji.

  • Krvarenje iz probavnog sustava: Vene u jednjaku i želucu mogu se povećati i početi krvariti zbog portalne hipertenzije. Bolesnici mogu povraćati krv ili imati krvave ili crne stolice.

  • Zatajenje jetre: Jetra postaje sve manje funkcionalna, što rezultira mnogim komplikacijama. Zatajenje jetre može dovesti i do zatajenja bubrega.

  • Koagulopatije: Bolesnici češće krvare i pojavljuju im se modrice jer oštećena jetra ne proizvodi dovoljno tvari koje stvaraju krvni ugrušak (koagulum). Također, alkohol može smanjiti broj ili aktivnost trombocita, koji također sudjeluju u zgrušavanju krvi. Portalna hipertenzija dovodi do povećane slezene, što također smanjuje broj trombocita.

  • Splenomegalija: Portalna hipertenzija uzrokuje povećanje slezene (stanje koje se naziva splenomegalija). Povećana slezena uništava više bijelih krvnih stanica i trombocita nego što to inače čini. Kao rezultat, povećava se rizik od infekcija i krvarenja.

Rizični čimbenici

Alkoholna bolest jetre vjerojatnije će se razviti ukoliko osoba:

  • Konzumira velike količine alkohola

  • Dugo godina konzumira alkohol (obično više od 8 godina)

  • Ženskog spola

  • Ima genetske predispozicije koje ih čini osjetljivim na alkoholnu bolest jetre

  • U pretilih osoba

Konzumacija alkohola

Osobe mogu bolje razumjeti rizik od alkoholne bolesti jetre ako znaju koliko alkohola konzumiraju. Da bi utvrdili koliko piju, moraju znati količinu alkohola u alkoholnim pićima. Različite vrste pića sadrže različite postotke alkohola.

  • Piva: 2 do 7%

  • Vina: 10 do 15%

  • Žestoka pića: 40 do 45%

Međutim, u tipičnim količinama u kojima se ova pića poslužuju, količina alkohola je slična, iako je količina tekućine vrlo različita.

 

Za muškarce, rizik se povećava ako piju više od 40 g alkohola dnevno više od 10 godina. Konzumiranje 40 g unca dnevno uključuje pijenje oko 3 limenke piva, 3 čaše vina ili 3 doze žestokih pića. Da bi se razvila ciroza, muškarci obično piju više od 80 g alkohola dnevno više od 10 godina. Konzumiranje 80 g dnevno podrazumijeva pijenje 6 limenki piva, 5 čaša vina ili 6 žestokih pića. U otprilike polovice muškaraca koji konzumiraju više od 220 g alkohola dnevno tijekom 20 godina razviju cirozu.

Općenito, što duže osobe piju, to je veći rizik od alkoholne bolesti jetre. Međutim, bolest jetre ne razvija se u svakog dugogodišnjeg alkoholičara Stoga su uključeni i drugi čimbenici.

Spol

Žene su osjetljivije na oštećenje jetre alkoholom, čak i nakon prilagodbe doze za manju veličinu tijela. Žene su izložene riziku od oštećenja jetre ako konzumiraju oko upola manju količinu alkohola od muškaraca. Žene su u riziku ukoliko konzumiraju više od 21 g alkohola dnevno. Mogući razlog je smanjena sposobnost probavnog sustava žena u metaboliziranju alkohola te posljedično, veća količina alkohola dođe u jetru.

Genetski čimbenici

Alkoholna bolest jetre često se javlja obiteljski. Članovi obitelji mogu dijeliti gene koji ih čine manje sposobnima za metaboliziranje alkohola.

Pretilost

Pretilost čini ljude osjetljivijima na oštećenje jetre alkoholom.

Ostali čimbenici

Akumulacija željeza u jetri i hepatitis C također povećavaju rizik od oštećenja jetre alkoholom.

Željezo se može nakupljati kad osobe imaju hemokromatozu (nasljedni poremećaj koji rezultira apsorpcijom prevelike količine željeza). Međutim, nakupljanje željeza nije nužno povezano s količinom konzumiranog željeza.

Više od 25% teških alkoholičara također ima hepatitis C, a kombinacija pretjerane konzumacije alkohola i hepatitisa C uvelike povećava rizik od ciroze.

Ako se željezo nakupilo u jetri ili ako su osobe imale hepatitis C duže od 6 mjeseci, povećava se rizik od raka jetre (hepatocelularni karcinom).

Simptomi

Teški alkoholičari najčešće najprije razviju simptome tijekom svojih 30-ih ili 40-ih godina i imaju tendenciju da razviju teške probleme oko 10 godina nakon prve pojave simptoma.

Masna jetra često ne uzrokuje nikakve simptome. U trećini ljudi jetra je povećana i glatka, ali obično nije mekane konzistencije.

Budući da alkoholna bolest jetre napreduje do alkoholnog hepatitisa, simptomi mogu biti u rasponu od blagih do opasnih po život. Bolesnici mogu imati groznicu, žuticu, bolnu, povećanu jetru. Mogu se osjećati umorno.

Pretjerano konzumiranje alkohola može uzrokovati zadebljanje i zatezanje tetiva šake, uzrokujući uvijanje prstiju Dupuytrenova kontraktura), a dlanovi mogu poprimiti crvenu boju (palmarni eritem). Male, proširene krvne žile mogu se javiti po koži gornjeg dijela tijela (spider nevusi). Žlijezde slinovnice u obrazima mogu se povećati, a mišići mogu atrofirati. Periferni živci (živci izvan mozga i leđne moždine) mogu se oštetiti, uzrokujući gubitak osjeta i snage. Stopala i ruke su zahvaćeni više od gornjih dijelova nogu i ruku.

Muškarci koji pretjerano konzumiraju alkohol mogu razviti ženske osobine, kao što su glatka koža, povećane grudi i promjene u stidnim dlakama. Njihovi testisi mogu se smanjiti.

Može doći i do upale gušterače pankreatitis), uzrokujući jake bolove u trbuhu i povraćanje.

Javlja se i pothranjenost, budući da bolesnici zadovoljavaju dnevne kalorijske potrebe alkoholom, što smanjuje apetit. Također, oštećenja uzrokovana alkoholom mogu ometati apsorpciju i probavu hranjivih tvari. Bolesnicii mogu imati nedostatak folata, tiamina, drugih vitamina ili minerala. Nedostaci nekih minerala mogu uzrokovati slabost i tresavicu. Također, nutritivni nedostaci vjerojatno uzrokuju ili doprinose oštećenju perifernih živaca.

U teških alkoholičara, nedostatak tiamina može dovesti do Wernickove encefalopatija, koji mogu uzrokovati zbunjenost, poteškoće u hodanju i probleme s očima. Ako se ne liječi odmah, Wernickeova encefalopatija može rezultirati Korsakoffovim sindrom, komom, ili čak smću. Korsakoffov sindrom uzrokuje gubitak pamćenja i zbunjenost.

Anemija se može razviti juslijed krvarenja u probavnom traktu ili zato što bolesnici nemaju dovoljno hranjivih tvari potrebnih za stvaranje crvenih krvnih stanica (određeni vitamini ili željezo).

Simptomi također mogu biti posljedica komplikacija ciroze (vidi Uvod, iznad).

Nakon što se razvije ciroza , jetra se uglavnom smanji.

Rak jetre razvija se u 10 do 15% osoba s cirozom zbog pretjerane konzumacije alkohola.

Dijagnoza

  • Liječnička procjena simptoma

  • Povijest pretjerane konzumacije alkohola

Liječnici sumnjaju na alkoholnu bolest jetre u osoba koje imaju simptome bolesti jetre i koji konzumiraju znatnu količinu alkohola.

Liječnici mogu dati osobi upitnik kako bi se utvrdilo je li alkohol uzrok. Također, liječnici mogu upitati članove obitelji koliko osoba konzumira alkohola (vidi Probir na alkoholizam).

Ne postoji definitivni test kojim dokazujemo alkoholnu bolest jetre. Ali ako liječnici sumnjaju na dijagnozu, vrše se pretrage krvi kako bi procijenili jetru (testovi funkcije jetre). Kompletna krvna slika može pokazati snižene vrijednosti trombocita i anemiju.

Slikovne metode se ne izvode rutinski. Ukoliko se učini CT ili ultrazvuk abdomens zbog drugih razloga, mogu se uočiti znakovi masne jetre ili portalne hipertenzije, uvećana slezena, ili nakupljanje tekućine u abdomenu.

Ultrazvučna elastografija pokazuje tvrdoću jetre. Ukoliko je tvrdoća povišena govorimo o fibrozi. Ova pretraga se izvodi putem ultrazvuka uz pritisak ili vibracije aplicirane na jetru. Ovaj test često zamjenjuje biopsiju jetre.

Čak i ako rezultati pregleda i ispitivanja upućuju na alkoholnu bolest jetre, liječnici povremeno traže druge uzroke bolesti jetre koji se mogu liječiti, osobito virusni hepatitis. Drugi uzroci bolesti jetre mogu postojati istovremeno i, ako su prisutni, moraju se liječiti.

Biopsija jetre ponekad se izvodi u slučaju kada je dijagnoza neizvjesna ili kada se čini da bolest jetre ima više od jednog uzroka. Biopsija jetre može potvrditi bolest jetre, dokazati da je alkohol vjerojatni uzrok, te odrediti vrstu oštećenja jetre. Također može identificirati nakuplja li se željezo u jetri. Takva akumulacija može ukazivati na hemokromatozu.

U bolesnika s cirozom potreban je probir na rak jetre. Oni uključuju ultrazvuk i krvne testove za mjerenje razine alfa-fetoproteina, koji su visoki u oko 50% bolesnika s rakom jetre.

Prognoza

Prognoza ovisi o tome koliko je fibroza i upala uznapredovala.

Ukoliko bolesnici prestanu konzumirati alkohol i nema fibroze, masna jetra i upala mogu se povući. Masna jetra može potpuno nestati unutar 6 tjedana. Fibroza i ciroza su ireverzibilna stanja.

Određeni rezultati biopsije i laboratorijskih nalaza mogu pomoći liječnicima da bolje prognoziraju tijek bolesti. Liječnici također mogu koristiti formule i modele (koji kombiniraju različite rezultate testiranja) kako bi se predvidio ishod.

Jednom kad se razvije ciroza I njene komplikacije (kao što je fnakupljanje tekućine u abdomenu i krvarenje iz probavnog sustva) , prognoza je lošija. Samo oko pola bolesnika s tim komplikacijama preživi 5 godina. Bolesnici koji prestanu konzumirati alkohol žive dulje od onih koji ne prestanu.

Liječenje

  • Prestanak konzumacije alkohola (apstinencija)

  • Liječenje simptoma i komplikacija

  • Liječenje oštećenja jetre

Apstinencija

Apstinencija je obično najbolji lijek. Osim transplantacije jetre, apstinencija je jedino što može usporiti ili zaustaviti alkoholnu bolest jetre. Osim toga, dostupna je svima i nema nuspojava.

Budući da je apstinencija teška, koristi se nekoliko strategija koje pomažu motivirati ljude i pomoći im da promijene svoje ponašanje. Strategije uključuju bihevioralnu terapiju i psihoterapiju (govornu terapiju) - često kao dio formalnog programa rehabilitacije - kao i grupe za samopomoć i podršku (kao što su Anonimni alkoholičari) i savjetovanja s liječnikom primarne zdravstvene skrbi. Mogu se koristiti i terapije koje istražuju i pomažu osobama da razjasne zašto se žele suzdržati od alkohola (zove se terapija motivacijskog poboljšanja).

Lijekovi

Lijekovi se koriste ponekad kao dodatak bihevioralnoj i psihoterapiji (vidi Detoksifikacija i rehabilitacija). Neki lijekovi (poput naltreksona, nalmefena, baklofena ili acamprosata) pomažu smanjenjem simptoma ustezanja i žudnje za alkoholom. Disulfiram pomaže jer uzrokuje neugodne simptome (kao što je crvenilo i toplina) kada ga bolesnici uzimaju, a zatim piju alkohol. Međutim, disulfiram nije pokazao da potiče apstinenciju i stoga se preporučuje samo za određene bolesnike.

Liječenje simptoma i komplikacija

Liječnici liječe probleme uzrokovane alkoholnim oboljenjem jetre i simptome odvikavanja koji nastaju nakon što ljudi prestanu konzumirati alkohol.

A hranjiva dijeta i vitaminski dodaci (osobito vitamini B) važni su tijekom prvih nekoliko dana apstinencije. Oni mogu pomoći u ispravljanju nutritivnih nedostataka koji mogu uzrokovati komplikacije kao što su slabost, tresavica, gubitak osjeta i snage, anemija i Wernickova encefalopatija. Dodaci također mogu poboljšati opće zdravlje. Često, ako je upala teška, bolesnici su hospitalizirani i možda će ih trebati hraniti kroz cijev kako bi dobili adekvatnu prehranu.

Benzodiazepini (sedativi) koriste se god sindoma ustezanja (vidi Hitna stanja). Međutim, ako je alkoholna bolest jetre uznapredovala, sedativi se koriste u malim dozama ili se izbjegavaju jer mogu potaknuti portosistemsku encefalopatiju.

Liječenje oštećenja jetre

Apstinencija je na prvom mjestu.. Nekoliko lijekova, uključujući i neke antioksidanse (kao što su S-adenozill-L-metionin, fosfatidilkolin i metadoksin) i lijekovi za smanjenje upale, mogu biti korisni, ali je potrebna su daljnja istraživanja. Mnogi prehrambeni dodaci koji su antioksidansi, kao što su vitamini A i E, nedjelotvorni su.

Kortikosteroidi mogu pomoći u ublažavanju teških upala jetre i sigurno ih je koristiti ukoliko bolesnici nemaju infekciju, krvarenje iz probavnog sustava, zatajenje bubrega ili pankreatitis.

Transplantacija jetre dolazi u obzir u slučaju teškog oštećenja jetre. Transplantacija omogućuje bolesnicima da žive duže. Međutim, budući da otprilike polovica bolesnika ponovno počne konzumirati alkohol nakon transplantacije, većina programa za transplantaciju zahtijeva da bolesnici apstiniraju minimalno 6 mjeseci pred transplantaciju.

Više informacija

  • Alcoholics Anonymous

  • American Liver Foundation

  • Hazelden Betty Ford Foundation