Nizak krvni tlak jest onaj koji uzrokuje simptome poput vrtoglavice i gubitka svijestii. Vrlo nizak krvni tlak može uzrokovati oštećenje organa, stanje poznato kao šok.
-
Različiti lijekovi i poremećaji mogu utjecati na tjelesni sustav za održavanje krvnog tlaka.
-
Kada je krvni tlak prenizak, može doći do poremećaja funkcije mozga i nesvjestice.
Tijelo održava krvni tlak u arterijama unutar uskog raspona. Kada je krvni tlak previsok, može dovesti do oštećenja organa i krvnih žila. Visoki krvni tlak može čak uzrokovati puknuće krvne žile i dovesti do krvarenja ili drugih komplikacija.
Kada je krvni tlak prenizak, nedovoljno krvi dopire do svih dijelova tijela. Kao rezultat, stanice ne primaju dovoljno kisika i hranjivih tvari, a otpadni proizvodi se ne uklanjaju na odgovarajući način, pa zahvaćene stanice i organi počinju slabije funkcionirati. Vrlo nizak krvni tlak može biti životno ugrožavajući jer može dovesti do stanja šoka, u kojem su organi oštećeni zbog nedovoljne prokrvljenosti.
Zdrave osobe koji imaju nizak krvni tlak, ali još uvijek u normalnom rasponu (mjereno u mirovanju) često žive dulje od osoba koji imaju krvni tlak na gornjoj granici normalnog.
Tijelo ima nekoliko načina normalizacije krvnog tlaka nakon što se krvni tlak poveća ili smanji tijekom uobičajenih aktivnosti, kao što su vježbanje ili spavanje. Ti načini uključuju:
-
Promjena promjera malih arterija (arteriola) i, u manjoj mjeri, vena
-
Promjenu količine krvi koju srce ispumpava u tijelo (minutni volumen)
-
Promjenu volumena krvi u krvnim žilama
-
Promjenu položaja tijela
Promjena promjera arteriola i vena
Mišićno tkivo (koje se naziva glatkim mišićima) u stijenkama arteriola omogućuje tim krvnim žilama da se šire (dilatacija) ili sužavaju (konstrikcija). Što se arteriole više sužavaju, veći je otpor protoku krvi i viši krvni tlak jer je potreban veći pritisak da krv prođe kroz uži prostor. Isto tako, širenje arteriola smanjuje otpor protoku krvi, čime se smanjuje krvni tlak. Na stupanj suženja ili proširenja arteriola utječu:
-
Živci koji kontrahiraju glatke mišiće u arteriolama, čime smanjuju njihov promjer
-
Hormona koji se stvaraju u bubrezima
-
Određenih lijekova
Vene također igraju ulogu u kontroli krvnog tlaka, iako je njihov učinak na krvni tlak mnogo manji od arteriola. Vene se šire i sužavaju kako bi promijenile količinu krvi koju mogu zadržati (kapacitet). Kada se vene suze, smanjuje se njihova sposobnost zadržavanja krvi, omogućujući povrat veće količine krvi u srce iz kojeg se potom pumpa u arterije. Kao rezultat toga, krvni tlak se povećava. Suprotno tome, kada se vene šire, povećava se njihova sposobnost zadržavanja krvi, omogućujući povrat manje količine krvi u srce. Kao rezultat, krvni tlak se smanjuje.
Promjena minutnog volumena
Što srce u minuti izbaci više krvi (veći minutni volumen), to je krvni tlak viši, sve dok širina arterija ostaje konstantna. Količina krvi koja se istiskuje tijekom svakog otkucaja srca ovisi o:
-
Srčanoj frekvenciji
-
Snazi kontrakcije srca
-
Količine krvi koja dolazi u srce iz vena
-
Tlaku u arterijama protiv kojega srce mora izbacivati krv
-
Funkciji srčanih zalistaka
Promjena volumena krvi
Što je veći volumen krvi u arterijama, veći je krvni tlak, sve dok širina arterija ostaje konstantna. Na volumen krvi u arterijama utječe:
-
Količina tekućine u tijelu (hidracija)
-
Propuštaju li vrlo male arterije tekućinu (na primjer, ako su razine proteina u krvi vrlo niske i/ili postoji oštećenje unutarnje stijenke malih arterija, tekućina će curiti iz njih u tkiva)
-
Količina tekućine koju bubrezi izlučuju mokraćom
-
Određeni lijekovi, posebno diuretici (lijekovi koji pomažu bubrezima da izluče vodu iz tijela)
Promjenu položaja tijela
Krvni tlak može varirati pod izravnim utjecajem gravitacijske sile. Kad osoba stoji, krvni tlak je viši u nogama nego u glavi, kao što je tlak vode na dnu bazena viši od onog na vrhu bazena. Kada osoba legne, krvni tlak se izjednačuje po cijelom tijelu.
Kada osoba ustane, krv iz vena u nogama teže se vraća u srce. Kao odgovor, srce istiskuje manje krvi, a krvni tlak može privremeno pasti. Kada osoba sjedne ili legne, krv se može lakše vratiti u srce, a minutni volumen i krvni tlak se povećavaju. Podizanje nogu iznad razine srca može povećati venski povrat u srce, što povećava minutni volumen i povisuje krvni tlak.
Praćenje i regulacija krvnog tlaka
Baroreceptori su specijalizirane stanice smještene unutar arterija koje djeluju kao senzori krvnog tlaka. Osobito su važni oni smještene u velikim arterijama vrata i prsa. Kada baroreceptori otkriju promjenu krvnog tlaka potiču tijelo da reagira kako bi se održao stabilan krvni tlak. Živci prenose signale od tih senzora do mozga i iz mozga prema:
-
Srca, kojemu se signalizira da promijeni brzinu i snagu otkucaja (čime se mijenja količina ispumpane krvi). To je jedan od prvih i najbržih odgovora na pad krvnog tlaka.
-
Arteriola, kojima se signalizira da se suze ili šire (čime se mijenja otpor krvnih žila).
-
Vena, kojima se signalizira da se suze ili šire (čime se mijenja njihova sposobnost zadržavanja krvi).
-
Bubrega, kojima se signalizira da mijenjaju količinu izlučene tekućine (pri čemu mijenjaju volumen krvi u krvnim žilama) i da mijenjaju količinu hormona koje proizvode (pri čemu signaliziraju arteriolama da se suze ili šire i mijenjaju volumen krvi). Budući da je za učinak potrebno više vremena, to je najsporiji mehanizam regulacije krvnog tlaka.
Na primjer, kada osoba krvari, volumen krvi, a time i krvni tlak, pada. U takvim slučajevima senzori aktiviraju više procesa kako bi spriječili preveliki pad krvnog tlaka:
-
Srčana frekvencija se povećava i srce kuca jače sa svakom kontrakcijom, povećavajući količinu pumpane krvi
-
Vene se mogu stezati kako bi smanjile svoju sposobnost zadržavanja krvi, usmjeravajući više krvi u arterije.
-
Arteriole se sužavaju, povećavajući svoj otpor protoku krvi
Ako se krvarenje zaustavi, tekućine iz ostatka tijela pomiču se u krvne žile kako bi počele obnavljati volumen krvi, a time i krvni tlak. Bubrezi smanjuju proizvodnju urina te na taj način pomažu tijelu da zadrži što više tekućine koja se vraća u krvne žile. Naposljetku, koštana srž i slezena stvaraju nove krvne stanice, a volumen krvi se potpuno obnavlja.
Ipak, načini na koje tijelo može pratiti i kontrolirati krvni tlak imaju ograničenja. Na primjer, ako osoba brzo izgubi mnogo krvi, tijelo to ne može dovoljno brzo kompenzirati, krvni tlak pada, a organi mogu početi slabije funkcionirati (šok).
Osim toga, kako osobe stare, tijelo sporije reagira na promjene krvnog tlaka.
Uzroci
Neki uzroci niskog krvnog tlaka
Nizak krvni tlak obično nastaje zbog jednog ili više navedenih razloga:
Dilatacija arteriola može biti uzrokovana:
-
Toksinima koje proizvode bakterije tijekom određenih teških bakterijskih infekcija (septički šok, šok uzrokovan toksinima)
-
Nekim lijekovima
-
Ozljedama kralježnične moždine, pri kojima su oštećeni živci koji uzrokuju suženje arteriola
-
Alergijskim reakcijama (anafilaksija)
-
Određenim endokrinim poremećajima, kao što je Addisonova bolest
Različiti srčani poremećaji koji smanjuju sposobnost srca da pumpa krv i smanjuju minutni volumen uključuju:
Premali volumen krvi u tijelu može biti posljedica:
-
Dehidracije
-
Krvarenja
-
Poremećaja bubrega
Nizak krvni tlak također se javlja kada su živci koji provode signale između mozga, srca i krvnih žila oštećeni neurološkim poremećajima, koji se nazivaju autonomne neuropatije.
Kad osoba brzo promijeni položaj iz sjedećeg u stojeći, krvni tlak u krvnim žilama u mozgu se smanjuje, što rezultira privremenim osjećajem omaglice ili slabosti. To se naziva ortostatska hipotenzija. Može biti izraženija u osoba koje su dehidrirane, tople (primjerice nakon izlaska iz vruće kupke), imaju određene bolesti ili su ležale ili sjedile duže vrijeme. Ortostatska hipotenzija može uzrokovati gubitak svijesti. Kod većine osoba tijelo brzo reagira povećanjem krvnog tlaka i sprječavanjem gubitka svijestii.
Neki uzroci niskog krvnog tlaka
|
Što se događa u tijelu
|
Primjeri uzroka
|
|---|
|
Autonomni živčani sustav postaje oštećen
|
Amiloidoza
Dijabetes
Višestruka sustavna atrofija
Parkinsonova bolest
|
|
Povrat krvi u srce je otežan
|
Tijekom trudnoće, maternica pritišće donju šuplju venu (glavnu venu koja dovodi krv iz donjeg dijela tijela) prilikom ležanja u određenim položajima
Povišeni tlak u trbuhu kod naprezanja prilikom stolice, mokrenja ili kod podizanja teških tereta
|
|
Krvne žile se šire (proširene)
|
Alkohol
Neke alergijske reakcije
Neki antidepresivi, kao što je amitriptilin
Antihipertenzivni lijekovi koji šire krvne žile (kao što su blokatori kalcijskih kanala, inhibitori angiotenzin-konvertirajućeg enzima i blokatori receptora angiotenzina II)
Teške bakterijske infekcije
Izlaganje toplini
Oštećenja živaca (koja mogu nastati zbog dijabetesa, amiloidoze ili oštećenja kralježničke moždine)
Nitrati
|
|
Smanjen volumen krvi
|
Proljev
Diuretici (lijekovi koji pomažu bubrezima u odstranjivanju tekućine iz tijela, poput furosemida i hidroklorotiazida)
Obilno krvarenje
Prekomjerno znojenje
Prekomjerno mokrenje (čest simptom neliječenog dijabetesa ili Addisonove bolesti)
|
|
Moždani centri koji reguliraju krvni tlak su potisnuti
|
Alkohol
Antidepresivi
Antihipertenzivni lijekovi kao što su metildopa i klonidin
Barbiturati
|
|
Smanjen minutni volumen
|
Poremećaji srčanog ritma
Bolesti srčanih zalistaka
Oštećenje ili oslabljena funkcija srčanog mišića (kao na primjer kod srčanog udara ili miokarditisa)
Plućna embolija
|
Simptomi
Simptomi niskog krvnog tlaka
Kada je krvni tlak prenizak, mozak je obično prvi organ čija je funkcija poremećena jer se nalazi na vrhu tijela, a krv mora svladati djelovanje gravitacije da bi došao do mozga. Posljedično, većina osoba s niskim krvnim tlakom osjeća se ošamućeno ili ima omaglicu, pogotovo u stajaćem položaju, a neki se čak mogu onesvijestiti. Pri gubitku svijesti osoba padne na pod te pritom čime se mozak dovodi u razinu srca. Kao rezultat, krv teče u mozak bez borbe protiv gravitacije, povećavajući protok krvi u mozgu te čime se pomaže zaštititi ga od daljnjeg oštećenja. Međutim, ako je krvni tlak dovoljno nizak, može doći do oštećenja mozga. Također, nesvjestica može rezultirati ozbiljnim ozljedama glave ili drugih dijelova tijela.
Nizak krvni tlak povremeno uzrokuje nedostatak zraka ili bol u prsima zbog nedovoljnog dotoka krvi u srčani mišić (stanje koje se naziva angina).
Svi organi počinju slabije funkcionirati ako krvni tlak postane i ostane dovoljno nizak. Ovo stanje naziva se šok.
Poremećaj koji uzrokuje nizak krvni tlak može uzrokovati mnoge druge simptome koji nisu uzrokovani niskim krvnim tlakom. Na primjer, infekcija može izazvati vrućicu.
Neki simptomi nastaju kada tijelo pokušava povećati niski krvni tlak. Na primjer, kada se arteriole suze, protok krvi u kožu, stopala i ruke se smanjuje te ta područja mogu postati hladna i plava. Kada srce kuca brže i snažnije, mogu se osjetiti palpitacije (svijest o otkucajima srca).
Dijagnoza
Neki uzroci niskog krvnog tlaka
Liječnik mjeri krvni tlak i puls nakon što osoba nekoliko minuta leži. Ukoliko krvni tlak nije nizak i osoba osjeća se dobro, ista se ustaje a krvni tlak ponovno se mjeri odmah nakon ustajanja te nakon nekoliko minuta stajanja. Mogu se provesti i drugi testovi kako bi se odredio uzrok niskog krvnog tlaka, kao što su:
Liječenje
Liječenje niskog krvnog tlaka
Liječi se osnovni uzrok niskog krvnog tlaka. Ako srce može podnijeti dodatni volumen, osobi se često intravenski daje tekućina.
Ovisno o uzroku simptoma, liječnici mogu preporučiti nošenje elastičnih kompresijskih čarapa preko potkoljenice i bedra kako bi se olakšao povrat krvi iz vena nogu prema srcu.