Aortna regurgitacija propuštanje je krvi unatrag kroz aortni zalistak svaki put kada se lijeva klijetka opušta.
-
Aortna regurgitacija posljedica je oštećenja aortnog zaliska ili okolnog korijena aorte, odnosno početnog dijela velike krvne žile koja odvodi krv iz srca u ostatak tijela.
-
Oštećenje se ponekad pojavljuje u osoba s bikuspidnim aortnim zaliskom, ali može biti i posljedica bakterijske infekcije zaliska ili reumatske groznice.
-
Aortna regurgitacija često ne uzrokuje simptome sve dok se ne razvije srčano zatajivanje.
-
Liječnici postavljaju dijagnozu na temelju simptoma i fizikalnog pregleda, a ehokardiografijom je potvrđuju i procjenjuju težinu oštećenja zaliska.
-
Oštećeni zalistak potrebno je redovito pratiti kako bi se mogao pravodobno kirurški popraviti ili zamijeniti kada regurgitacija postane značajna ili se počne pogoršavati funkcija srca.
(Vidi također Pregled poremećaja srčanih zalistaka i videozapis Srce.)
Aortni zalistak nalazi se između lijeve klijetke i uzlazne aorte, velike arterije koja izlazi iz srca. Otvara se tijekom kontrakcije lijeve klijetke kako bi krv mogla biti potisnuta u aortu. Ako se aortni zalistak ne zatvori potpuno, krv tijekom opuštanja lijeve klijetke protječe unatrag iz aorte u lijevu klijetku. To povratno protjecanje, koje se naziva regurgitacija, povećava volumen krvi i tlak u lijevoj klijetki. Zbog toga srce mora obavljati više rada. Kako bi nadoknadila povećano opterećenje, mišićna stijenka lijeve klijetke zadebljava se (hipertrofija), a njezina se šupljina povećava (dilatacija). S vremenom, unatoč tim kompenzacijskim promjenama, srce možda više neće moći zadovoljiti potrebe organizma za krvlju, što dovodi do srčanog zatajivanja i nakupljanja tekućine u plućima.
Uzroci
Uzroci aortne regurgitacije
Aortna regurgitacija može se razviti naglo (akutno) ili postupno (kronično).
Najčešći uzroci akutne aortne regurgitacije jesu:
Regurgitacija srčanog zaliska
Srce je mišić koji pumpa krv kroz cijelo tijelo. Četiri srčana zaliska otvaraju se i zatvaraju preciznim redoslijedom kako bi krv tekla u odgovarajućem smjeru. Oštećeni zalistak možda se neće potpuno zatvoriti, pa krv može protjecati unatrag. To se stanje naziva regurgitacija ili insuficijencija srčanog zaliska.
U zdravom srcu dva zaliska kontroliraju protok krvi iz gornjih srčanih šupljina, odnosno pretklijetki, u donje šupljine, odnosno klijetke. Druga dva zaliska kontroliraju protok krvi iz klijetki u pluća i ostatak tijela.
Krv bogata kisikom teče iz lijeve pretklijetke kroz mitralni zalistak u lijevu klijetku. Lijeva klijetka pumpa krv kroz aortni zalistak u aortu, odakle se ona raspodjeljuje po tijelu. Krv siromašna kisikom teče iz desne pretklijetke kroz trikuspidni zalistak u desnu klijetku, a zatim se kroz plućni zalistak pumpa u pluća, gdje se obogaćuje kisikom.
Dva atrioventrikularna zaliska, mitralni i trikuspidni, povezana su s papilarnim mišićima tankim vlaknastim nitima koje se nazivaju chordae tendineae. Papilarni mišići i chordae tendineae pridržavaju listiće zalistaka i sprječavaju njihovo izvrnuće tijekom kontrakcije klijetki.
Ako chordae tendineae ili papilarni mišići ne stvaraju dovoljnu napetost, listići se možda neće potpuno zatvoriti, pa krv može protjecati unatrag. Primjerice, ako se listići mitralnog zaliska ne zatvaraju pravilno, krv tijekom kontrakcije lijeve klijetke protječe natrag u lijevu pretklijetku.
Plućni i aortni zalistak otvaraju se i zatvaraju zbog promjena tlaka koje nastaju tijekom kontrakcije i opuštanja klijetki. I ti zalisci mogu biti zahvaćeni bolešću ili oštećenjem te postati insuficijentni.
Zbog povratnog protoka krvi smanjuje se količina krvi bogate kisikom koja se izbacuje u krvotok, pa srce mora raditi više. Neliječena regurgitacija zaliska može dovesti do povećanja i oštećenja srca te daljnjeg pogoršanja funkcije zaliska.
Najčešći uzroci kronične aortne regurgitacije jesu:
Reumatska groznica i sifilis nekada su bili među najčešćim uzrocima aortne regurgitacije u Sjevernoj Americi i zapadnoj Europi. Danas su oba uzroka rijetka zbog raširene primjene antibiotika. U područjima u kojima antibiotici nisu široko dostupni, aortna regurgitacija uzrokovana reumatskom groznicom ili sifilisom i dalje je češća.
Oko 1% novorođenčadi ima bikuspidni aortni zalistak, ali on obično ne uzrokuje probleme sve do odrasle dobi.
Simptomi
Simptomi aortne regurgitacije
Blaga aortna regurgitacija obično ne uzrokuje simptome, osim karakterističnog srčanog šuma koji se može čuti stetoskopom tijekom opuštanja lijeve klijetke. Osobe s teškom regurgitacijom mogu razviti simptome kada nastane srčano zatajivanje.
Srčano zatajivanje uzrokuje nedostatak zraka tijekom fizičkog napora. Ležanje u ravnom položaju, osobito noću, može dodatno otežati disanje. Sjedenje ili podizanje gornjeg dijela tijela omogućuje da se tekućina pod utjecajem gravitacije premjesti prema donjim dijelovima pluća i tako olakšava disanje. Oko 5% osoba s aortnom regurgitacijom ima bol u prsima zbog nedostatne opskrbe srčanog mišića krvlju (angina), osobito tijekom noći.
Puls može biti izrazito snažan i zatim se brzo smanjiti, što se naziva kolabirajući ili vodeni čekić-puls. Nastaje jer se nakon snažnog izbacivanja krvi iz lijeve klijetke dio krvi brzo vraća kroz insuficijentni aortni zalistak, pa krvni tlak naglo pada.
Dijagnoza
Dijagnoza aortne regurgitacije
-
Fizikalni pregled
-
Ehokardiografija
Dijagnoza se temelji na rezultatima fizikalnog pregleda, primjerice nalazu kolabirajućeg pulsa i karakterističnog srčanog šuma, a potvrđuje se ehokardiografijom. Ehokardiografijom se procjenjuju težina regurgitacije, veličina i funkcija lijeve klijetke te stanje aorte. Ako ehokardiografija pokaže da je aorta proširena, često je potrebno učiniti kompjutoriziranu tomografiju (CT) ili magnetsku rezonanciju (MR) radi detaljnije procjene aorte i otkrivanja moguće disekcije.
Rendgenska snimka prsnog koša i elektrokardiografija (EKG) mogu pokazati znakove povećanja srca. Koronarna angiografija može se učiniti prije operacije, osobito u osoba s rizikom od koronarne arterijske bolesti. Bliske srodnike osoba s bikuspidnim aortnim zaliskom, odnosno roditelje, braću, sestre i djecu, također se može pregledati jer se taj poremećaj može pojaviti u više članova obitelji.
Zamjena aortnog zaliska
Srce je mišić koji pumpa krv kroz cijelo tijelo. Četiri srčana zaliska usmjeravaju protok krvi. Dva kontroliraju protok krvi iz pretklijetki u klijetke, a druga dva protok iz klijetki prema plućima i ostatku tijela.
Tijekom normalnog srčanog ciklusa lijeva klijetka pumpa krv bogatu kisikom kroz aortni zalistak u aortu i ostatak tijela. Zdravi aortni zalistak ima tri listića koji se široko otvaraju tijekom kontrakcije lijeve klijetke i potpuno zatvaraju tijekom njezina opuštanja kako bi spriječili povrat krvi.
Aortna stenoza stanje je u kojem je otvor aortnog zaliska sužen zbog ukrućenja ili zadebljanja listića, pa je protok krvi iz lijeve klijetke otežan. Aortna regurgitacija nastaje kada se aortni zalistak ne zatvara potpuno, zbog čega krv protječe natrag u lijevu klijetku. U oba slučaja srce mora raditi napornije kako bi u tijelo potisnulo odgovarajuću količinu krvi bogate kisikom. To naposljetku može dovesti do srčanog zatajivanja.
Kada aortni zalistak ne funkcionira pravilno, može ga biti potrebno popraviti ili zamijeniti. Za zamjenu se može primijeniti mehanički ili bioprotetski zalistak. Mehanički zalisci vrlo su trajni, ali osobe s njima moraju doživotno uzimati antikoagulanse radi sprječavanja stvaranja krvnih ugrušaka. Bioprotetski zalisci izrađuju se od životinjskog ili ljudskog tkiva i obično ne zahtijevaju doživotnu antikoagulantnu terapiju, ali imaju ograničen vijek trajanja.
U nekih osoba moguć je manje invazivan zahvat. Kirurg može pristupiti srcu kroz manji rez između rebara ili u gornjem dijelu prsnog koša. U određenih bolesnika aortni se zalistak može zamijeniti i transkateterskim putem.
Tijekom klasične operacije zamjene aortnog zaliska učini se rez na prsnom košu radi pristupa srcu. Srce se privremeno zaustavi, a njegovu funkciju i funkciju pluća preuzima uređaj srce-pluća. Kirurg zatim otvara aortu, uklanja oštećeni zalistak i na njegovo mjesto postavlja zamjenski. Nakon ponovnog uspostavljanja rada srca provjerava se funkcionira li novi zalistak pravilno. Postoji nekoliko mogućih komplikacija povezanih s tim zahvatom, o kojima je potrebno razgovarati s liječnikom prije operacije.
Liječenje
Liječenje aortne regurgitacije
Liječenje lijekovima može ublažiti određene simptome ili liječiti visoki krvni tlak, ali obično ne zaustavlja napredovanje teške aortne regurgitacije niti uklanja potrebu za pravodobnim popravkom ili zamjenom zaliska.
Ehokardiografiju treba redovito ponavljati kako bi se pratili težina regurgitacije te veličina i funkcija lijeve klijetke. Ti nalazi pomažu u određivanju optimalnog vremena za operaciju. Oštećeni zalistak treba kirurški popraviti ili zamijeniti prije nego što dođe do nepovratnog oštećenja lijeve klijetke.
Osobe s protetskim srčanim zaliskom trebaju prije određenih stomatoloških zahvata uzeti antibiotik radi smanjenja rizika od infekcije zaliska (vidi tablicu Primjeri zahvata za koje su potrebni preventivni antibiotici).
Više informacija
Sljedeći izvor na engleskom jeziku može biti koristan. Napominjemo da THE MANUAL nije odgovoran za njegov sadržaj.