Urednik sekcije: Ivan Bekavac, dr. med.
Prijevod: Domagoj Butigan, dr. med.
Redovita tjelovježba jača srce, trenira pluća, omogućuje kardiovaskularnom sustavu da otpusti više kisika u tijelo sa svakim otkucajem srca i povećava maksimalnu količinu kisika u plućima. Vježba također čini sljedeće:
-
Snižava krvni tlak
-
Donekle smanjuje razine ukupnog kolesterola i lipoproteina niske gustoće (LDL) koji se kolokvijalno zove loš kolesterol.
-
Povećava razinu lipoproteina visoke gustoće (HDL) koji se kolokvijalno zove dobar kolesterol.
Ovi blagotvorni učinci smanjuju rizik od srčanog udara, moždanog udara i bolesti koronarnih arterija. Osim toga rak debelog crijeva i neki oblici dijabetesa su manje vjerojatni da će se pojaviti kod ljudi koji redovito vježbaju. Ukratko, redovita tjelovježba je jedna od najboljih stvari koju ljudi mogu učiniti kako bi spriječili bolesti, održali zdravu tjelesnu težinu, očuvali zdravlje i dugovječnost te poboljšali kvalitetu života.
Vježbanje čini mišiće jačima te omogućuje ljudima da izvrše zadatke koje inače ne bi mogli ili da ih lakše izvrše. Svaki fizički zadatak zahtijeva mišićnu snagu i određeni stupanj kretanja u zglobovima. Redovita tjelovježba može poboljšati obje ove kvalitete.
Vježba rasteže mišiće i zglobove te povećava fleksibilnost i sprječava ozljede. Vježba također može poboljšati ravnotežu tako što poveća snagu tkiva oko zglobova i po cijelom tijelu čime se sprječavaju padovi. Vježbe pod opterećenjem poput brzog hoda i treninga s utezima jačaju kosti i sprječavaju osteoporozu. Vježbe često mogu poboljšati funkciju i smanjiti bol u osoba s osteoartritisom iako se režimi moraju razviti posebno za svaku osobu, a vježbe koje nepotrebno naprežu zglobove kao što su skakanje i trčanje će trebati izbjegavati.
Vježba povećava razinu endorfina u tijelu. To je kemikalija koja u mozgu smanjuje bol i potiče osjećaj blagostanja. Vježbanje može pomoći u poboljšanju raspoloženja, razine energije te čak može pomoći i u ublažavanju depresije. Vježba također može povećati samopoštovanje zbog poboljšanja izgleda i zdravlja.
Uz ostale pogodnosti redovita tjelovježba pomaže starijim osobama da ostanu neovisne poboljšavajući funkcionalne sposobnosti i sprečavajući padove i prijelome ( vidi: Vježbanje starijih osoba). Može ojačati mišiće čak i najkrhkijih starijih osoba koje žive u domu za njegu ili u staračkom domu. Povećava apetit, smanjuje zatvor i poboljšava kvalitetu sna.
Dobrobit vježbanja iščezne kroz nekoliko tjedana nakon što osoba prestane vježbati. Snaga srca, snaga mišića i razina HDL kolesterola se smanjuju dok se krvni tlak i tjelesna masa povećavaju. Čak i bivši sportaši koji prestanu vježbati ne zadržavaju mjerljivu dugoročnu korist. Međutim ljudi koji su u prošlosti bili fizički aktivni često se mogu brže vratiti u formu.
Drugi razlozi za vježbanje
Uz preporuku vježbanja za opće zdravlje i dobrobit, liječnici u nekim situacijama mogu propisati posebne planove vježbanja. Prije elektivne (planirane) operacije liječnici mogu preporučiti ljudima da vježbaju kako bi ubrzali oporavak nakon operacije. Liječnici također propisuju posebne programe vježbanja za rehabilitaciju osoba nakon ozbiljnih ozljeda ili poremećaja poput srčanog udara, moždanog udara, velike operacije ili ozljede ( vidi: Pregled rehabilitacije).