Vježbanje: koristi
Redovito vježbanje jača srce, poboljšava funkciju pluća, omogućuje kardiovaskularnom sustavu da sa svakim otkucajem srca dopremi više kisika u tijelo i povećava maksimalnu količinu kisika koju tijelo može iskoristiti. Dokazano je i da vježbanje ima sljedeće koristi:
-
Snižava krvni tlak.
-
Donekle smanjuje razine ukupnog kolesterola i lipoproteina niske gustoće (LDL), koji se uobičajeno naziva lošim kolesterolom.
-
Povećava razinu lipoproteina visoke gustoće (HDL), koji se uobičajeno naziva dobrim kolesterolom.
Ovi blagotvorni učinci smanjuju rizik od srčanog i moždanog udara te bolesti koronarnih arterija. Osim toga, rak debelog crijeva i neki oblici šećerne bolesti rjeđe se pojavljuju u ljudi koji redovito vježbaju. Ukratko, redovito vježbanje jedna je od najboljih stvari koje ljudi mogu učiniti kako bi spriječili bolesti, održali zdravu tjelesnu težinu, očuvali zdravlje, produljili život i poboljšali njegovu kvalitetu.
Vježbanje jača mišiće te ljudima omogućuje obavljanje zadataka koje inače ne bi mogli obaviti ili im olakšava njihovo izvođenje. Svaki tjelesni zadatak zahtijeva mišićnu snagu i određeni opseg pokreta u zglobovima. Redovito vježbanje može poboljšati i mišićnu snagu i pokretljivost zglobova.
Vježbanjem se istežu mišići i povećava pokretljivost zglobova, čime se poboljšava fleksibilnost i smanjuje rizik od ozljeda. Vježbanje također može poboljšati ravnotežu jačanjem mišića i drugih tkiva oko zglobova te u cijelom tijelu, čime se smanjuje rizik od padova. Vježbe s opterećenjem, poput brzog hodanja i treninga s utezima, jačaju kosti i pomažu u sprječavanju osteoporoze. Vježbanje često može poboljšati funkciju i smanjiti bol u osoba s osteoartritisom. Međutim, program vježbanja mora biti posebno prilagođen svakoj osobi, a potrebno je izbjegavati vježbe koje nepotrebno opterećuju zglobove, poput skakanja i trčanja.
Vježbanje povećava razinu endorfina u tijelu. Endorfini su kemijske tvari koje u mozgu smanjuju osjećaj boli i potiču osjećaj ugode. Vježbanje može poboljšati raspoloženje i razinu energije te čak pomoći u ublažavanju depresije. Također može povećati samopoštovanje zahvaljujući poboljšanju tjelesnog izgleda i zdravlja.
Osim drugih koristi, redovito vježbanje pomaže starijim osobama da zadrže neovisnost poboljšavanjem funkcionalnih sposobnosti i sprječavanjem padova i prijeloma (vidi Vježbanje u starijoj životnoj dobi). Može ojačati mišiće čak i najkrhkijih starijih osoba koje žive u ustanovama za dugotrajnu skrb ili domovima za starije osobe. Vježbanje povećava apetit, smanjuje zatvor i poboljšava kvalitetu sna.
Koristi od vježbanja počinju se gubiti već nekoliko tjedana nakon prestanka vježbanja. Snaga srca i mišića te razina HDL kolesterola smanjuju se, dok se krvni tlak i tjelesna masa povećavaju. Čak ni bivši sportaši koji prestanu vježbati ne zadržavaju mjerljive dugoročne koristi. Međutim, osobe koje su u prošlosti bile tjelesno aktivne često se mogu brže vratiti u dobru tjelesnu kondiciju.
Drugi razlozi za vježbanje
Osim što preporučuju vježbanje radi očuvanja općeg zdravlja i dobrobiti, liječnici u određenim situacijama mogu propisati posebne programe vježbanja. Prije elektivnog, odnosno planiranog, kirurškog zahvata liječnici mogu preporučiti vježbanje kako bi se ubrzao poslijeoperacijski oporavak. Također propisuju posebne programe vježbanja za rehabilitaciju nakon ozbiljnih ozljeda ili poremećaja, kao što su srčani udar, moždani udar, veliki kirurški zahvat ili teška ozljeda (vidi Pregled rehabilitacije).