Poliarteritis nodoza oblik je vaskulitisa koji uzrokuje upalu srednje velikih arterija.
-
Može zahvatiti gotovo svaki organ, ali pluća su obično pošteđena.
-
Poliarteritis nodoza može brzo napredovati i biti smrtonosan ili se može razvijati postupno.
-
Simptomi se razlikuju ovisno o zahvaćenom organu.
-
Biopsija zahvaćenog organa ili arteriografija mogu potvrditi dijagnozu.
-
Brzo započinjanje liječenja kortikosteroidima, drugim lijekom koji potiskuje imunološki sustav ili njihovom kombinacijom može biti učinkovito.
(Vidi također Pregled vaskulitisa.)
Poliarteritis nodoza najčešće se razvija kod osoba srednje životne dobi, obično u pedesetim godinama, ali se može pojaviti u bilo kojoj dobi. Riječ je o rijetkoj bolesti.
Uzrok poliarteritisa nodoza nije poznat, ali se ponekad čini da ga mogu potaknuti određene infekcije, poput hepatitisa B ili, rijetko, hepatitisa C, te pojedini lijekovi. Približno 20% osoba s poliarteritisom nodoza ima hepatitis B ili C. Lijekovi mogu uzrokovati poremećaj, ali se u većini slučajeva okidač ne može utvrditi.
Najčešće su zahvaćeni bubrezi, koža, živci, zglobovi, mišići i probavni sustav. Jetra i srce zahvaćeni su rjeđe.
Simptomi
Simptomi poliarteritisa nodoza
Poliarteritis nodoza u početku može biti blag, ali se može brzo pogoršati i tijekom nekoliko mjeseci postati smrtonosan. Može se razvijati i postupno kao kronična, iscrpljujuća bolest. Može zahvatiti jedan ili više organa, ali pluća obično nisu zahvaćena. Simptomi ovise o zahvaćenim organima i težini njihova oštećenja. Ponekad je zahvaćen samo jedan organ, poput crijeva, ili samo jedan živac. U početku se oboljele osobe mogu osjećati općenito loše i umorno te imati povišenu tjelesnu temperaturu. Mogu izgubiti tek i tjelesnu težinu. Česti su i noćno znojenje te opća slabost.
Drugi simptomi nastaju kada se oštete arterije koje opskrbljuju organe krvlju pa zahvaćeni organ ne dobiva dovoljno krvi za normalno funkcioniranje. Simptomi se stoga razlikuju ovisno o zahvaćenom organu:
-
Mišići i zglobovi: bol, osjetljivost i slabost mišića te česta bol i upala zglobova (artritis)
-
Bubrezi: povišeni krvni tlak, krv u mokraći i moguće zatajenje bubrega uz nakupljanje otpadnih tvari u krvi i smanjeno stvaranje mokraće
-
Probavni sustav: jaka bol u trbuhu, krvavi proljev, mučnina, povraćanje i puknuće crijeva (perforacija)
-
Srce: bol u prsima (angina), srčani udar i zatajivanje srca
-
Mozak: glavobolja, epileptički napadaji i moždani udar
-
Živci: nepravilno raspoređena područja utrnulosti, trnci, slabost ili oduzetost šake ili stopala
-
Jetra: oštećenje jetre
-
Koža: plavičasta ili crvena obojenost prstiju šaka ili stopala te ponekad kožni vrijedovi
-
Spolni organi: bol i osjetljivost testisa te upala testisa (orhitis)
Oštećenje organa ponekad je nepovratno, pa se može izgubiti dio ili sva funkcija zahvaćenog organa. Oslabljena arterija može puknuti i uzrokovati unutarnje krvarenje. Komplikacije poput srčanog udara mogu se pojaviti i dugo nakon što je upala izliječena.
Dijagnoza
Dijagnoza poliarteritisa nodoza
-
Liječnička procjena
-
Krvne pretrage
-
Biopsija
-
Arteriografija
Poliarteritis nodoza može biti teško dijagnosticirati. Liječnici posumnjaju na bolest kada osoba ima određenu kombinaciju simptoma i nalaza krvnih pretraga. Primjerice, na dijagnozu mogu posumnjati kod prethodno zdrave osobe srednje životne dobi koja ima različite kombinacije simptoma, poput neobjašnjene povišene tjelesne temperature, karakterističnog oštećenja živaca, kao što su pad stopala ili slabost pri savijanju ručnog zgloba, kožnih vrijedova, boli u trbuhu ili ekstremitetima, boli u zglobovima ili mišićima ili naglo nastalog povišenog krvnog tlaka.
Za potvrdu dijagnoze može se uzeti mali uzorak zahvaćenog organa i pregledati pod mikroskopom (biopsija) ili se može provesti radiološko snimanje krvnih žila (arteriografija). Tijekom arteriografije snimke se izrađuju nakon ubrizgavanja kontrastnog sredstva vidljivog na rendgenskim snimkama. Ponekad se može provesti magnetska rezonancijska angiografija kako bi se prikazale promjene poput suženja ili proširenja (aneurizmi) zahvaćenih arterija. Međutim, magnetska rezonancijska angiografija manje je precizna za potvrđivanje dijagnoze od klasične arteriografije.
Mogu se provesti elektromiografija i ispitivanje provodljivosti živaca, koji mogu pomoći u odabiru mjesta za biopsiju mišića ili živca.
Prognoza
Prognoza poliarteritisa nodoza
Bez liječenja petogodišnje preživljenje manje je od 15%. Kod liječenih osoba petogodišnje preživljenje veće je od 80%. Osobe sa zahvaćenim bubrezima, probavnim sustavom, mozgom ili živcima imaju lošiju prognozu.
Liječenje
Liječenje poliarteritisa nodoza
Liječenje je usmjereno na sprječavanje daljnjeg oštećenja, ali često ne može popraviti već nastalo oštećenje. Izbor liječenja ovisi o težini bolesti. Prekida se primjena svih lijekova koji su mogli uzrokovati poremećaj.
Visoke doze kortikosteroida, poput prednizona, mogu spriječiti pogoršanje poliarteritisa nodoza i ublažiti simptome. Cilj liječenja jest potpuno povlačenje simptoma, odnosno remisija. Budući da je mnogim osobama potrebno dugotrajno liječenje kortikosteroidima, koje može uzrokovati ozbiljne nuspojave, liječnici postupno smanjuju dozu nakon što se simptomi ublaže.
Ako kortikosteroidi ne smanje upalu, mogu se dodati lijekovi koji potiskuju imunološki sustav, odnosno imunosupresivi, poput ciklofosfamida. Dugotrajna primjena kortikosteroida ili drugih imunosupresiva smanjuje sposobnost organizma da se bori protiv infekcija. Stoga osobe koje se tako liječe imaju povećan rizik od infekcija, koje mogu biti ozbiljne ili smrtonosne ako se ne prepoznaju i ne liječe odmah.
Često su potrebni i drugi lijekovi, poput lijekova za snižavanje povišenog krvnog tlaka, kako bi se spriječilo oštećenje unutarnjih organa.
Osobe koje imaju hepatitis B liječe se antivirusnim lijekovima i kortikosteroidima.
Više informacija
Sljedeći izvor na engleskom jeziku može biti koristan. THE MANUAL nije odgovoran za sadržaj tog izvora.