Autonomne neuropatije su poremećaji koji utječu na periferne živce koji automatski (bez svjesnog napora) reguliraju tjelesne procese (autonomni živci).
-
Uzroci uključuju šećernu bolest, amiloidozu, autoimune bolesti, rak, prekomjernu konzumaciju alkohola i određene lijekove.
-
Osobe mogu osjećati omaglicu kod stajanja i imati poteškoće s mokrenjem, zatvor ili povraćanje, a muškarci mogu imati erektilnu disfunkciju.
-
Liječnici obavljaju fizikalni pregled i razne testove kako bi ispitali postoji li autonomna disfunkcija i koji su mogući uzroci.
-
Uzrok se korigira ili liječi ako je moguće.
(Vidi također Pregled autonomnog živčanog sustava.)
Živčani sustav sastoji se iz središnjeg i perifernog dijela. Središnji živčani sustav uključuje mozak i kralježničnu moždinu. Periferni živčani sustav se sastoji od živaca koji povezuju organe s mozgom i kralježničnom moždinom. Periferni živci uključuju:
-
Autonomne živce, koji automatski (nesvjesno) reguliraju tjelesne procese.
-
Somatske živce, koji se povezuju s mišićima pod voljnom (svjesnom) kontrolom ili s osjetnim receptorima u koži.
Autonomne neuropatije vrsta su perifernih neuropatija, poremećaja u kojem su periferni živci oštećeni u cijelom tijelu. U autonomnim neuropatijama puno je izraženije oštećenje autonomnih živaca nego somatskih živaca.
Uzroci
Uzroci autonomnih neuropatija
Česti uzroci autonomnih neuropatija uključuju:
Virusne infekcije mogu uzrokovati autoimune reakcije što rezultira uništavanjem autonomnih živaca.
Neka protutijela koja proizvodi imunološki sustav napadaju površinu živčanog vlakna ili omotač oko živčanog vlakna koji omogućuje brzo i točno provođenje impulsa živčanoj stanici (Taj omotač se naziva mijelinska ovojnica.)
Povremeno, protutijela proizvedena imunološkim sustavom napadaju acetilkolinske receptore (dio živčanih stanica koji im omogućuje da reagiraju na acetilkolin). Acetilkolin je jedan od kemijskih glasnika (neurotransmitera) koji se koristi za komunikaciju unutar autonomnog živčanog sustava.
Drugi uzroci autonomnih neuropatija uključuju karcinome, lijekove, prekomjernu konzumaciju alkohola i toksine.
Simptomi
Simptomi autonomnih neuropatija
Česti simptom autonomnih neuropatija je
Posljedično, osoba ima omaglicu ili osjećaj da će izgubiti svijest.
Muškarci mogu imati poteškoća s pokretanjem i održavanjem erekcije (erektilna disfunkcija). Neke osobe nehotice mokre (urinarna inkontinencija), često zato što je mjehur preaktivan. Druge osobe imaju poteškoće s pražnjenjem mjehura (retencija urina) jer je mokraćni mjehur hipoaktivan. Nakon jela, neke osobe osjećaju preuranjenu sitost ili čak povraćaju jer se želudac sporo prazni (tzv. gastropareza). Može doći do ozbiljnog zatvora.
Ako su oštećeni i somatski živci, može doći do gubitka osjeta ili pojave mravinjanja (bockanja) u šakama i stopalima, ili mišići mogu oslabjeti.
Dijagnoza
Dijagnoza autonomne neuropatije
Liječnička procjena
Ponekad krvni testovi
Liječnici postavljaju sumnju na autonomni poremećaj na temelju simptoma. Fizikalni pregled i određeni testovi su potrebni kao bi se ustanovili znakovi autonomnih poremećaja (poput šećerne bolesti ili amiloidoze).
Ponekad se vrše krvni testovi za provjeru postojanja protutijela na acetilkolinske receptore čije postojanje ukazuje na autoimunu reakciju. Otprilike polovina osoba s autonomnom neuropatijom ima navedena protutijela zbog autoimune reakcije.
Liječenje
Liječenje autonomnih neuropatija
Liječi se uzrok autonomnog poremećaja ako se utvrdi. Neuropatije zbog autoimune reakcije ponekad se liječe lijekovima koji potiskuju imunološki sustav (imunosupresivima) i smanjuju reakciju. Ti lijekovi uključuju azatioprin, ciklofosfamid i prednizon.
Ako su simptomi teški, mogu se davati intravenski imunoglobulini (otopina koja sadrži mnoga različita protutijela prikupljena od osoba s normalnim imunosnim sustavom) ili se može učiniti izmjena plazme. Kod izmjene plazme, uzima se krv koja se filtrira kako bi se uklonila abnormalna protutijela, a zatim se filtrirana krv vrati u krvotok.