Varikoziteti jednjaka (proširene vene u jednjaku)
-
Ciroza jetre uzrokuje pritisak u krvnim žilama oko jetre (portalna hipertenzija).
-
Varikoziteti jednjaka obično ne uzrokuju nikakve simptome, ali mogu spontano krvariti.
-
Krvarenje može biti vrlo ozbiljno i uzrokovati šok ili rijetko smrt.
-
Liječnici dijagnosticiraju i liječe varikoitete jednjaka koristeći endoskopiju.
Varikoziteti se mogu formirati i u gornjem dijelu želuca u blizini gdje je ulaz prema jednjaku. Oni se nazivaju želučanim varikozitetma i uzrokuju slične simptome.
Uzroci
Varikoziteti jednjaka nastaju uslijed:
Portalna vena je velika vena koja dovodi krv u jetru iz crijeva i drugih trbušnih organa poput slezene, gušterače i žučnog mjehura. Visok krvni tlak u portalnoj veni naziva se portalna hipertenzija. Najčešći uzrok portalne hipertenzije jesu ožiljci na jetri uslijed ciroze.
Osvrt na jetru i žučni mjehur
|
Portalna vena prima krv iz svih crijeva i iz slezene, gušterače i žučnog mjehura i nosi tu krv u jetru. Nakon ulaska u jetru, portalna vena se dijeli na desne i lijeve grane, a zatim na male kanale koji prolaze kroz jetru. Kada krv napusti jetru, ona teče natrag u opću cirkulaciju kroz jetrenu venu.
|
Portalna hipertenzija dovodi do razvoja novih vena (zvanih kolateralne žile) koje zaobilaze jetru. Ove vene izravno povezuju portalne krvne žile s venama koje odvode krv iz jetre u opću cirkulaciju. Na tipičnim se mjestima razvijaju kolateralne žile. Najvažnije se nalaze na donjem kraju jednjaka i u gornjem dijelu želuca. Ovdje se one povećavaju i postaju pune zavoja - to jest, postaju proširene vene u jednjaku (varikoziteti jednjaka) ili u želucu (varikoziteti želuca). Ove uvećane žile su krhke i sklone krvarenju, ponekad ozbiljno i s fatalnim rezultatima. Obično nema jasnog pokretača krvarenja.
Simptomi
Ljudi koji imaju varikozitete jednjaka obično nemaju simptome dok varikoziteti ne počnu krvariti. Tada ljudi povraćaju jarko crvenu krv, ponekad u velikim količinama. Krvarenje je bezbolno. Ljudi koji izgube puno krvi mogu imati znakovi šoka, uključujući osjećaj omaglice, slabosti i znojenje. Njihova koža može biti znojna, hladna i plavičasta, a krvni tlak može biti opasno nizak.
Dijagnoza
Liječnici posumnjaju na krvarenje iz varikoziteta jednjaka kada ljudi za koje se zna da imaju kronične bolesti jetre, posebno cirozu, počnu povraćati krv. Tada liječnici postavljaju (endoskop) kroz usta do jednjaka kojeg pregledavaju. Ako vide varikozitete, mogu također učiniti tretman kroz endoskop kako bi zaustavili krvarenje.
Liječenje
-
Nadoknada izgubljene krv tekućinom koja se daje venom (intravenski), a ponekad i transfuzijom krvi
-
Endoskopski tretmani za zaustavljanje krvarenja
-
Intravenozni oktreotid
-
Ponekad portosistemski šant
Osobe s varikoznim krvarenjem obično trebaju tekućine koje se daju intravenski kako bi nadomjestile gubitak krvi. Ukoliko su izgubile puno krvi, potrebne su i transfuzije krvi.
Tijekom endoskopije liječnici mogu raditi tretmane kako bi zaustavili krvarenje. Najčešće, liječnici primjenjuju omče oko varikozeta kako bi ih zatvorili (postupak koji se naziva endoskopsko podvezivanje/ ligature). Ponekad ubrizgavaju sredstva koja zatvaraju krvareći varikozitet (injekcijska skleroterapija). Istodobno, liječnici mogu davati lijek oktreotid ili vazopresin intravenski kako bi se zaustavilo krvarenje.
Ako se krvarenje nastavi usprkos tim tretmanima, liječnici mogu učiniti postupak koji se naziva portosistemski šant. Ovim postupkom se povezuje portalna vena ili jedna od njenih grana s venom opće cirkulacije i preusmjerava se većina krvi koja normalno ide u jetru tako da zaobiđe jetru. Ova zaobilaznica (zvana šant) snižava tlak u portalnoj veni tako da je krvarenje lakše kontrolirati. Postoje različiti tipovi portosistemskih postupaka. U jednom tipu, nazvanom transjugularni intrahepatički portosistemski šant (TIPS), liječnici, koristeći rendgenske snimke za navođenje, umetnu kateter s iglom u venu na vratu i navuču je u vene u jetri. Kateter se koristi za stvaranje prolaza (šanta) koji povezuje portalnu venu (ili jednu od njenih grana) izravno s jednom od jetrenih vena. Portosistemski zahvati se mogu uraditi i kirurškim putem.
Ako je život osobe u neposrednoj opasnosti od jakog krvarenja tijekom čekanja na postupak portosistemskog šanta, liječnici mogu postaviti cijev s balonima niz jednjak. Napuhavaju balone kako bi stisnuli (komprimirali) varikozitete, što kontrolira krvarenje. Ova cijev je samo privremena mjera.
Čak i nakon uspješnog liječenja, varikoziteti jednjaka mogu ponovno krvariti, posebno ako bolest jetre ostane aktivna. Liječnici mogu preporučiti lijekove poput beta blokatora za pomoć u kontroli portalne hipertenzije, ali možda će osobe koje i dalje imaju probleme u konačnici biti kandidati za transplantaciju jetre.