Lumbalna spinalna stenoza suženje je spinalnog kanala u donjem dijelu leđa (križima). Suženje pritišće živce koji prolaze kroz donji dio leđa prema nogama.
-
Osteoartritis, ozljede, spondilolisteza i spondiloliza mogu uzrokovati suženje spinalnog kanala.
-
Bol se javlja u donjem dijelu leđa i može se širiti niz jednu ili obje noge.
-
Dijagnoza se temelji na liječničkoj procjeni, a ponekad i na slikovnim te elektrodijagnostičkim pretragama.
-
Liječenje uključuje mjere za ublažavanje boli, a ponekad i operaciju.
Spinalni kanal prolazi središnjim dijelom kralježnice i sadržava kralježničnu moždinu te snop živaca koji se pruža prema dolje od njezina donjeg dijela. Izraz lumbalni (slabinski) odnosi se na donji dio leđa, a stenoza znači suženje.
Duž kralježnične moždine nalaze se spinalni živci. Oni izlaze kroz otvore između kralježaka i povezuju se sa živcima u cijelom tijelu. Dio spinalnog živca najbliži kralježničnoj moždini naziva se korijen spinalnog živca. Zbog svojeg položaja korijeni spinalnih živaca mogu biti pritisnuti ako se kralježnica ošteti, što uzrokuje bol.
Lumbalna spinalna stenoza čest je uzrok križobolje kod starijih osoba i može uzrokovati ishijalgiju (išijas). Spinalna stenoza može se razviti i kod osoba srednje životne dobi koje su rođene s prirođeno uskim spinalnim kanalom.
Najčešći uzroci lumbalne spinalne stenoze uključuju osteoartritis, spondilolistezu i spondilolizu. Ostali uzroci uključuju ankilozantni spondilitis i Pagetovu bolest kostiju.
Kralježnica
|
Niz kostiju koje se nazivaju kralješci tvori kralježnicu. Kralješci štite kralježničnu moždinu, dugu i osjetljivu strukturu smještenu u spinalnom kanalu koji prolazi kroz središte kralježnice. Između kralježaka nalaze se intervertebralni diskovi građeni od hrskavice, koji ublažavaju opterećenje i omogućuju fleksibilnost kralježnice.
Spinalni živci: Iz kralježnične moždine između kralježaka izlazi 31 par spinalnih živaca. Svaki se živac nakon izlaska dijeli na dvije kratke grane, odnosno korijena.
Motorni korijeni prenose naredbe iz mozga i kralježnične moždine prema drugim dijelovima tijela, osobito skeletnim mišićima.
Osjetni korijeni prenose informacije iz drugih dijelova tijela prema mozgu.
Kauda ekvina: Kralježnična moždina završava otprilike na tri četvrtine duljine kralježničnog kanala. Ispod nje nastavlja se snop živaca koji se naziva kauda ekvina jer nalikuje konjskom repu. Kauda ekvina prenosi živčane impulse prema nogama i iz njih.
|
Kralježnični stup
Simptomi
Lumbalna spinalna stenoza
Simptomi ovise o tome koji su živci zahvaćeni. Mogu se pojaviti bol, osjećaj bockanja, slabost i oslabljeni refleksi u stopalu ili nozi.
Bol se može pojaviti u donjem dijelu leđa i pogoršavati pri ispravljanju leđa, primjerice tijekom hodanja ili naginjanja unatrag. Obično se ublažava naginjanjem prema naprijed ili sjedenjem, a može se širiti niz jednu ili obje noge.
Bol se može pojaviti i u stražnjici, bedrima ili listovima tijekom hodanja, trčanja, penjanja stubama ili čak stajanja. Ne ublažava se samim stajanjem, nego savijanjem leđa prema naprijed ili sjedenjem, premda osjećaj bockanja može i dalje trajati. Hodanje uzbrdo obično je manje bolno od hodanja nizbrdo jer su leđa pritom blago savijena prema naprijed.
Rijetko iznenadan pritisak na korijen živca može uzrokovati sindrom kaude ekvine. Ako je zahvaćena kauda ekvina, odnosno snop živaca koji se pruža ispod završetka kralježnične moždine, može doći do gubitka nadzora nad mokrenjem i pražnjenjem crijeva. Noga može postati paralizirana, a može se izgubiti i osjet u području prepona i oko anusa. Ako se razviju ti ozbiljni simptomi, odmah je potrebna liječnička pomoć.
Dijagnoza
Lumbalna spinalna stenoza
Liječnici postavljaju dijagnozu spinalne stenoze na temelju karakteristične boli. Tijekom fizikalnog pregleda provjeravaju mišićnu snagu i reflekse.
Dodatne pretrage mogu se provesti ako su prisutni slabost ili utrnulost ili ako simptomi traju dulje od šest tjedana. Magnetska rezonancija (MRI) i kompjutorizirana tomografija (CT) slikovne su pretrage koje pomažu u otkrivanju promjena na kralježnici koje uzrokuju lumbalnu spinalnu stenozu. Pretrage živaca i mišića, odnosno elektrodijagnostičke pretrage poput ispitivanja živčane provodljivosti i elektromiografije, mogu pomoći u utvrđivanju zahvaćenog korijena spinalnog živca i težine njegova oštećenja.
Liječenje
Lumbalna spinalna stenoza
Mjere za ublažavanje boli
Jedan do dva dana mirovanja u krevetu mogu pomoći u ublažavanju boli. Dulje mirovanje oslabljuje mišiće trupa, uključujući trbušne mišiće, mišiće uz kralježnicu i glutealne mišiće, te povećava ukočenost, zbog čega se bol u leđima pogoršava, a oporavak produljuje. Preporučuje se spavanje u udobnom položaju na madracu srednje tvrdoće. Osobe koje spavaju na leđima mogu staviti jastuk ispod koljena. Osobe koje spavaju na boku trebale bi koristiti jastuk koji održava glavu u neutralnom položaju, tako da nije nagnuta prema krevetu ni prema stropu. Ako im to ublažava bol, između koljena mogu staviti još jedan jastuk, uz blago savijene kukove i koljena. Osobe mogu spavati i na trbuhu ako im je taj položaj ugodan.
Primjena hladnoće, primjerice leda u vrećici, ili topline, primjerice grijaćeg jastučića, te primjena bezreceptnih analgetika, poput paracetamola ili nesteroidnih protuupalnih lijekova (NSAIL), mogu pomoći u ublažavanju boli. Nekim osobama mogu pomoći lijekovi koji ublažavaju neuropatsku bol, poput gabapentina, drugih antikonvulziva ili određenih antidepresiva. Ako je bol jaka ili dugo traje, kortikosteroid se može ubrizgati u epiduralni prostor, odnosno prostor između kralježaka i vanjske ovojnice kralježnične moždine.
Epiduralna injekcija kortikosteroida
Kod kronične boli kortikosteroid u kombinaciji s lokalnim anestetikom može se povremeno ubrizgati u epiduralni prostor, odnosno prostor između kralježničnog kanala i vanjske ovojnice kralježnične moždine (dure mater). Taj se postupak naziva epiduralnom injekcijom.
Fizikalna terapija i blago istezanje mišića stražnje strane natkoljenice nakon zagrijavanja mogu pomoći u opuštanju mišićnog grča. (Vidi i Prevencija.)
Operacija
Ako kod osoba sa spinalnom stenozom mjere za ublažavanje boli nisu učinkovite, može biti potrebna operacija radi smanjenja pritiska na živce. Taj se postupak naziva laminektomijom. Napravi se mali rez na koži donjeg dijela leđa, iznad slabinskih kralježaka. Mišići se razmaknu kako bi se izložila kost. Zatim se uklanja dio kralješka koji se naziva lamina, čime se smanjuje pritisak na zahvaćeni živac. Ako je potrebno ukloniti lamine nekoliko kralježaka, kralješci se mogu međusobno spojiti koštanim presatkom. U nekim se slučajevima pritisak može smanjiti stvaranjem otvora u lamini bez njezina potpunog uklanjanja. Taj se postupak naziva laminotomijom. Danas se ti zahvati mogu izvesti kroz vrlo male rezove, čime se skraćuje vrijeme oporavka.
Lumbalna laminektomija
Kralježnični stup sastoji se od 33 kralješka koji štite kralježničnu moždinu. Kralješci su međusobno odvojeni intervertebralnim diskovima koji ublažavaju opterećenje.
Kada je disk pritisnut, može herniirati ili puknuti te pritisnuti živac na mjestu njegova izlaska iz kralježničnog kanala. To može uzrokovati umjerenu do jaku bol. Osim toga, dodatni rast kosti, odnosno koštani trn ili osteofit, može pritisnuti živac. Ako se koštana izraslina razvije u središnjem kanalu kralješka, može pritisnuti i kralježničnu moždinu.
Kirurški zahvat koji se naziva lumbalna laminektomija može smanjiti pritisak na zahvaćeni živac i kralježničnu moždinu. Tijekom zahvata napravi se mali rez na koži iznad slabinskog dijela kralježnice. Mišići se razmaknu kako bi se izložila kost. Lamina, odnosno stražnji dio kralješka, polako se i pažljivo uklanja, čime se smanjuje pritisak na zahvaćeni živac i kralježničnu moždinu. Živac se zatim lagano pomakne u stranu, a hernirani dio diska ukloni. Time se živac oslobađa pritiska. Mišići se vraćaju na mjesto, a rez se zatvara.
Postoji nekoliko mogućih komplikacija povezanih s ovim zahvatom, o kojima prije operacije treba razgovarati s liječnikom.