Izrasline mogu nastati u bilo kojem tipu tkiva u ustima i oko usta, uključujući vezivno tkivo, kost, mišić i živac. Izrasline najčešće nastaju na
Neke izrasline uzrokuju bol ili iritaciju.
uzroci
Izrasline mogu biti
Većina izraslina u ustima su benigne.
Benigne izrasline u ustima
U ustima i oko njih mogu se pojaviti različite benigne izrasline. Dugotrajne izrasline ili otekline na desni (gingivi) treba pregledati od strane stomatologa. Takve kvržice i otekline mogu biti uzrokovane apscesom desni ili zuba ili dugotrajnim podražajem. No, budući da bilo koji neuobičajeni rast u ili oko usta može biti rak, izrasline moraju biti pregledane od strane liječnika ili zubara bez odgađanja.
Benigne izrasline koje nastaju zbog iritacije su relativno česte i ako je potrebno, mogu se ukloniti operacijom. U 10 do 40% ljudi , izrasline se pojavljuju opetovano jer podražaj i iritacija ostaje. Povremeno takva iritacija, osobito ako traje dulje vrijeme, može dovesti do prekanceroznih promjena.
Obične bradavice (verrucae vulgaris) mogu nastati direktnim prijenosom sa kože prilkom stavljanja prstiju u usta. Druga vrsta bradavica, genitalne bradavice- mogu se prenositi oralnim seksom. Liječnik može ukloniti bradavicu na nekoliko načina ( vidi: Liječenje).
Kandidijaza je gljivična infekcija kože i vlažnih područja (kao što su usta i vagina) koja se u ustima često pojavljuju kao bjelkasta, sirasta mrlja . Kandidijaza je čvrsto zalijepljena na sluznicu i kada se obriše, ostavlja crvenu mrlju. Kandidijaza je najčešća kod osoba s dijabetesom ili suprimiranim imunološkim sustavom te kod onih koji dugotrajno uzimaju antibiotike.
Torus je polako rastuća, zaobljena izraslina kosti koja se formira u sredini krova usta (torus palatinus) ili na donjoj čeljusti sa strane jezika (torus mandibularis). Ova tvrda izraslina je i česta i bezopasna. Čak i velike izrasline nije potrebno ukloniti, osim ako se učestalo ozlijedi tijekom jela ili osoba treba protezu koja pokriva područje. Višestruke koštane izrasline duž kuta donje čeljusti mogu ukazivati na Gardnerov sindrom, nasljedni poremećaj probavnog trakta gdje osoba ima brojne polipoze u debelom crijevu koje često maligno progrediraju.
Keratokantomi su izrasline koje se formiraju na usnama i drugim područjima izloženim suncu, kao što su lice, podlaktice i ruke. Keratoakantomi obično dosegnu svoju punu veličinu od oko 1 do 3 centimetra ili više u promjeru, unutar 1 ili 2 mjeseca, a zatim se počinje smanjivati nakon nekoliko mjeseci i može nestati bez liječenja. Prije su se svi keratoakantomi smatrali benignim, ali neki stručnjaci sada smatraju da oni koji se ne smanjuju u veličini su sporo rastući karcinomi i preporučuju da budu uklonjeni.
Ciste (šupljine ispunjene tekućinom) mnogih vrsta uzrokuju bol i oteklinu čeljusti. Česte su uz impaktirane umnjake i tijekom rasta mogu uništiti znatna područja čeljusti. Određene vrste cista vjerojatno će se ponoviti nakon kirurškog uklanjanja. Razne vrste cista mogu se javiti u području dna usne šupljine . Često se te ciste kirurški uklanjaju jer one čine gutanje neugodnim ili zato što su vizualno neugodne. Daleko najčešća cista pojavljuje se u usnama i naziva se mukokela ili mukozna retencijska cista. To je obično posljedica slučajnog ugriza (donje) usne pri čemu dolazi do začepljenja izvodnog kanala iz manje žlijezde slinovnice. Većina mukokela nestane za tjedan ili dva, ali se mogu kirurški ukloniti ako perzistiraju.
Odontomi su tumori koji se formiraju iz zubnog epitela i izgledaju kao mali, deformirani zubi ili velika masa zubnog materijala. U djece, oni mogu smetati pri izrastanju zuba. U odraslih, odontomi mogu dovesti do poremećaja položaja zuba i poremećaja zagriza . Ako odontom raste, može dovesti do abnormalnog povećanja gornje ili donje čeljusti. Obično se uklanjaju kirurškim putem.
Većina (75 do 80%) tumora žlijezda slinovnica su benigni, spororastući i bezbolni. Obično se javljaju kao solitarno, mekano, pokretno, kuglasto zadebljanje ispod normalne kože ili ispod sluznice obraza. Povremeno mogu biti tvrde, kad su šuplje i ispunjene tekućinom. Najčešći tip (tzv. Mješoviti tumor ili pleomorfni adenom) javlja se uglavnom kod žena starijih od 40 godina. Ova vrsta tumora može maligno alterirati i kirurški se uklanja. Ako se potpuno ne ukloni, postoji velika mogućnost recidiva. Ostale vrste benignih tumora također se kirurški uklanjaju, ali je mnogo manje vjerojatno da će postati maligni ili da će se ponovno razviti nakon što su uklonjene.
Prekancerozne promjene u ustima
Bijela, crvena ili miješana bijelo-crvena područja koja se ne mogu lako obrisati, traju dulje od 2 tjedna i ne mogu se definirati kao neka druga promjena mogu biti prekancerozne. Isti čimbenici rizika su uključeni u prekancerozne promjene kao i kod kancerogenih izraslina, a prekancerozne promjene mogu postati maligne ako se ne uklone.
Leukoplakija je ravna bijela mrlja koja se može razviti kada je vlažna sluznica usta (oralna sluznica) nadražena dugo vremena. Iritirana mrlja pojavljuje se bijela jer ima zadebljani sloj keratina - isti materijal koji pokriva kožu i obično je manje obilan u sluznici usta.
Eritroplakija je crvena i ravna ili erodirana površina koja se javlja kada se sluznica usta stanji. Područje izgleda crveno jer su podležece kapilare vidljivije. Eritroplakija je mnogo zlokobniji prediktor raka usne šupljine nego leukoplakija.
Miješana bijelo-crvena područja sadrže i leukoplakiju i eritroplakiju, a također mogu postati rak tijekom vremena.
Oralni karcinom
Ljudi koji koriste duhan, alkohol ili oboje imaju mnogo veći rizik (do 15 puta) od nastanka oralnog karcinoma. Za one koji koriste duhan za žvakanje i šmrkanje, unutrašnjost obraza i usana su uobičajena mjesta nastanka raka usne šupljine. Kod drugih ljudi najčešća mjesta za nastanak raka usne šupljine uključuje bočne strane jezika, dno usta i grlo. Rak uzrokovan oralnim HPV-om (humani papiloma virus) obično se javlja u stražnjem dijelu grla, na bazi jezika i krajnicima. Rijetko rak usta nastaje metastaziranjem iz drugih dijelova tijela, kao što su pluća, dojke ili prostata.
Oralni karcinom može imati mnogo različitih formi, ali tipično podsjeća na prekancerozne lezije (na primjer, bijela, crvena ili miješana bijelo-crvena područja koja se ne mogu lako ukloniti).
Procjena
Sljedeće informacije mogu pomoći ljudima da odluče kada je potrebna procjena liječnika i pomoći im da znaju što mogu očekivati tijekom evaluacije.
Znakovi upozorenja
Određeni simptomi i znakovi su razlog za oprez. Oni uključuju
-
Gubitak težine
-
Čvrsta kvržica u vratu
Kada posjetiti liječnika
Osobe s izraslinom usta koje ne prolaze tjedan ili dva trebaju posjetiti svog liječnika ili stomatologa kada im to odgovara. Znakovi upozorenja ukazuju na veći rizik od raka i premda evaluacija nije hitna, osobe s znakovima upozorenja (osobito oni koji koriste duhan) ne bi smjeli prolongirati pregled .
Budući da rak usne šupljine često ne uzrokuje simptome rano, važni su redovni godišnji pregledi usta. Takav pregled može se obaviti tijekom godišnje kontrole zuba kod stomatologa.
Što liječnik radi
Liječnici prvo postavljaju pitanja o simptomima i povijesti bolesti. Liječnici tada obavljaju fizički pregled. Anamneza i klinički pregled mogu pomoći u dijagnozi uzroka nastanka karcinoma usne šupljine.
Liječnici pitaju ljude o tome koliko je dugo prisutna izraslina, postoji li bolnost i je li došlo do ozljede na tom području (na primjer, grickanje obraza ili struganje oštrim zubima ili zubnim ispunom). Ostale stvari koje treba definirati
-
Količina i trajanje upotrebe alkohola i duhana
-
Čimbenici rizika za kandidijazu (uzrokovani gljivicama Candida albicans), uključujući upotrebu antibiotika, dijabetes ili HIV infekciju
-
Gubitak na težini i malaksalost
Liječnički pregled usredotočen je na usta i vrat. Liječnici pažljivo promatraju sva područja usta i grla, uključujući i jezik. Palpiraju vrat i suspektne otečene žlijezde (limfne čvorove), koje ukazuju na mogući rak ili kroničnu infekciju.
Testiranje
Ako izraslina ima izgled kandidijaze, liječnici pregledavaju strugotine pod mikroskopom. Za druge izrasline koje su trajale duže od nekoliko tjedana, većina liječnika preporučuje uklanjanje cjelokupnog ili dijela rasta za pregled u laboratoriju (biopsija). Biopsija je često potrebna kako bi se potvrdila ili isključila maligna narav lezije.
liječenje
Liječenje se razlikuje ovisno o uzroku rasta.
Ključne točke
-
Većina izraslina su benigne.
-
Bradavice, infekcija kandidom i ponavljane traume (kao što je grizenje ili trljanje oštrim rubom zuba) česti su uzroci benignih lezija.
-
Upotreba alkohola i duhana i oralna HPV infekcija su čimbenici rizika za karcinom usne šupljine. Oralna HPV infekcija također predstavlja rizik.
-
Kada nije moguce sa sigurnoscu utvrditi radi li se o benignoj ili malignoj promjeni, preporucuje se napraviti biopsiju.
Više informacija