Prijevremena menopauza je trajni kraj menstrualnih ciklusa prije 40. godine. Do nje dolazi jer jajnici više ne oslobađaju jajašca (nema ovulacije) i postaju manje sposobni proizvesti hormone.
-
Neke žene nemaju simptome osim što nisu u mogućnosti zatrudnjeti, a druge imaju simptome koji su isti kao kod prirodne menopauze (kao što su valovi vrućine ili noćno znojenje).
-
Krvne pretrage mogu potvrditi dijagnozu, a ostale pretrage se provode kako bi se pronašao uzrok.
-
Različite mjere, uključujući estrogen (obično se uzima do 51. godine, kada se u prosjeku pojavi menopauza), mogu ublažiti ili smanjiti simptome.
-
Da bi zatrudnjele, žene s preuranjenom menopauzom mogu to postići doniranom jajnom stanicom druge žene, koja se onda implantira u njihovu maternicu.
Hormonalno, preuranjena menopauza nalikuje prirodnoj menopauzi. Jajnici proizvode vrlo malo estrogena. Ovulacija se zaustavlja. Međutim, ponekad jajnici počnu funkcionirati kratki period vremena i mogu osloboditi jajnu stanicu, što omogućuje trudnoću. Jajnici još uvijek sadrže tisuće jajnih stanica.
Uzroci
Preuranjena menopauza može imati mnogo uzroka:
-
Genetske abnormalnosti: Kromosomi, uključujući i spolne kromosome, mogu biti abnormalni. Poremećaji spolnih kromosoma uključuju Turnerov sindrom, poremećaje koji daju Y kromosom (koji se normalno javlja samo kod muškaraca) i Sindrom fragilnog X.
-
Autoimuni poremećaji: Tijelo proizvodi abnormalna antitijela koja napadaju tjelesna tkiva, uključujući jajnike. Primjeri su tireoiditis, vitiligo i miastenija gravis.
-
Poremećaji metabolizma: Addisonova bolest i dijabetes su primjeri.
-
Virusne infekcije: Zaušnjaci su primjer.
-
Kemoterapija kod liječenja raka
-
Radioterapija
-
Kirurško uklanjanje jajnika: Operacija uklanjanja oba jajnika (bilateralna ooforektomija) završava menstruaciju i uzrokuje menopauzu.
-
Kirurško uklanjanje maternice: Operacija uklanjanja maternice (histerektomija) završava menstruaciju, ali ne uzrokuje većinu drugih simptoma menopauze sve dok jajnici funkcioniraju.
-
Toksini: Duhan je primjer.
Simptomi
Neke žene možda nemaju simptome, osim što ne mogu zatrudnjeti. Druge žene razvijaju iste simptome koji su povezani s normalnom menopauzom (koja se javlja oko 51. godine), kao što su valovi vrućine, noćno znojenje ili promjene raspoloženja. Menstrualna krvarenja mogu postati oskudnija ili nepravilna ili mogu prestati.
Manjak estrogena može dovesti do smanjena gustoće kostiju (osteoporoza) te do stanjenja i suhoće sluznice rodnice (vaginala atrofija). Ako žene s prijevremenom menopauzom ne uzimaju estrogensku terapiju, povećava se rizik od poremećaja raspoloženja, Parkinsonove bolesti, demencije i bolesti koronarnih arterija.
Ako je uzrok genetski poremećaj koji daje Y kromosom, povećava se rizik od raka jajnika.
Žene mogu imati simptome poremećaja koji uzrokuju preranu menopauzu. Na primjer, ako je uzrok Turnerov sindrom, mogu biti niske i imati širok, krilast vrat i poteškoće u učenju.
Dijagnoza
Liječnici sumnjaju na prijevremenu menopauzu kada žene mlađe od 40 godina imaju simptome menopauze ili ne mogu zatrudnjeti.
Radi se test na trudnoću te se određuju razine estrogena i folikulo-stimulirajućeg hormona (koji potiče stvaranje estrogena i progesterona u jajnicima) jednom tjedno, tijekom nekoliko tjedana, kako bi se potvrdila dijagnoza prijevremene menopauze.
Mogu se učiniti dodatne pretrage, koje liječnicima pomažu utvrditi uzrok prijevremene menopauze, a vođeni time i procjenjuju zdravstvene rizike žene i preporučuju liječenje za preranu menopauzu. Može se napraviti krvna pretraga kojom se određuje razina Anti-Mullerovog hormona (koji se proizvodi u jajnicima) kako bi se procijenilo koliko dobro jajnici funkcioniraju i kako bi se vidjelo kolika je vjerojatnost da će žena moći zatrudnjeti.
Za žene mlađe od 35 godina može se napraviti analiza kromosoma. Ako se otkrije kromosomska abnormalnost, mogu biti potrebni dodatni postupci i liječenje.
Može se mjeriti gustoća kostiju, kako bi se provjerilo postoji li osteoporoza.
Liječenje
Ako žene s prijevremenom menopauzom ne žele zatrudnjeti, dobivaju jednu od sljedećih terapija:
-
Kontracepcijske pilule koje sadrže estrogen i progestin (kombinirani oralni kontraceptivi)
-
Hormonska terapija koja sadrži veću dozu estrogena, koji se uzima svaki dan, i progestin ili progesteron, uzima se 12 do 14 dana svaki mjesec (ciklička hormonska terapija)
Navedene terapije se obično uzimaju do otprilike 51.godine života (uobičajena dob menopauze). Nakon toga, liječnici odlučuju hoće li nastaviti liječenje na temelju individualnih osobitosti pojedine žene.
Estrogen pomaže u ublažavanju simptoma i pomaže u sprečavanju razvoja drugih znakova menopauze (kao što su suhoća vagine i promjene raspoloženja). Veća doza estrogena u hormonskoj terapiji pomaže u održavanju gustoće kostiju. Budući da uzimanje samog estrogena povećava rizik od razvoja raka sluznice maternice (rak endometrija), većina žena također uzima progestin ili progesteron, u kombinaciji s estrogenom, kako bi se zaštitila od ovog raka. Žene koje više nemaju maternicu mogu uzimati samo estrogen.
Ako žene s preuranjenom menopauzom žele zatrudnjeti, liječnici preporučuju in vitro oplodnju. Jajna stanica druge žene (donora) implantira se u maternicu nakon što je oplođena u laboratoriju. Kako bi se pomoglo maternici da podrži trudnoću daju se estrogen i progestin ili progesteron. Ova tehnika daje ženama do 50% šanse za trudnoću. U protivnom, vjerojatnost trudnoće je manja od 10%. Starost žene koja donira jajnu stanicu važnija je od dobi žene koja ju prima. Čak i bez in vitro oplodnje, neke žene s primarnom insuficijencijom jajnika zatrudne.
Žene koje imaju Y kromosom trebaju ukloniti jajnike kako bi se smanjio rizik od razvoja raka jajnika. Ovim ženama se također preporučuje hormonska terapija, sve dok ne dostignu prosječnu dob menopauze, ili i duže, kako bi se spriječili učinci nedostatka estrogena.