Zakašnjeli pubertet definira se kao odsutnost početka spolnog sazrijevanja u očekivano vrijeme.
-
Najčešće, djeca se samo razvijaju kasnije od svojih vršnjaka, ali se konačno razvijaju normalno.
-
Ponekad je zakasnjeli pubertet uzrokovan kroničnim medicinskim problemima, hormonskim poremećajima, zračenjem ili kemoterapijom, poremećajima prehrane ili pretjeranom tjelovježbom, genetskim poremećajima, tumorima i određenim infekcijama.
-
Tipični simptomi uključuju nedostatak povećanja testisa kod dječaka i nedostatak razvoja grudi i izostanak pojave menstruacije u djevojčica.
-
Dijagnoza se temelji na rezultatima fizikalnog pregleda, raznim laboratorijskim testovima, rendgenskom snimanju za procjenu koštane dobi i, ako je potrebno, kromosomskoj analizi i snimanju magnetskom rezonancijom.
-
Liječenje ovisi o uzroku i može uključivati hormonsku nadomjesnu terapiju.
(Vidi također Pubertet u dječaka i Pubertet u djevojčica.)
Početak spolnog sazrijevanja (pubertet) odvija se kada hipotalamusna žlijezda počne lučiti kemijski signal koji se naziva hormon koji oslobađa gonadotropine. Hipofiza odgovara na ovaj signal oslobađanjem hormona koji se zovu gonadotropini, koji stimuliraju rast spolnih žlijezda (testisa u dječaka i jajnika u djevojčica). Rastuće spolne žlijezde izlučuju spolne hormone testosteron u dječaka i estrogen u djevojčica. Ovi hormoni uzrokuju razvoj sekundarnih spolnih obilježja, uključujući dlake na licu i mišićnu masu kod dječaka, dojke kod djevojaka te stidnu i pazušnu dlakavost i seksualnu želju (libido) kod oba spola.
Neki adolescenti ne započinju seksualni razvoj u uobičajenoj dobi.
U dječaka, zakasnjeli pubertet je češći i definiran je kao
U djevojčica, zakasnjeli pubertet je definiran kao
-
Izostanak razvoja dojki do 13 godina
-
Vrijeme od početka rasta dojki do prve menstruacije dulje od 5 godina
-
No menstruation (amenoreja) do 15 godina
Kod djevojčica na vrijeme puberteta također utječu rasa i etnička pripadnost. Pubertet počinje ranije kod crnih i latinoameričkih djevojčica u usporedbi s bijelcima (vidi Rani pubertet).
Miljokazi u seksualnom razvoju djevojčica i dječaka
|
Tijekom puberteta, seksualni razvoj se odvija u određenom nizu. Međutim, vrijeme kad promjene počnu i koliko brzo se događaju se razlikuje od osobe do osobe.
Za djevojčice, pubertet počinje u dobi od 8 do 13 godina i traje oko 4 godine.
Za dječake, pubertet počinje u dobi od 10 do 14 godina i traje oko 3 godine.
Grafikon prikazuje tipičan slijed i normalan raspon razvoja miljokaza spolnog razvoja.
|
Uzroci
Uzroci zakašnjelog puberteta
U većini slučajeva zakasnjeli pubertet predstavlja normalnu varijaciju, koja se može ponavljati u obitelji (također se naziva konstitucionalni zaostatak u pubertetskom razvoju). Ti adolescenti imaju normalnu stopu rasta i inače su zdravi. Iako su zamah rast i puberteta zakasnjeli, na kraju se normalno odvijaju.
Razni poremećaji, kao što su šećerna bolest, upalne bolesti crijeva, bolest bubrega, cistična fibroza, i anemija, mogu odgoditi ili spriječiti spolni razvoj. Razvoj može biti odgođen ili odsutan kod adolescenata koji primaju terapiju zračenjem ili kemoterapiju za rak. Pubertet također može biti odgođen zbog autoimunih poremećaja (kao što su Hashimoto tiroiditis, Addisonova bolest (primarna adrenokortikalna insuficijencija) i neki poremećaji koji izravno utječu na jajnike). Tumor koji oštećuje hipofizu ili hipotalamus može sniziti razine gonadotropina ili zaustaviti proizvodnju hormona.
U dječaka, poremećaji testisa zbog ozljeda, na primjer uslijed prethodnog zavrtanja testisa (torzija testisa), ili zbog infekcije (primjerice kod zaušnjaka) mogu odgoditi pubertet. Adolescenti, osobito djevojčice koje postaju vrlo mršave zbog prekomjerne tjelovježbe ili dijete, često imaju odgođeni pubertet, uključujući i odsutnost pojave menstruacije (amenoreja).
Kromosomske abnormalnosti, kao što su Turnerov sindrom u djevojčica i Klinefelterov sindrom kod dječaka, i drugi genetski poremećaji mogu utjecati na proizvodnju spolnih hormona. One of these genetic disorders, Kallmann syndrome, affects only gonadotropin production without affecting production of other hormones.
Simptomi
Simptomi odgođenog puberteta
Kod djevojčica ne dolazi do razvoja grudi, rasta stidne dlake, prve menstruacije ili kombinacije. Kod dječaka ne dolazi do rasta genitalija, rasta stidne dlake ili oboje. Niskog rasta, slaba brzina rasta ili oboje mogu ukazivati na odgođeni pubertet kod oba spola.
Adolescenti koji imaju zakasnjeli pubertet mogu biti primjetno niži od svojih vršnjaka, mogu biti zadirkivani ili maltretirani te često trebaju pomoć u suočavanju i rješavanju društvenih briga. Iako je adolescenti obično neugodno zbog toga što se razlikuju od svojih vršnjaka, dječaci su osobito podložni osjećaju psihološkog stresa i osjećaju sramote zbog odgođenog puberteta.
Dijagnoza
Dijagnoza odgođenog puberteta
Tjelesni pregled
Rendgenska snimka starosti kostiju (koštane dobi)
Krvne pretrage
Ponekad snimanje magnetskom rezonancijom
Genetsko testiranje
Ultrazvuk zdjelice (za djevojčice)
Početna procjena zakasnjelog puberteta trebala bi se sastojati od kompletne anamneze i fizikalnog pregleda za procjenu pubertetskog razvoja, stanja uhranjenosti i rasta.
Liječnici često snimaju rendgenske snimke jedne ili više kostiju kako bi vidjeli razinu zrelosti kostiju (koja se zove rendgenska snimka starosti kostiju ili rendgenska koštana dob).
Liječnici mogu obaviti osnovne laboratorijske testove kako bi pronašli znakove kroničnih bolesti, razinu hormona i eventualno kromosomsku analizu.
Liječnici obično procjenjuju dječake koji nemaju znakove puberteta do dobi od 13 do 14 godina i djevojčice koje nemaju znakove puberteta do dobi od 12 do 13 godina ili koje nemaju menstruaciju do dobi od 15 godina. Ako se ta djeca inače čine zdravima, najvjerojatnije imaju konstitucionalni zaostatak u pubertetskom razvoju. Liječnik može odlučiti ponovno pregledati ove adolescente u intervalima od 6 mjeseci kako bi se uvjerio da pubertet započne i napreduje normalno.
Djevojčice s jako zakasnjelim pubertetom trebaju biti procijenjene zbog primarne amenoreje. Ova procjena uključuje ultrazvuk zdjelice i druge krvne i genetske pretrage.
Magnetska rezonancija (MR) može biti učinjena kako bi se uvjerilo da nema tumora mozga ili strukturne abnormalnosti u hipofizi.
Liječenje
Liječenje odgođenog puberteta
Liječenje uzroka
Hormonska terapija
Liječenje odgođenog puberteta ovisi o njegovom uzroku. Kada je podležeći poremećaj uzrok zakasnjelog puberteta, pubertet se obično odvija dalje nakon što je podležeći poremećaj izliječen.
Adolescent koji prirodno kasni u razvoju ne treba liječenje, ali ako je adolescent pod teškim stresom zbog zakasnjelog ili odsutnog razvoja, neki liječnici mogu dati nadomjesne spolne hormone kako bi proces započeo ranije. Liječenje je mnogo češće u dječaka. Djeca s odgođenim pubertetom često trebaju dodatnu podršku roditelja, članova obitelji i prijatelja kako bi imali zdravu sliku o svom tijelu i samopoštovanje.
Ako dječaci ne pokazuju znakove puberteta do dobi od 14 godina, mogu biti liječeni injekcijama testosterona jednom mjesečno u periodu od 4 do 6 mjeseci. U niskim dozama, testosteron počinje pubertet, uzrokuje razvoj nekih muških karakteristika (virilizacija) i ne sprječava adolescente da dosegnu svoj potencijal konačne visine u odrasloj dobi.
Kod djevojčica, niske doze estrogena se mogu započeti primjenjivati u obliku tabeta ili kožnih flastera. Ova estrogenska terapija može se koristiti za poticanje puberteta ili, u nekim slučajevima, kao što je kod djevojčica koje imaju Turnerov sindrom, može biti potrebna za dugotrajnu hormonsku nadoknadu.
Genetski poremećaji ne mogu se izliječiti, ali hormonska terapija može pomoći u razvoju spolnih karakteristika.
Operativni zahvat može biti potreban da bi se odstranio pituitarni tumor te su ova djeca pod rizikom za razvoj hipopituitarizma (manjak više od jednog hormona hipofize).