Urednik sekcije: Alen Babacanli, dr. med.
Prijevod: Antonija Jazvac, dr. med.
Ovo poglavlje uključuje novi odjeljak o COVID-u 19 i akutnom oštećenju bubrega (AOB).
Zatajenje bubrega stanje je u kojem bubrezi ne mogu primjereno filtrirati metaboličke otpadne tvari iz krvi.
Postoje brojni mogući uzroci zatajenja bubrega. Neki uzrokuju brzo slabljenje bubrežne funkcije (akutno oštećenje bubrega, koje se naziva i akutnim zatajenjem bubrega). Drugi dovode do postupnog slabljenja bubrežne funkcije (kronična bubrežna bolest, koja se naziva i kroničnim zatajenjem bubrega). Osim što ne mogu primjereno filtrirati metaboličke otpadne tvari, poput kreatinina i ureje, iz krvi, bubrezi imaju i smanjenu sposobnost reguliranja količine i raspodjele vode u tijelu (ravnoteže tekućine) te razina elektrolita (natrija, kalija, kalcija i fosfata) i kiselina u krvi.
Kada zatajenje bubrega traje dulje vrijeme, često dolazi do povišenja krvnog tlaka. Bubrezi gube sposobnost stvaranja dovoljne količine hormona koji potiče proizvodnju crvenih krvnih stanica (eritropoetina), što dovodi do smanjenog broja crvenih krvnih stanica (anemije). Bubrezi također gube sposobnost stvaranja dovoljne količine kalcitriola (aktivnog oblika vitamina D), koji je nužan za zdravlje kostiju. U djece zatajenje bubrega utječe na rast kostiju. I u djece i u odraslih može dovesti do slabljenja i oštećenja kostiju.
Iako se bubrežna funkcija može smanjiti u osoba bilo koje dobi, i akutno oštećenje bubrega i kronična bubrežna bolest češći su u starijih nego u mlađih osoba. Mnogi poremećaji koji uzrokuju slabljenje bubrežne funkcije mogu se liječiti, a bubrežna se funkcija može oporaviti. Dostupnost dijalize i transplantacije bubrega pretvorila je zatajenje bubrega iz smrtonosne bolesti u stanje koje se može liječiti.