Starenje i lijekovi

Autori: J. Mark Ruscin, PharmD, FCCP, BCPS

Sunny A. Linnebur, PharmD, BCPS, BCGP

Urednica sekcije: doc. dr. sc. Tajana Pavić, dr. med.

Prijevod: Jelena Forgač, dr. med.

Lijekovi, kao najčešća vrsta medicinske intervencije, važan su dio medicinske skrbi za starije osobe. Bez lijekova, mnogi stariji ljudi bi funkcionirali lošije ili umrli u ranijoj dobi.

Jeste li znali...

Do polovice starijih osoba ne uzima lijekove prema uputama liječnika.
Stariji ljudi su osjetljiviji na učinke (i nuspojave) mnogih lijekova.

Stariji ljudi češće uzimaju više lijekova nego mlađi ljudi jer češće imaju više od jedne kronične bolesti, poput visokog krvnog tlaka, dijabetesa ili artritisa. Većina lijekova koje stariji ljudi koriste za kronične bolesti uzimaju se godinama. Drugi lijekovi se uzimaju samo kratko vrijeme kako bi se liječili problemi kao što su infekcije, neke vrste boli i zatvor. Gotovo 90% starijih odraslih osoba redovito uzima najmanje 1 lijek na recept, gotovo 80% redovito uzima najmanje 2 lijeka na recept, a 36% redovito uzima najmanje 5 različitih lijekova na recept. Kada se uključe bezreceptni lijekovi i dodaci prehrani, te su stope čak i veće. Žene obično uzimaju više lijekova nego muškarci. Stariji ljudi koji su krhki, hospitalizirani ili u staračkom domu uzimaju najviše lijekova. Korisnicima domova za starije osobe propisano je u prosjeku od 7 do 8 različitih lijekova koji se redovito uzimaju.

Stariji ljudi također uzimaju mnoge lijekove bez recepta. Mnogi bezreceptni lijekovi potencijalno su opasni za starije osobe (vidi Mjere opreza s bezreceptnim lijekovima: Stariji ljudi).

Prednosti i rizici lijekova na recept

Mnoga poboljšanja u zdravlju i funkciji starijih osoba tijekom posljednjih nekoliko desetljeća mogu se pripisati koristima lijekova.

Cjepiva pomažu u sprječavanju mnogih zaraznih bolesti (kao što su gripa i upala pluća) koje su nekada bile uzrok smrti mnogih starijih osoba.
Antibiotici su često učinkoviti u liječenju ozbiljnih infekcija, uključujući upalu pluća.
Lijekovi za kontrolu visokog krvnog tlaka (antihipertenzivi) pomažu u sprječavanju moždanog i srčanog udara.
Lijekovi koji kontroliraju razinu šećera u krvi (inzulin i drugi antihiperglikemijski lijekovi) omogućuju milijunima osoba s dijabetesom da vode normalan život. Ovi lijekovi također smanjuju rizik od problema s očima i bubrezima koje dijabetes može uzrokovati.
Lijekovi koji kontroliraju bol i druge simptome omogućuju milijunima ljudi s artritisom da funkcioniraju.

Međutim, lijekovi mogu imati učinke koji nisu namijenjeni ili željeni (nuspojave). Počevši od kasne srednje dobi, rizik od nuspojava povezanih s uporabom lijekova se povećava. Stariji ljudi su više nego dvostruko podložniji nuspojavma lijekova u odnosu na mlađe ljude. Nuspojave su također češće ozbiljnije, utječu na kvalitetu života i rezultiraju potrebom za posjet liječniku i hospitalizacijom.

Starije osobe su osjetljivije na nuspojave lijekova iz nekoliko razloga:

Kako ljudi stare, ukupna količina vode u tijelu se smanjuje, a količina masnog tkiva se povećava. Stoga, kod starijih ljudi, lijekovi koji se otapaju u vodi postižu veće koncentracije jer se razrjeđuju u manjoj količini vode, a lijekovi koji se otapaju u mastima se više nakupljaju jer ima relativno više masnog tkiva za pohranu (vidi Distribucija lijekova).
Kako ljudi stare, bubrezi slabije izlučuju lijekove u mokraću, a jetra je manje sposobna razgdraditi (metabolizirati) mnoge lijekove (vidi Metabolizam lijekova). Dakle, lijekovi se sporije uklanjaju iz tijela (vidi Eliminacija lijekova).
Stariji ljudi obično uzimaju više lijekova i boluju od više bolesti.
Ljudi koji uzimaju više lijekova imaju veći rizik interakcije lijekova.
Broj studija provedenih kod starijih osoba, kako bi se identificirale odgovarajuće doze lijekova, je malen.
Stariji ljudi češće imaju kronične bolesti koje se mogu pogoršati zbog korištenja lijekova ili bolest može utjecati na način na koji lijek djeluje.

Zbog ovih promjena povezanih s dobi, mnogi lijekovi duže ostaju u tijelu, produžujući učinak lijeka i povećavajući rizik od nuspojava. Stoga starije osobe često moraju uzimati manje doze određenih lijekova ili možda manje broj dnevnih doza. Na primjer, digoksin, lijek koji se ponekad koristi za liječenje određenih srčanih poremećaja, otapa se u vodi i eliminira se bubrezima. Budući da se količina vode u tijelu smanjuje i bubrezi rade slabije kako ljudi stare, koncentracije digoksina u tijelu mogu se povećati, što rezultira većim rizikom od nuspojava (kao što su mučnina ili nenormalni ritam srca). Kako bi spriječili ovaj problem, liječnici mogu koristiti manju dozu. Ili se ponekad "problematični" lijek može zamijeniti drugim lijekom.

Stariji ljudi su osjetljiviji na učinke mnogih lijekova. Na primjer, određeni lijekovi protiv tjeskobe kod starijih osoba mogu izazvati pospasnost i zbunjenost (vidi tablicu) Lijekovi za liječenje anksioznih poremećaja) ili lijekovi za liječenje nesanice. Neki lijekovi koji snižavaju krvni tlak mogu sniziti tlak starijim osoba znatno više nego onim mlađim. Značajna smanjenja krvnog tlaka mogu dovesti do nuspojava kao što su vrtoglavica, omamljenost i padovi. Stariji ljudi koji imaju takve nuspojave trebali bi razgovarati o tome sa svojim liječnikom.

Neki lijekovi znatno češće uzrokuju probleme starijim osobama

Lijek	Korištenje	Problem
*Antikolinergični učinci uključuju zbunjenost, zamagljen vid, zatvor, suha usta, omglice i gubitak ravnoteže, te poteškoće sa započinjanjem mokrenja. ^†Dipiridamol je također dostupan u formulaciji s produženim oslobađanjem u kombinaciji s aspirinom. Ovaj proizvod, koji se koristi za sprječavanje ponovnog moždanog udara u osoba koje su doživjele moždani udar, nije uključen u ovaj popis. COX-2 inhibitori = koksibi; NSAR = nesteroidni antireumatici.
Blokatori alfa adrenergičkih receptora (kao što su doksazosin, prazosin, and terazosin)	Za liječenje visokog krvnog tlaka	Ovi lijekovi se ne smiju koristiti za liječenje visokog krvnog tlaka. Korištenje ovih lijekova povećava rizik od ortostatske hipotenzije (naglo smanjenje krvnog tlaka kada osoba ustane). Ovi lijekovi ženama mogu otežati zadržavanje urina.
Agonisti alfa adrenergičkih receptora (kao što su klonidin, guanabenz, guanfacine, metilldopa, and rezerpin)	Liječenje visokog krvnog tlaka	Ovi lijekovi se ne bi trebali koristiti za liječenje visokog krvnog tlaka, osim ako su drugi lijekovi nedjelotvorni. Upotreba ovih lijekova može uzrokovati ortostatsku hipotenziju i abnormalno spori rad srca te može usporiti rad mozga. Metildopa i rezerpin mogu pridonijeti depresiji. Reserpin može doprinijeti erektilnoj disfunkciji (impotenciji).
Analgetici (neki, poput meperidina i pentazocina)	Za ublažavanje boli	Meperidin, opioid, često uzrokuje zbunjenost i ponekad može uzrokovati epileptičke napadaje. Kao i svi opioidi, može uzrokovati zatvor, zadržavanje urina, pospanost i zbunjenost. Kada se uzima na usta, meperidin nije jako učinkovit. Pentazocin može uzrokovati zbunjenost i halucinacije.
Amiodaron	Liječemke abnormalnih srčanih ritmova	Amiodaron obično ne bi trebao biti prvi izbor za liječenje fibrilacije atrija (abnormalan srčani ritam) osim u posebnim okolnostima. Amiodaron može povećati rizik od poremećaja rada štitnjače, plućnih poremećaja i sindroma dugog QT intervala (koji sam po sebi može pridonijeti ozbiljnim abnormalnim srčanim ritmovima).
Antidepresivi (stariji lijekovi, kao amitriptilin, amoksapin, klomipramin, dezipramin, doksepin, u visokim dozama imipramin, nortriptilin, paroksetin, protriptilin i trimipramin)	Liječenje depresije	Ovi stariji antidepresivi imaju jake antikolinergičke učinke.* Oni također povećavaju rizik od pada, zatvora, suhoće ustiju, prekomjerne pospanosti i abnormalnih srčanih ritmova.
Antihistaminici (stariji) koji imaju antikolinergične učinke * (kao što su bromfeniramin, karbinoksamin, klorfeniramin, klemastin, ciproheptadin, deksbromfeniramin, deksklorfeniramin, dimenhidrinat, difenhidramin, doksilamin, hidroksizin, meklizin, prometazin i triprolidin)	Za ublažavanje simptoma alergije ili prehlade ili pomoći kod usnivanja.	Mnogi bezreceptni antihistaminici i oni na recept imaju jake antikolinergičke učinke.* Ovi antihistaminici mogu uzrokovati pospanost i zbunjenost, a kada se koriste redovito, mogu uzrokovati zatvor, suha usta i poteškoće s mokrenjem. Antihistaminici se obično nalaze u sastavu preparata protiv kašlja i prehlade te lijekova protiv bolova. Kada se ti lijekovi koriste za pomoć kod usnivanja, također se može razviti tolerancija na njihove učinke.
Antiparkinsonici (benztropin i triheksifenidil)	Liječenje Parkinsonove bolesti	Dostupni su učinkovitiji lijekovi. Benztropin i triheksifenidil imaju jake antikolinergičke učinke.*
Antipsihotici (kao što su klorpromazin, haloperidol, tioksiksen, risperidon, olanzapin, kvetiapin i aripiprazol) i metoklopramid	Za liječenje gubitka kontakta sa stvarnošću (psihoza), ili donkele kontroverzno, za liječenje poremećaja u ponašanju kod ljudi s demencijom Ponekad se koriste za liječenje mučnine (uglavnom samo klorpromazin ili metoklopramid)	Antipsihotici mogu uzrokovati pospanost, poremećaje kretanja (koji nalikuju Parkinsonovoj bolesti) i nekontrolirane trzaje lica. Neki od tih lijekova također imaju antikolinergičke učinke.* Neke druge nuspojave su potencijalno fatalne. Antipsihotike treba koristiti samo kada je prisutan psihotični poremećaj i zahtijevaju da liječnik pomno prati osobu. Kada se daju osobama s demencijom, antipsihotici povećavaju rizik od moždanog udara i smrti. Metoklopramid može uzrokovati pospanost i poremećaje kretanja (koji sliče Parkinsonovoj bolesti). Općenito, metoklopramid se ne smije koristiti dulje od 3 mjeseca.
Barbiturati (kao što su amobarbital, butabarbital, butalbital, mefobarbital, pentobarbital, fenobarbital i sekobarbital)	Za smirivanje, liječenje anksioznosti, ili za pomoć pri usnivanju.	Ljudi mogu postati ovisni o tim lijekovima, lijekovi mogu postati neučinkoviti, a također su moguća predoziranja kod uzimanja čak i male doze tih lijekova.
Benzodiazepini (kao što su alprazolam, klordiazepoksid, klordiazepoksid s amitriptilinom, klidinij s klordiazepoksidom, klonazepam, klorazepat, diazepam, estazolam, flurazepam, lorazepam, oksazepam, quazepam, temazepam i triazolam)	Za smirivanje, liječenje anksioznosti, ili za pomoć pri usnivanju.	Ovi lijekovi mogu uzrokovati pospanost i gubitak ravnoteže kod hodanja. Rizik od pada i prijeloma povećava se kao i rizik od sudara kod upravljanja motornim vozilima. Učinci nekih od tih lijekova traju vrlo dugo (često i više od nekoliko dana) kod starijih osoba.
Određeni hipnotički lijekovi (kao što su eszopiklon, zaleplon i zolpidem)	Za pomoć kod usnivanja	Nuspojave ovih lijekova su slične onima kod benzodiazepina. Najbolje je koristiti te lijekove samo u kratkim vremenskim razdobljima.
Dezmopresin	Za pomoć kod noćnog mokrenja	Dezmopresin često uzrokuje hiponatrijemiju (niska razina natrija u krvi). Dezmopresin se ne smije koristiti za liječenje prekomjernog mokrenja noću jer postoje sigurnije alternative.
Digoksin	Za liječenje srčanong popuštanja ili abnormalnih srčanih ritmova(aritmije)	Kako ljudi stare, bubrezi slabije uklanjaju digoksin iz tijela. Velike doze lijeka mogu brže doseći štetne (toksične) razine. Nuspojave mogu uključivati gubitak apetita, mučninu i zbunjenost.
Dipiridamol (neposredno oslobađanje)^†	Za smanjivanje rizik od nastajanja krvnih ugrušaka ili za poboljšanje protoka krvi	Dipiridamole često uzrokuje pad krvnog tlaka kod ustajanja u starijih osoba. Također može povećati rizik od krvarenja kada se uzima s drugim lijekovima koji smanjuju sposobnost zgrušavanja krvi, kao što su aspirin ili varfarin.
Lijekovi koji smanjuju ili zaustavljaju grčeve mišića u probavnom traktu (spazmolitički lijekovi, kao što su atropin [osim za kapi za oči], alkaloidi beladone, klidinij / klordiazepoksid, diciklomin, hiosciamin, propantelin i skopolamin)	Za ublažavanje grčeva u trbuhu i boli	Ovi lijekovi imaju jake antikolinergičke učinke * i često uzrokuju nuspojave kod starijih osoba. Njihova korisnost - osobito u niskim dozama koje toleriraju stariji ljudi - je upitna.
Ergot mesilat i izoksuprin	Za širenje krvnih žila	Ovi lijekovi nisu učinkoviti za osobe bilo koje dobi.
Estrogeni sa ili bez progestina	Za liječenje osteoporoze i olakšavanje simptoma menopauze, kao što su valunzi, noćno znojenje i vaginalna suhoća.	Estrogeni povećavaju rizik od raka dojke i maternice (endometrija) i mogu povećati rizik od moždanog udara, srčanog udara i demencije kod starijih žena. Vaginalni estrogenski proizvodi su sigurni i učinkoviti u liječenju bolnih spolnih odnosa, infekcija mokraćnog sustava i drugih vaginalnih simptoma.
Blokatori histaminskih (H₂) receptora (kao što su cimetidin, famotidin, nizatidin i ranitidin)	Za liječenje žgaravice (refluksa kiseline), loše probave, ili čireva	Uobičajene doze cimetidina mogu imati interakcije s drugim lijekovima i uzrokovati nuspojave, osobito zbunjenost. U određenoj mjeri, visoke doze famotidina, nizatidina i ranitidina mogu izazvati nuspojave, osobito zbunjenost. Ovi lijekovi mogu pogoršati probleme s pamćenjem i razmišljanjem kod osoba s kognitivnim oštećenjem.
davanjeinzulina prema glikemijskoj tablici	Za liječenjedijabetesa	Kada se daje na ovaj način, inzulin može izazvati opasno niske razine šećera u krvi i nije učinkovitiji u kontroli šećerne bolesti od fiksnih doza inzulina koje se daju tijekom obroka.
Mineralno ulje	Za liječenjezatvora	Kada se uzima na usta, mineralno ulje se može slučajno udahnuti u pluća, što može uzrokovati oštećenje pluća.
Muški spolni hormoni (kao što su testosteron i metiltestosteron)	Za niske razine testosterona (muški hipogonadizam)	Ove hormone treba koristiti samo ako je razina testosterona niska i uzrokuje značajne simptome. Korištenje ovih hormona može doprinijeti srčanim smetnjama i pogoršati poremećaje prostate.
Megestrol	Za povećanje apetita i pomoć kod vraćanja zgubljene težine	Megestrol može uzrokovati stvaranje krvnih ugrušaka i moguće povećati rizik od smrti i obično nije osobito učinkovit u pomaganju ljudima pri dobivanju na težini.
Lijekovi koji opuštaju mišiće (kao što su karisoprodol, klorzoksazon, ciklobenzaprin, metaksalon, metokarbamol i orfenadrin)	Za ublažavanje grčeva mišića	Većina lijekova koji opuštaju mišiće ima antikolinergične učinke.* Oni također uzrokuju pospanost i slabost i tako povećavaju rizik od pada i prijeloma. Korisnost lijekova koji opuštaju mišiće, u niskim dozama koje su potrebne kako bi se izbjegle nuspojave u starijih osoba, je upitna. Rizici vjerojatno nadmašuju koristi.
Nifedipin (trenutno oslobađanje)	Zasnižavanje krvnog tlaka	Nifedipin, ako se uzima u obliku kapsula s trenutnim oslobađanjem, može previše sniziti krvni tlak i ponekad uzrokuje simptome slične onima kod srčanog udara (npr. pritisak i bol u prsima).
Nitrofurantoin	Za liječenje infekcija mokraćnog mjehura	Uz dugotrajnu uporabu, nitrofurantoin može izazvati nuspojave (kao što je oštećenje pluća). Kada se uzima za liječenje infekcije mokraćnog mjehura, ukoliko postoji oštećenje bubrežne funkcije, možda neće biti učinkovit.
NSAR (kao što su aspirin, diklofenak, diflunisal, etodolak, fenoprofen, ibuprofen, indometacin, ketoprofen, meklofenamat, mefenaminska kiselina, meloksikam, nabumeton, naproksen, oksaprozin, piroksikam, sulindak i tolmetin) COX-2 inhibitori (celekoksib)	Za ublažavanje boli i upale	Dugotrajna primjena NSAR-a može uzrokovati peptički ulkus, ili krvarenje iz želuca ili crijeva, ako se ne uzimaju uz drugi lijek za zaštitu želuca. NSAR i celekoksib također mogu pogoršati funkciju bubrega i simptome zatajenja srca. Od svih NSAR, indometacin ima najviše nuspojava. Također može uzrokovati zbunjenost ili vrtoglavicu.
Inhibitori protonske pumpe	Za smanjenje proizvodnje želučane kiseline i liječenje refluksa kiseline i čireva	Dugotrajna primjena inhibitora protonske pumpe povećava rizik od teških proljeva uzrokovanih infekcijom sClostridium difficile, gubitak koštane mase, prijelome i nedostatak vitamina B12.
Preparati sulfonilureje (dugodjelujući, kao što su klorpropamid i gliburid)	Za liječenjedijabetesa	Učinci klorpropamida i gliburida traju dugo. Kod starijih osoba ovi lijekovi mogu uzrokovati dugotrajno niske razine šećera u krvi (hipoglikemija). Klorpropamid također može uzrokovati da bubrezi zadržavaju previše vode, smanjujući razinu natrija u krvi.
Tiklopidin	Za sprječavanje moždanog udara	Tiklopidin može uzrokovati ozbiljne poremećaje krvi. Dostupni su sigurniji i učinkovitiji lijekovi.

Mnogi često korišteni lijekovi imaju antikolinergične učinke. Ovi lijekovi uključuju neke antidepresive (amitriptilin i imipramin), mnoge antihistaminike (kao što su difenhidramin, oni koji se nalaze u sastavu bezreceptnih lijekova za pomoć kod usnivanja, lijekovi za prehladu i lijekova za liječenje simptoma alergije), te mnoge antipsihotike (poput klorpromazina i klozapina). Stariji ljudi, osobito oni s oštećenjem pamćenja, posebno su podložni antikolinergičkim učincima, koji uključuju zbunjenost, zamagljen vid, konstipaciju, suha usta i poteškoće pri započinjanju mokrenja. Neki antikolinergički učinci, kao što je smanjenje tremora (u liječenju Parkinsonove bolesti) i smanjenje mučnine su poželjni, no većina nije.

Antikolinergični: Što to znači?

Antikolinergične učinke uzrokuju lijekovi koji blokiraju djelovanje acetilkolina. Acetilkolin je kemijski glasnik (neurotransmiter) koji se oslobađa od strane živčane stanice kako bi prenio signal susjednoj živčnoj stanici ili stanici u mišiću ili žlijezdi. Acetilkolin pomaže stanicama da međusobno razgovaraju. Acetilholin pomaže kod pamćenja, učenja i koncentracije. On također pomaže u kontroli funkcioniranja srca, krvnih žila, dišnih putova, mokraćnih i probavnih organa. Lijekovi koji blokiraju učinke acetilkolina mogu poremetiti normalno funkcioniranje tih organa.

Mnogi često korišteni lijekovi imaju antikolinergične učinke. Za većinu tih lijekova nije predviđeno da imaju te neželjene učinke. Antikolinergički učinci uključuju sljedeće:

Zbunjenost
Zamagljen vid
Zatvor
Suha usta
Omaglice i gubitak ravnoteže
Poteškoće s mokrenjem

Međutim, antikolinergični lijekovi također mogu imati korisne učinke, kao što je pomoć pri kontroli tremora, mučnine ili preaktivnog mokraćnog mjehura.

Stariji ljudi češće osjećaju antikolinergične učinke jer se količina acetilkolina u tijelu smanjuje s godinama. Prema tome, antikolinergički lijekovi blokiraju veći postotak acetilkolina, tako da se starenjem smanjuje iskoristivost i te manje količine acetilkolina koja je dostupna. Također, stanice u mnogim dijelovima tijela (poput probavnog trakta) imaju manje mjesta gdje se acetilkolin može vezati. Kao rezultat toga, liječnici obično pokušavaju izbjeći primjenu lijekova s antiholinergičkim učincima kod starijih osoba ako je to moguće.

Lijek može imati nuspojave i jer je u interakciji s drugim lijekom

Poremećaj, simptom ili stanje osim onog za koji se lijek uzima (interakcija lijek-bolest)
Drugi lijek (interakcija lijek-lijek)
Hrana (interakcija lijek-hrana)
Ljekovite biljke (interakcija lijek-ljekovita biljka-vidi tablicu) Neke moguće interakcije ljekovitog bilja i lijekova)

Budući da stariji ljudi imaju više bolesti i uzimaju više lijekova nego mlađi ljudi, veća je vjerojatnost da će imati interakcije lijek-bolest i lijek-lijek. U mnogim interakcijama lijek-bolest, uzimanje lijeka može pogoršati poremećaj, simptom ili stanje (vidi tablicu) Neki poremećaji i simptomi koji se mogu pogoršati lijekovima u starijih osoba).

Neki poremećaji i simptomi koji se mogu pogoršati lijekovima u starijih osoba

Poremećaj ili simptom	Lijekovi
*Antikolinergički učinci uključuju zbunjenost, zamagljen vid, konstipaciju, suha usta, omaglice i gubitak ravnoteže te poteškoće s mokrenjem. COX-2 inhibitori = koksibi; NSAR = nesteroidni antireumatici.
Kronična bolest bubrega	NSAR (npr. ibuprofen i naproksen)
Delirij, demencija ili blago kognitivno oštećenje	Klorpromazin Kortikosteroidi Lijekovi sa sedativnim učincima (kao što su benzodiazepini, sedativi i lijekovi za pomoć kod usnivanja) ili antikolinergični učinci * Blokatori histaminskih H2 receptora (cimetidin, famotidin, nizatidin, ranitidin) Meperidine
Nesvjestica ili ortostatska hipotenzija (iznenadni pad krvnog tlaka kada osoba ustane)	Klorpromazin, donepezil, doksazosin, galantamin, olanzapin, prazosin, neki stariji antidepresivi (kao što su amitriptilin i imipramin), rivastigmin, terazosin, tioridazin Korištenje više od jednog antihipertenzivnog lijeka (ili previše antihipertenziva)
Padovi	Lijekovi sa sedativnim učincima (kao što su antiepileptici, antipsihotici, benzodiazepini, eszopiklon, zaleplon i zolpidem), antidepresivi, neki antihipertenzivni lijekovi kada se koriste u visokim dozama i opioidi
Srčano popuštanje	Cilostazol, diltiazem, disopiramid, dronedaron (u bolesnika s teškim zatajivanjem srca), NSAR i inhibitori COX-2, pioglitazon, rosiglitazon, verapamil
Nesanica	Kofein, oralni dekongestivi (kao što su pseudoefedrin i fenilefrin), stimulansi (kao što su armodafinil, amfetamin, metilfenidat i modafinil), teofilin, selegilin
Parkinsonova bolest	Određeni lijekovi protiv mučnine (metoklopramid, proklorperazin, prometazin) i većina antipsihotika osim nekoliko, kao što su kvetiapin i klozapin
Peptički ulkus ili krvarenje iz želuca	Aspirin i većina NSAR
Epileptički napadaji	Bupropion, klorpromazin, klozapin, maprotilin, meperidin, olanzapin, tioridazin, tiotiksen, tramadol
Urinarna inkontinencija kod žena	Doksazosin, estrogeni koji se uzimaju na usta ili kroz kožu (ne primjenjuju se izravno na vaginu), prazosin, terazosin
Zadržavanje mokraće ili urinarni simptomi uzrokovani povećanom prostatom (kao što je oslabljen mlaz, učestalo mokrenje manjih količina i kapanje)	Lijekovi s antikolinergičkim učinkom *, lijekovi za prehladu koji sadrže dekongestive, ili kombinaciju antihistaminika i dekongestiva

Pacijenti, liječnici i farmaceuti mogu poduzeti korake kako bi smanjili rizik od interakcija lijek-bolest i lijek-lijek. Budući da bezreceptni lijekovi i ljekovito bilje mogu imati interakcije s drugim lijekovima, pacijenti trebaju pitati svog liječnika ili ljekarnika o kombiniranju tih lijekova s lijekovima na recept.

Nepridržavanje uputa liječnika za uzimanje lijeka (koje se naziva neadherencija) može biti rizično (vidi Pridržavanje liječenju lijekovima). Starija dob nije jedini faktor zbog kojeg se ljudi nepridržavaju uputa o uzimanju lijekova. Međutim, gotovo polovica starijih osoba ne uzima lijekove prema uputama. Neuzimanje lijekova, uzimanje premalo ili previše može uzrokovati probleme. Uzimanje manje lijeka zbog nuspojava može izgledati razumno, ali ljudi bi trebali razgovarati s liječnikom prije nego što naprave bilo kakve promjene u načinu uzimanja lijeka.

Maksimiziranje koristi i smanjenje rizika od uzimanja lijekova

Stariji ljudi i ljudi koji se brinu za njih mogu učiniti mnogo toga kako bi maksimizirali koristi i smanjili rizik od uzimanja lijekova. O bilo kakvim pitanjima ili problemima s lijekom treba razgovarati s liječnikom ili ljekarnikom. Uzimanje lijekova prema uputama i komunikacija s pružateljima zdravstvene skrbi je ključna za izbjegavanje problema i promicanje dobrog zdravlja.

Informirati se u vezi lijekova i poremećaja koji se liječe:

Imajte popis svih medicinskih problema i alergija na lijekove.
Držite popis svih lijekova koje uzimate, uključujući lijekove bez recepta i dodatke prehrani, kao što su vitamini, minerali i ljekovito bilje.
Naučite zašto se uzima svaki lijek i kakve su njegove koristi.
Saznajte koje nuspojave može imati svaki lijek i što učiniti ako se one pojave.
Naučite kako uzimati svaki lijek, uključujući i u koje doba dana se treba uzimati, može li se uzeti s hranom ili uzeti u isto vrijeme kada i drugi lijekovi, te kada prestati uzimati lijek.
Saznajte što učiniti ako ste propustili dozu.
Zapišite informacije o načinu uzimanja lijeka ili zatražite od liječnika, medicinske sestre ili ljekarnika da ih zapiše (jer se takve informacije mogu lako zaboraviti).

Ispravno koristite lijekove:

Uzmite lijekove prema uputama.
Koristite pomagala kao što je organizator lijekova, kako biste uzimali lijekove prema uputama.
Prije prestajanja uzimanja lijeka, posavjetujte se s liječnikom o bilo kakvim problemima - na primjer, ako se pojave nuspojave, ako se čini da lijek ne djeluje, ili ako je cijena lijeka previsoka.
Bacite sve lijekove koji su vam ostali od ranije, osim ako to ne preporuča liječnik, medicinska sestra ili ljekarnik.
Prilikom odbacivanja lijeka slijedite upute o odlaganju na naljepnici, pregledajte informacije na web siteeb stranici, odnesite lijekove u ovlašteni centar za zbrinjavanje (eventualno u ljekarnu ili lokalnu policijsku postaju), ili pomiješajte lijek s mačjim otpadom ili s kavom, čvrsto omotajte plastikom ili sličnim materijalom, stavite u posudu ili vrećicu koja se može zatvoriti ili vodonepropusnu vrećicu te bacite u smeće.
Nemojte uzimati tuđe lijekove, čak i ako se problem te osobe čini sličnim.
Provjerite datum isteka lijeka i ne koristite lijek ako je istekao rok trajanja.

Blisko surađujete s liječnikom i ljekarnikom:

Uzimajte lijekove iz iste ljekarne, po mogućnosti one koja pruža sveobuhvatne usluge (uključujući provjeru mogućih interakcija lijekova) i koja održava kompletan profil korištenja lijekova za svaku osobu.
Donesite sve lijekove na liječnički pregled ako vas to zatraže.
Povremeno raspravite popis lijekova koji se uzimaju i popis bolesti s liječnikom, medicinskom sestrom ili ljekarnikom kako biste bili sigurni da su lijekovi točni i da li ih trebate nastaviti uzimati. Na primjer, ljudi mogu provjeriti sami sebe tako što će svojim pružateljima zdravstvenih usluga reći kako trebaju uzimati sve lijekove i pitati je li to što su rekli točno.
Pregledajte popis lijekova s liječnikom, medicinskom sestrom ili ljekarnikom svaki put kad se lijek promijeni (liječnici i farmaceuti mogu provjeriti interakcije između lijekova).
Pobrinite se da liječnik i ljekarnik znaju sve lijekove i dodatke prehrani koji se uzimaju bez recepta, uključujući vitamine, minerale i ljekovito bilje.
Posavjetujte se s liječnikom prije uzimanja novih lijekova, uključujući lijekove bez recepta i dodatke prehrani.
Izvijestite liječnika ili ljekarnika o svim simptomima koji bi mogli biti povezani s uporabom lijeka (kao što su novi ili neočekivani simptomi).
Ako je raspored uzimanja lijekova previše složen za praćenje, zamolite liječnika ili ljekarnika da ga pojednostavi.
Ako posjećujete više od jednog liječnika, pobrinite se da svaki liječnik zna sve lijekove koje uzimate.
Zamolite ljekarnika da ispiše naljepnicu u velikom tisku i provjerite može li se pročitati.
Zatražite od ljekarnika da pakira lijek u spremnike koji se lako drže i otvaraju.

Sjetiti se uzeti lijek kako propisano

Da bi imali koristi od uzimanja lijeka, ljudi se moraju sjetiti ne samo uzimati svoje lijekove, već ih i uzeti u pravo vrijeme i na pravi način. Kada se uzima nekoliko lijekova, raspored uzimanja lijekova može biti složen. Na primjer, lijekovi se moraju uzimati u različito vrijeme tijekom dana kako bi se izbjegle interakcije. Neki lijekovi se trebaju uzimati s hranom. Drugi lijekovi moraju se uzimati kada u želucu nema hrane. Što je raspored složeniji, to je vjerojatnije da ljudi griješe. Na primjer, bisfosfonati (kao što su alendronat, risedronat i ibandronat), koji se koriste za povećanje gustoće kostiju, moraju se uzeti na prazan želudac i uz samo vodu (barem jedna puna čaša). Ako se ovi lijekovi uzimaju s drugim tekućinama ili hranom, oni se ne apsorbiraju dobro i nisu učinkoviti.

Ako starije osobe imaju problema s pamćenjem, slijediti složen raspored još je teže. Takvim ljudima je obično potrebna pomoć, često od članova obitelji. Od liječnika se može zatražiti da pojednostavi raspored. Često se doze mogu preraspodijeliti kako bi uzimanje lijekova bilo prikladnije ili kako bi se smanjio ukupni broj dnevnih doza. Također, tijekom vremena neki lijekovi možda više neće biti potrebni i mogu se obustaviti.

Sljedeće stvari mogu pomoći ljudima da zapamte da uzimaju svoje lijekove kako je propisano:

Pomagala za pamćenje
Spremnici za lijekove
Aplikacije za pametne telefone

Pomagala za pamćenje

Pomagala za pamćenje mogu pomoći starijim osobama da se sjete uzeti lijek. Primjerice, uzimanje lijeka može biti povezano s određenim dnevnim zadatkom, kao što je jedenje.

Spremnici za lijekove

Ljekarnik može osigurati spremnike koji pomažu ljudima da uzimaju lijekove prema uputama. Dnevne doze za 1 tjedan ili 2 tjedna mogu se upakirati u plastično pakiranje označeno danima ili s vremenom u danu, tako da ljudi mogu pratiti koje doze su uzeli kada zamjete prazno mjesto u spremniku. Neke ljekarne mogu pakirati lijekove u blister , tako da se dnevna doza može lako uzeti i jednostavnije je praćenje uzimanja lijeka. Međutim, takvo pakiranje može koštati malo više. Osim toga, mnoge ljekarne mogu prilagoditi raspored dopunjavanja tako da se redovito korišteni lijekovi preuzimaju u jednom mjesecu. To smanjuje zbunjenost, pomaže u smanjenju broja odlazaka u ljekarnu i minimizira pogreške pri punjenju organizatorima lijekova.

Dostupni su i složeniji spremnici s kompjuteriziranim podsjetnikom. Ovi spremnici daju zvučne signale, trepere ili glasovno podsjećaju o vremenu doziranaj.

Aplikacije za pametne telefone (aplikacije za mobitel)

Aplikacije koje ljudima pomažu voditi računa o uzimanju lijekova mogu se preuzeti na više pametnih telefona i tableta. Ove aplikacije mogu pomoći starijim osobama ili članovima njihovih obitelji da se sjete uzeti lijek na vrijeme. Mnoge od tih aplikacija uključuju upozorenja ipodsjetnike koje šalju na uređaj. Neke od tih aplikacija se plaćaju.

Više informacija

AARP (American Association of Retired People)
Benefits Check Up (The National Council on Aging)
NIH Senior Health—Managing Your Medicines
How to Dispose of Unused Medicines from the Food and Drug Administration (FDA)