Katarakta je zamućenje leće oka koje uzrokuje progresivan i bezbolan gubitak vida.
-
Vid može biti zamagljen, svjetlosni kontrast smanjen, a oko svjetla mogu biti vidljivi haloi.
-
Liječnici mogu prepoznati kataraktu pregledom oka pomoću oftalmoskopa ili procjepnom svjetiljkom (biomikroskopom).
-
Većina katarakti se može ukloniti i zamijeniti umjetnom lećom.
(Za razvojne ili kongenitalne katarakte, vidi Kongenitalna katarakta.)
Katarakte su vodeći uzrok sljepoće u svijetu. Česte su u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje pogađaju uglavnom starije osobe. Jedna od pet osoba u dobi između 65 i 74 godine razvit će kataraktu dovoljno uznapredovalu da naruši vidnu oštrinu, a jedna od dvije osobe strarije od 75 godina ima kataraktu. Srećom, ljudi u Sjedinjenim Američkim Državama često mogu izliječiti kataraktu prije nego što ona uzrokuje sljepoću.
Katarakte se obično javljaju tijekom starenja ili bez poznatog uzroka. Međutim, drugi mogući čimbenici rizika su sljedeći:
-
Ozljeda oka
-
Dugotrajna uporaba određenih lijekova ( primjerice kortikosteroidi)
-
Dugotrajno izlaganje rendgenskim zrakama ( kao na primjer radijacijska terapija oka)
-
Upalne i infektivne očne bolesti (uveitis)
-
Bolesti kao što je šećerna bolest
-
Loša prehrana
-
Pušenje
-
Dugotrajno izlaganje izravnoj sunčevoj svjetlosti
-
Upotreba alkohola
-
Izlaganje toplini infracrvenog zračenja.
Kod ljudi koji su imali kataraktu na jednom oku postoji veća vjerojatnost da će se kasnije razviti katarakta i na drugom oku. Ponekad se katarakte mogu razviti na oba oka u isto vrijeme. Djeca se mogu roditi s njima (kongenitalne katarakte), ali također mogu razviti kataraktu kao posljedicu ozljede ili bolesti.
Katarakta
Simptomi
Simptomi katarakte
Katarakta se obično razvija polagano tijekom godina. Budući da sva svjetlost ulazi u oko kroz leću, katarakta (zamućenje leće) može blokirati i raspršiti svjetlost, a to uzrokuje slabljenje vidne oštrine. Rani simptomi mogu uključivati:
Priviđanje haloa i rasap svjetla oko izvora svjetlosti.
Poteškoće u čitanju koje nastaju zbog smanjene sposobnosti razlikovanja kontrasta svjetla i tame tiskanih slova.
Potreba za više svjetla da bi se bolje vidjelo.
Poteškoća u razlikovanju tamnoplave od crne boje.
Zamagljeni vid
Boje izgledaju više žute i manje jarke
Rjeđe, srednje jake dvoslike (nazivaju se i udvostručene slike)
Iako katarakta gotovo nikad ne uzrokuje bol, vrlo rijetko nabubri i poveća pritisak u oku (glaukom), što može biti bolno.
Kako Katarakta Utječe na VidS lijeve strane, normalna leća prima svjetlo i fokusira ga na mrežnicu. Na desnoj strani, katarakta djelomično blokira svjetlo i raspršuje ga, sprječavajući oštar fokus na mrežnici.  |
Koliko se vid mijenja zbog katarakte ovisi o intenzitetu svjetlosti koja ulazi u oko i o lokalizaciji katarakte.
Katarakta
Ova slika prikazuje kataraktu desnog oka (lijevo na zaslonu). Katarakta je svjetloplava neprozirna masa iza tamnije šarenice.
ZAPADNA OPTALMIČKA BOLNICA / ZNANOST FOTO KNJIŽNICA
S kataraktom u središtu leće (nuklearna katarakta), najčešći su sljedeći simptomi:
Može se dogoditi da osobe u 40-im godinama koje su trebale naočale za čitanje, ponovno bolje vide na blizinu bez naočala, a to je poznato kao fenomen nazvan "drugi pogled". Taj učinak je privremen i nestaje kad katarakta postane gušća.
Kod katarakte koja je u blizini stražnjeg djela leće (posteriorna subkapsularna katarakta), najčešći su sljedeći simptomi:
Zamućen vid (smanjena vidna oštrina) kada je zjenica sužena (na primjer, pri jakom svjetlu ili za vrijeme čitanja)
Gubitak kontrasta
Haloi i blještavilo jakog svjetla ili svjetla automobila tijekom noćne vožnje.
Ljudi koji uzimaju lijekove koji sužavaju zjenice (na primjer određene kapi za liječenje glaukoma) također mogu imati veći gubitak vida.
Dijagnostički postupci
Dijagnoza katarakte
Liječnik može detektirati kataraktu pregledom oka pomoću oftalmoskopa (ručna svjetiljka koja ima lupu s velikim povećanjem koja može osvijetliti pozadinu oka)
Liječnik može odrediti točnu lokalizaciju katarakte te identificirati u kojoj mjeri blokira svjetlo koristeći instrument koji se naziva procjepna svjetiljka (instrument koji liječniku omogućuje pregled oka pod velikim povećanjem). Procjepna svjetiljka omogućuje detaljniji pregled leće i drugih dijelova oka.
Prevencija
Prevencija katarakte
Postoji nekoliko načina prevencije katarakte, a uključuje sljedeće:
Nositi naočale ili sunčane naočale sa zaštitom od ultraljubičastog (UV) svjetla.
Ne pušiti.
Smanjiti konzumaciju alkohola.
Kod dijabetesa kontrolirati razinu šećera u krvi.
Jesti hranu bogatu vitaminom C, vitaminom A i tvarima koje su poznate kao karotenoidi (nalaze se u tamnozelenom lisnatom povrću kao što su špinat i kelj).
Estrogen koji žene koriste u menopauzi može imati protektivni učinak, ali estrogen se ne smije koristiti isključivo za tu svrhu. Naposljetku, ljudi koji duže vrijeme uzimaju kortikosteroide mogu se posavjetovati sa svojim liječnikom o mogućnosti korištenja drugog lijeka.
Liječenje
Liječenje katarakte
Sve dok vidna oštrina nije značajno narušena, naočale i kontaktne leće mogu pomoći. Nošenje sunčanih naočala pri jakom svjetlu i korištenje svjetiljki koje pružaju osvjetljenje preko ramena može smanjiti odsjaj i olakšati vid. Kod male katarakte i smještene u središtu leće, za poboljšanje vida se ponekad mogu koristiti kapi koje dugotrajno šire zjenice.
Kirurgija
Operacija je jedini učinkoviti način izlječenja katarakte. Ne postoje kapi za oči ili lijekovi koji će izliječiti kataraktu. Operacija katarakte može se provesti kod svih osoba, neovisno o dobi i općenito je sigurna, čak i za srčane bolesnike i dijabetičare.
Operacija katarakte je potrebna ukoliko je vid toliko narušen da se osoba osjeća nesigurno i nesposobno za obavljanje svakodnevnih poslova. Rano odstranjenje katarakte nema prednosti. Vrlo rijetko katarakta uzrokuje promjene kao što su upala oka ili povišeni očni tlak (glaukom) te tada liječnici preporučuju da se katarakta odstrani ranije.
Operativni zahvat uklanjanja katarakte gotovo se uvijek odvija pod lokalnom anestezijom (injekcijom ili kapima za oči) kako bi se anestezirala površina oka. Često se uz anesteziju dobije i lijek za smirenje. Kod djece ili odraslih koji ne mogu biti mirni tijekom operacije, potrebno je zahvat izvršiti u općoj anesteziji.
Tijekom operacije, liječnik napravi mali rez na oku, ukloni kataraktu i djelove kapsule leće razbijanjem ultrazvukom (fakoemulzifikacijom). Ponekad liječnici koriste laser (femtosecond laser) tijekom određenih djelova operacije katarakte, kao što su izrada rezova i pristupanje katarakti te omekšavanje katarakte na način da ju je lakše ukloniti ultrazvukom. Tamo gdje fakoemulzifikacija nije dostupna, liječnici mogu jednostavno ukloniti leću tijekom operacije bez upotrebe ultrazvuka. Ova se tehnika naziva konvencionalna ekstrakapsularna ekstrakcija katarakte.
Kada su svi djelovi katarakte uklonjeni, kirurg postavlja akrilatnu ili silikonsku leću (intraokularnu leću) u kapsulu leće. Međutim, intraokularna leća ne može uvijek biti uredno postavljena. Kada postavljanje intraokularne leće nakon uklanjanja katarakte nije moguće, potrebno je koristiti kontaktne leće ili naočale s debelim staklima.
Očni implantat
Tijekom normalnog vida, svjetlost prolazi kroz rožnicu koja je transparentno pokrivalo oka, a zatim kroz zjenicu koja je zapravo otvor u obojenom dijelu oka ili šarenice.
Svjetlo tada prolazi kroz leću te se slika fokusira na mrežnicu koja se nalazi na stražnjem dijelu oka. Slika se zatim pretvara u električne signale koji se šalju u mozak. Katarakte mogu uzrokovati zamućenje ili neprozirnost leće, čime se sprječava da svjetlo jasno prolazi do mrežnice.
Kirurški zahvat može obnoviti vid koji je oslabljen zbog katarakte. Tijekom ovog postupka, ultrazvučna sonda se koristi za omekšavanje prirodne leće, koja se zatim usisava iz oka. Zatim se plastična leća umetne u kapsulu koja je prethodno sadržavala prirodnu leću.
Novu leću osiguravaju dvije fleksibilne plastične potpornjice koje se izvijaju iz središnje plastične leće. Implantirana leća funkcionira slično kao prirodna, na način da fokusira svjetlo na stražnju stranu mrežnice i obnavlja vid nakon operacije katarakte. Postoji nekoliko mogućih komplikacija povezanih s ovim postupkom koje treba raspraviti s liječnikom prije operacije.
Oporavak
Operacija katarakte obično traje oko 30 minuta, a osoba može ići kući istog dana. Šavovi obično nisu potrebni jer je rez u oku malen i spontano zacijeli.
Poželjno je unaprijed dogovoriti dodatnu pomoći u kući tijekom nekoliko dana nakon operacije katarakte jer su fizičke aktivnosti poslije operacije ograničene (na primjer, savijanje i dizanje teškog tereta je zabranjeno). Ubrzo nakon operacije mogu se pojaviti promjene vidne oštrine kao što su zamagljen vid i nelagoda pri jakom osvjetljenju.
Nekoliko tjedana nakon operacije koriste se kortikosteroidne i antibiotske kapi za oči za sprječavanje infekcije, za smanjenje upale i brže cijeljenje. Ponekad se antibiotici, kortikosteroidi i/ili nesteroidni protuupalni lijekovi ubrizgavaju u oko na kraju operacije, ćime se smanjuje potreba za uporabom kapi za oči nakon operacije. Nekoliko tjedana nakon operacije preporučuje se nošenje naočala ili plastične zaštite tijekom spavanja kako bi se oči zaštitile od ozljeda dok liječenje ne završi. Potrebno je izbjegavati trljanje oka, dizanja teškog tereta i pretjeranog naginjanja i sagibanja prema naprijed. Liječničke kontrole se preporučuju prvi dan nakon kirurškog zahvata, nakon toga za tjedan dana te nakon mjesec dana. Ako osoba ima katarakte na oba oka, mnogi liječnici čekaju nekoliko mjeseci nakon što prvo oko zacijeli kako bi uklonili kataraktu iz drugog oka.
Većina pacijenata primjećuje poboljšanje vidne oštrine na daljinu već za nekoliko tjedana nakon operacije katarakte. Gotovo svi pacijenti će trebati naočale za čitanje, a neki će trebati i naočale za dobivanje najbolje moguće vidne oštrine za daljinu.
Korištenje novijih intraokularnih leća koje imaju mogućnost višestrukog fokusiranja (multifokalne leće), omogućuje pacijentima bolju vidnu oštrinu na blizinu i na daljinu bez potrebe za naočalama. Ponekad te leće mogu dovesti do slabljenja vidnog kontrasta te pojave bljeskova i haloa tijekom noći. Liječnik prije kirurškog zahvata radi izračun jačine umjetne leće. Dakle, moguće je nakon nošenja vrlo debelih naočala prije operacije nositi mnogo tanje naočale nakon operacije. Neki pacijenti s novijim multifokalnim lećama više ne trebaju naočale ili ih trebaju samo za određene situacije kao što su noćna vožnja, čitanje pri slabom svjetlu ili za vidnu oštrinu srednjeg raspona, kao što je gledanje monitora računala. Neke druge leće mogu ispraviti astigmatizam u oku i to također može smanjiti potrebu za naočalama nakon operacije.
Komplikacije
Velike komplikacije nakon operacije katarakte su rijetke. Pravilnim praćenjem pacijenta nakon operacije, moguće je ranije otkrivanje i liječenje komplikacija. Komplikacije uključuju:
Moguću infekciju (endoftalmitis) ili ozbiljno krvarenje u oku, što može dovesti do gubitka vida.
Očni tlak može postati previsok, a ako se ne liječi, može dovesti do glaukoma ili pomicanja implantata.
Na stražnjem dijelu oka (mrežnici) može nastati edem ili ablacija.
U rijetkim slučajevima pacijenti s poremećajima mrežnice, kao što su dijabetička retinopatija, mogu zamijetiti pogoršanje vida nakon operacije.
Kod nekih pacijenata može doći do slabljenja vida zbog zamagljenog tankog i prozirnog stražnjeg sloja (kapsule) koji je namjerno ostavljen u oku nakon što je uklonjena izvorna leća. Taj se problem nazva sekundarna katarakta (ili zamućenje stražnje kapsule), a javlja se mjesecima ili čak godinama nakon implantacije umjetne leće kod jedne od četiri osobe koje su imale operaciju katarakte. Ova promjena se obično tretira pomoću lasera kojim se stvori mali otvor u magličastoj kapsuli i omogući prolaz svjetlosti.