Što je ateroskleroza?
Normalna krvna žila i djelomično sužena krvna žila
U osoba s aterosklerozom u stijenkama srednje velikih i velikih arterija nastaju nepravilne naslage masnog materijala (ateromi ili aterosklerotski plakovi), zbog čega se protok krvi smanjuje ili potpuno prekida.
Ateroskleroza je vrsta otvrdnuća arterija. Uzrokovana je stvaranjem naslaga nalik masnom tkivu, koje se nazivaju ateromima ili plakovima, unutar arterija. Arterije su krvne žile koje dopremaju krv organima. Nakupljanje plakova postupno ometa protok krvi kroz arterije. Ateroskleroza je najčešći uzrok srčanog udara i moždanog udara.
Što uzrokuje aterosklerozu?
Ateroskleroza počinje ponavljanim manjim oštećenjima unutarnje ovojnice arterija. Ta oštećenja mogu biti uzrokovana:
Nakon oštećenja unutarnje ovojnice arterije bijele krvne stanice prianjaju uz njezinu stijenku te nakupljaju masnoće i kolesterol. Stanice, masnoće i kolesterol postupno stvaraju čvrste nakupine koje se nazivaju plakovima ili ateromima. Kako plakovi rastu, sve više ometaju protok krvi.
Masne naslage u koronarnoj arteriji
Koronarne arterije u normalnim okolnostima dopremaju srčanom mišiću krv bogatu kisikom. Kod koronarne bolesti srca masne naslage nakupljaju se duž stijenki koronarnih arterija i ometaju protok krvi. Nedostatna opskrba krvlju uskraćuje srčanom mišiću kisik i oštećuje srčano tkivo, koje je prikazano sivom bojom.
Što povećava rizik od ateroskleroze?
Postoje brojni čimbenici rizika za aterosklerozu. Na neke od njih možete utjecati ili ih ukloniti, dok na druge ne možete.
Čimbenici rizika na koje možete utjecati ili ih izbjeći uključuju:
Važni čimbenici rizika na koje ne možete utjecati uključuju:
Koji su simptomi ateroskleroze?
Ateroskleroza u ranom stadiju ne uzrokuje simptome. Nakon mnogo godina simptomi ovise o:
Ako se arterije postupno sužavaju, prvi simptom obično je bol ili grč, primjerice bol u prsima tijekom napora ili grčevi u nogama tijekom hodanja.
Ako se arterija iznenada začepi, može nastati:
-
Srčani udar ako se začepi arterija srca.
-
Moždani udar ako se začepi arterija u mozgu.
-
Gangrena nožnog prsta, stopala ili noge ako se začepi arterija noge.
Kako liječnici mogu utvrditi imam li aterosklerozu?
Ako imate simptome koji upućuju na začepljenje arterije, liječnici će provesti pretrage kako bi utvrdili mjesto i težinu začepljenja. Vrsta pretrage ovisi o tome koja bi arterija mogla biti zahvaćena. Pretrage mogu uključivati:
-
EKG – pretragu kojom se bilježi električna aktivnost srca.
-
Ultrazvučnu pretragu – pretragu koja zvučnim valovima stvara pokretne slike unutrašnjosti tijela i krvnih žila.
-
Test opterećenja – pretragu kojom liječnici procjenjuju kako srce radi tijekom tjelesnog napora.
-
Kateterizaciju srca – postupak tijekom kojeg liječnici uvode kateter, odnosno tanku savitljivu cijev, kroz krvnu žilu do srca.
Ako imate aterosklerozu, liječnici će provesti krvne pretrage kako bi utvrdili čimbenike koji su pridonijeli njezinu nastanku.
Test opterećenja
Tijekom testa opterećenja osoba hoda po pokretnoj traci čija se brzina postupno povećava. Na ruci nosi manžetu za mjerenje krvnog tlaka tijekom cijele pretrage. Na monitoru se prikazuju srčana frekvencija i EKG. Rezultati pomažu liječnicima utvrditi postoji li koronarna bolest srca.
Videozapis iz videoteke
Kako liječnici liječe i sprječavaju aterosklerozu?
Promjene životnih navika i uzimanje lijekova mogu usporiti ili zaustaviti rast masnih naslaga te spriječiti nastanak novih začepljenja.
Čimbenike rizika možete smanjiti:
-
Prestankom pušenja.
-
Zdravom prehranom.
-
Redovitom tjelesnom aktivnošću.
-
Uzimanjem propisanih lijekova za snižavanje razine kolesterola i krvnog tlaka te regulaciju razine šećera u krvi, u skladu s liječničkim uputama.
Ako imate visok rizik od razvoja komplikacija ateroskleroze, liječnik vam može propisati acetilsalicilatnu kiselinu i lijek iz skupine statina.
Ako promjene životnih navika i lijekovi ne pomognu, može biti potreban zahvat kojim se otvara začepljena arterija ili preusmjerava protok krvi oko začepljenja.