Atrioventrikularni blok djelomičan je ili potpun prekid provođenja električnih impulsa iz pretklijetki u klijetke.
(Vidi također Pregled aritmija i Pregled srčanog bloka.)
Električni impuls koji upravlja kontrakcijama srčanog mišića nastaje u sinoatrijskom čvoru, širi se kroz pretklijetke, a zatim prelazi u klijetke preko atrioventrikularnog čvora (AV čvora). Atrioventrikularni čvor jedina je normalna električna veza između pretklijetki i klijetki. Pretklijetke su inače od klijetki odvojene tkivom koje ne provodi električne impulse. Atrioventrikularni čvor usporava prolazak impulsa kako bi se pretklijetke stigle potpuno kontrahirati, a klijetke napuniti krvlju prije nego što se depolariziraju i kontrahiraju.
Atrioventrikularni blok dijeli se na:
-
prvi stupanj: usporeno provođenje električnog impulsa iz pretklijetki u klijetke
-
drugi stupanj: povremeni prekid provođenja električnog impulsa iz pretklijetki u klijetke
-
treći stupanj (potpuni blok): potpuni prekid provođenja električnih impulsa iz pretklijetki u klijetke
Atrioventrikularni blok češći je u starijih osoba. Najčešći uzroci uključuju:
Ostali uzroci uključuju:
Neki oblici atrioventrikularnog bloka uzrokovani su lijekovima, osobito onima koji usporavaju provođenje električnih impulsa kroz atrioventrikularni čvor, kao što su beta-blokatori, diltiazem, verapamil, digoksin i amiodaron.
Atrioventrikularni blok prvog stupnja
U atrioventrikularnom bloku prvog stupnja svaki se električni impuls iz pretklijetki provodi do klijetki, ali je njegovo provođenje kroz atrioventrikularni čvor usporeno. Atrioventrikularni blok prvog stupnja čest je u profesionalnih sportaša, adolescenata, mlađih odraslih osoba i osoba s povišenim tonusom vagusnog živca. Taj poremećaj rijetko uzrokuje simptome.
EKG: tumačenje valova
Elektrokardiogram (EKG) prikazuje širenje električne aktivnosti kroz srce tijekom srčanog ciklusa. Podijeljen je na dijelove označene slovima.
Svaki otkucaj srca započinje impulsom iz prirodnog srčanog elektrostimulatora, sinusnog ili sinoatrijskog čvora. Taj impuls aktivira gornje srčane šupljine, odnosno pretklijetke. P-val predstavlja aktivaciju pretklijetki.
Električna aktivnost zatim se širi u donje srčane šupljine, odnosno klijetke. QRS-kompleks predstavlja aktivaciju klijetki.
U klijetkama zatim dolazi do električnog oporavka kako bi se pripremile za sljedeći otkucaj. Ta se aktivnost prikazuje T-valom.
Na EKG-u se mogu vidjeti brojne abnormalnosti, uključujući preboljeli srčani udar (infarkt miokarda), poremećaj srčanog ritma (aritmiju), nedostatnu opskrbu srca krvlju i kisikom (ishemiju) te prekomjerno zadebljanje mišićnih stijenki srca (hipertrofiju).
Određene promjene na EKG-u mogu upućivati i na proširenja (aneurizme) koja nastaju u oslabljenim dijelovima srčanih stijenki. Aneurizme mogu biti posljedica srčanog udara. Ako je srčani ritam prebrz, prespor ili nepravilan, EKG također može pomoći utvrditi u kojem dijelu srca aritmija započinje. Ti podatci pomažu liječnicima utvrditi osnovni uzrok.
|
Atrioventrikularni blok prvog stupnja
|
U atrioventrikularnom bloku prvog stupnja provođenje između pretklijetki (P) i klijetki (QRS) usporeno je, ali nema izostavljenih otkucaja.
 |
Atrioventrikularni blok drugog stupnja
U atrioventrikularnom bloku drugog stupnja samo se neki električni impulsi iz pretklijetki provode do klijetki. Srčani ritam može biti spor, nepravilan ili oboje. Neki oblici atrioventrikularnog bloka drugog stupnja mogu prijeći u atrioventrikularni blok trećeg stupnja.
Atrioventrikularni blok trećeg stupnja
U atrioventrikularnom bloku trećeg stupnja nijedan se električni impuls iz pretklijetki ne provodi do klijetki. Frekvenciju i ritam klijetki tada određuje zamjenski elektrostimulator u atrioventrikularnom čvoru, Hisovu snopu ili samim klijetkama. Ti su zamjenski elektrostimulatori sporiji od sinusnog čvora te često manje pouzdani. Zbog toga srce obično kuca sporije od 50 otkucaja u minuti, a ponekad samo približno 30 otkucaja u minuti.
Atrioventrikularni blok trećeg stupnja ozbiljan je poremećaj koji može znatno narušiti rad srca. Česti su umor, vrtoglavica, omaglica i gubitak svijesti. Kada je frekvencija klijetki viša od 40 otkucaja u minuti, simptomi mogu biti manje izraženi.
Atrioventrikularni blok trećeg stupnja
|
U atrioventrikularnom bloku trećeg stupnja pretklijetke (P) i klijetke (QRS) kucaju neovisno jedna o drugoj.
 |
Dijagnoza
Atrioventrikularni blok
Elektrokardiografijom (EKG) postavlja se dijagnoza atrioventrikularnog bloka. Svaki stupanj bloka ima karakterističan obrazac na EKG-u. Atrioventrikularni blok prvog stupnja dijagnosticira se kada je provođenje električnog impulsa iz pretklijetki u klijetke produljeno.
Liječenje
Atrioventrikularni blok
Atrioventrikularni blok prvog stupnja obično ne zahtijeva liječenje.
Nekim osobama s atrioventrikularnim blokom drugog stupnja potrebna je ugradnja srčanog elektrostimulatora. Gotovo svim osobama s atrioventrikularnim blokom trećeg stupnja potreban je trajni srčani elektrostimulator.
U hitnim se slučajevima može upotrijebiti privremeni elektrostimulator dok se ne ugradi trajni. Većini osoba potreban je srčani elektrostimulator do kraja života. Međutim, srčani ritam može se vratiti u normalu ako se ukloni uzrok atrioventrikularnog bloka, primjerice nakon prekida primjene lijeka koji ga je uzrokovao ili nakon oporavka od srčanog udara.
Više informacija
Slijedi izvor na engleskom jeziku koji može biti koristan. PRIRUČNIK nije odgovoran za sadržaj tog izvora.