Iznenadna srčana smrt u sportaša

Autor: Robert S. McKelvie, MD, PhD
Urednici sekcije: prof. dr. sc. Diana Delić-Brkljačić, dr. med. i prof. dr. sc.Marko Boban dr. med.
Prijevod: Sanela Čičak dr. med.

Procjenjuje se da se u 1 do 3 na 100.000 naizgled zdravih mladih sportaša razvije iznenadni poremećaji srčanog ritma koji može dovesti do iznenadne smrti tijekom tjelesne aktivnosti. Iznenadna srčana smrt javlja se približno 10 puta češće u muškaraca. Košarkaši i američki nogometaši u Sjedinjenim Američkim Državama i nogometaši u Europi imaju najveći rizik.

Uzroci

Uzroci iznenadne srčane smrti u sportaša

Općenito, uzroci iznenadne smrti tijekom vježbanja vrlo su različiti kod mladih i starijih sportaša. Međutim, kod svih sportaša, astma, toplinski udar, i primjena sredstava za poboljšanje sportskih rezultata ili rekreativnih droga mogu uzrokovati smrt zbog iznenadnih poremećaja srčanog ritma.

Mladi sportaši

Kod mladih sportaša većina iznenadne srčane smrti javlja se u osoba bez strukturnih abnormalnosti srca. Kada postoji strukturna abnormalnost srca najčešće se radi o neotkrivenom zadebljanju srčanog mišića (hipertrofična kardiomiopatija)

Ostali poremećaji srca, kao što su, sindrom produženog QT intervala ili Brugadin sindrom, koji uzrokuju nepravilne srčane ritmove također mogu uzrokovati iznenadnu smrt kod mladih sportaša.

Rijeđe, neotkriveno proširenje srca (dilatativna kardiomiopatija) može biti prisutno u mladih osoba koje nemaju simptome, a mogu iznenada umrijeti tijekom ili nakon snažne vježbe. Upala srčanog mišića, obično uzrokovana virusnom infekcijom (miokarditis), može uzrokovati povećanje srca i abnormalne ritmove, kao što su ventrikularna tahikardija, što dovodi do iznenadne srčane smrti.

Abnormalnosti koronarnih arterija (koronarna arterijska bolest), a posebno ako jedna od krvnih žila ima abnormalni tijek, tako da prolazi kroz, a ne preko srčanog mišića, također može izazvati iznenadnu smrt u sportaša tako da kompresija dovede do prestanka opskrbe krvlju za vrijeme vježbanja.

Mladi sportaši s naslijeđenim stanjima, kao što su Marfanov sindrom, koji uzrokuje slabost stijenke aorte (glavne arterije koja vodi od srca) mogu razviti raslojavanje stijenke (disekcija aorte) ili izbočenje (aneurizma aorte) koji može puknuti i dovesti do masivnog krvarenja i iznenadne smrti.

Rijetko, mladi, mršavi sportaši mogu također imati iznenadne poremećaje srčanog ritma ako dožive udarac u područje neposredno iznad srca (komocija srca) čak i kada nemaju srčani poremećaj. Udarac često uključuje brzi projektil kao što je bejzbolska loptica, hokejski pak, loptica za lacrosse ili sudar s drugim igračem.

Stariji sportaši

Kod starijih sportaša najčešći je uzrok

Ponekad je uzrok, hipertrofična kardiomiopatija ili bolest srčanih zalistaka.

Simptomi

Simptomi iznenadne srčane smrti u sportaša

Neki sportaši imaju znakove upozorenja kao što su nesvjestica ili nedostatak zraka. Međutim, često, sportaši ne prepoznaju ili ne prijavljuju te simptome, te je prvi znak može biti iznenadni gubitak svijesti i prestanak normalnog disanja.

Probir za rizik

Probir za rizik od iznenadne srčane smrti u sportaša
  • Sistematski pregled prije sudjelovanja u sportu

Osobe su obično pregledani od strane svog liječnika obiteljske medicine prije sudjelovanja u sportskoj aktivnosti. Liječnici pregledavaju osobe koje imaju poznate zdravstvene poremećaje, ali i one koje smatraju da su zdrave. Osobe bez poznatih medicinskih poremećaja treba pregledati jer neki ozbiljni poremećaji ne uzrokuju probleme dok osobe ne vježbaju. Osobe se u SAD-u ponovno procjenjuju svake 2 godine (ako je srednjoškolska dob) ili svake 4 godine (ako su studenti ili stariji). U Europi se procjena ponavlja svake 2 godine bez obzira na dob sportaša.

Liječnici uvijek uzimaju anamnezu i obavljaju fizikalni pregled, ali proveode se pretrage samo ovisno o dobi i simptomima osobe. Pitanja su usmjerena na tri područja:

  • Simptomi kao što su bol u prsima ili nelagoda, nesvjestica ili osjećaj prijeteće nesvjestice, umor i nedostatak zraka, osobito kada se ti simptomi javljaju tijekom snažne vježbe

  • Obiteljska anamneza, osobito povijest članova obitelji koji su se onesvijestili ili umrli tijekom vježbanja, ili ako je netko iznenada umro prije 50. godine

  • Primjenu određenih lijekova na recept, sredstava za poboljšanje sportskih rezultata i nedopuštenih droga

Fizikalni pregled usredotočen je na slušanje otkucaja srca stetoskopom, traženje srčanih šumova koji ukazuju na mogući poremećaj srca i mjerenje krvnog tlaka kod osobe koja leži i ponovno dok osoba stoji.

U mlađih osoba liječnici obično ne rade nikakve testove osim ako se u anamnezi ili tijekom fizikalnog pregleda utvrdi nešto abnormalno. Rutinsko elektrokardiografija (EKG) kod mladih sportaša ne upotrebljava se u SAD-u. Međutim, ako rezultati upućuju na problem sa srcem, liječnici obično snimaju EKG, ehokardiografiju, ili oboje.

Za osobe iznad 35 godina, prije odobravanja snažne vježbe se snima EKG i izvodi se test opterećenja.

Ako se pronađe poremećaj srca, osoba će možda morati prestati sudjelovati u natjecateljskim sportovima i proći daljnje obrada. Neki osobe s teškim bolestima srca, kao što su hipertrofična kardiomiopatija, ne bi trebali sudjelovati u natjecateljskim sportovima. Međutim, većina osobe sa srčanim bolestima može sudjelovati u nenatjecateljskim sportovima. Povećana aktivnost izravno je povezana s boljim zdravstvenim ishodima kao što su smanjenje "loših" razina kolesterola (lipoproteini niske gustoće), prevencija visokog krvnog tlaka i smanjenje tjelesne masti. Redovita tjelovježba rutinski se uključuje u planove skrbi za osobe s većinom oblika srčanih bolesti (kardiološka rehabilitacija).

Jeste li znali...
  • Čak i osobe sa srčanim bolestima obično mogu sudjelovati u nekom obliku fizičke aktivnosti.

Liječenje

Liječenje iznenadne srčane smrti u sportaša
  • Oživljavanje

Ako osoba prestane disati i onesvijesti se, odmah je potrebno

Oživljavanje se nastavlja u hitnoj službi. Ako osoba preživi, liječnici liječe stanje koje je uzrokovalo poremećaj srčanog ritma. Ponekad se ugrađuje ugradbeni kardioverter-defibrilator, koji neprestano prati srčani ritam osobe i isporučuje električni šok za vraćanje ritma u normalu ako je potrebno.

Automatski vanjski defibrilator: ponovno uspostavljanje srčanog ritma

Automatski vanjski defibrilator (AVD) je uređaj koji može detektirati i ispraviti vrstu abnormalnog srčanog ritma koji se naziva ventrikularna fibrilacija. Ventrikularna fibrilacija uzrokuje zastoj srca.

AVD-ovi su jednostavni za uporabu. Američki Crveni križ i druge organizacije pružaju tečajeve uporabe AED-a. Većina tečajeva traje samo nekoliko sati; ali moguće je koristiti AED čak i ako nikada niste sudjelovali u tečaju obuke. Različiti AED imaju nešto drugačije upute za uporabu. Upute su napisane na AVD-u, a većina modernih AED-ova također koristi glasovne upute za usmjeravanje korisnika u svakom koraku. AVD-ovi su dostupni na mnogim javnim mjestima, kao što su stadioni i koncertne dvorane. Osobe kojima je liječnik rekao da će vjerojatno razviti ventrikularnu fibrilaciju, ali koji nemaju implantirani defibrilator, mogu razmotriti kupnju AVD-a za kućnu upotrebu od strane članova obitelji.

Više informacija

Sljedeći izvor na engleskom jeziku može biti koristan. Imajte na umu da THE MANUAL nije odgovoran za sadržaj ovog izvora.

  • Nick of Time Foundation: Ova organizacija radi na povećanju preživljavanja nakon iznenadnog srčanog zastoja s podizanju svijesti, obukom CPR-a "samo rukama", zagovaranjem posjedovanja defibrilatora na svim javnim mjestima i poboljšanju dostupnosti pregleda za mlade sportaše.