Urednik sekcije: Željko Ivančević, dr. med.
Prijevod: Željko Ivančević, dr. med.
Da bi se život održao, tijelo mora proizvesti dovoljnu količinu energije. Energija nastaje sagorijevanjem molekula hranjivih tvari, što se postiže procesom oksidacije (pri čemu se molekule hranjivih tvari spajaju s kisikom). Oksidacija podrazumijeva spajanje ugljika i vodika s kisikom pri čemu nastaju ugljični dioksid i voda. Potrošnja kisika i proizvodnja ugljičnog dioksida su stoga neophodni za život. Iz toga slijedi da ljudsko tijelo mora imati organski sustav osmišljen tako da se razmjena ugljičnog dioksida i kisika između cirkulirajuće krvi i atmosfere odvija brzinom koja je dovoljna da zadovolji tjelesne potrebe, čak i za vrijeme najvećeg opterećenja (napora). Dišni sustav omogućuje da kisik uđe u tijelo, a ugljični dioksid iziđe iz tijela.
Dišni sustav počinje nosom i ustima i nastavlja se kroz dišne putove do pluća. Zrak ulazi u dišni sustav kroz nos i usta i prolazi kroz grlo (ždrijelo) i kroz grkljan ili larinks. Ulaz u grkljan prekriven je malim komadićem tkiva poput poklopca (epiglotis) koji se automatski zatvara prilikom gutanja, čime se sprječava ulazak hrane ili tekućine u dišne putove.
Dušnik (traheja) je najveći dišni put. Traheja se grana na dva manja dišna puta: lijevi i desni bronh, koji vode do dva pluća krila.
Svako plućno krilo građeno je od manjih dijelova (režnjeva ili lobusa): desno plućno krilo ima tri, a lijevo plućno krilo dva režnja. Lijevo plućno krilo je nešto manje od desnog plućnog krila jer dijeli prostor na lijevoj strani prsnog koša sa srcem.
Unutrašnjost pluća i dišnih putova
Bronhi se nadalje granaju više puta na manje dišne putove prije nego prijeđu u najuže (najmanje) dišne putove (bronhiole), čiji je presjek oko pola milimetra. Dišni putovi nalikuju na stablo okrenuto naopako, zbog čega se taj dio dišnog sustava često i naziva bronhalnim stablom. Veliki dišni putovi stalno ostaju otvoreni zahvaljujući polufleksibilnom, vlaknastom vezivnom tkivu zvanom hrskavica. Manje dišne putove podupire plućno tkivo koje ih okružuje i koje je pričvršćeno na njih. Zidovi manjih dišnih putova imaju tanak, kružni sloj glatkih mišića. Mišić dišnih putova može se proširiti ili stegnuti, mijenjajući tako veličinu dišnih putova.
Tisuće malih zračnih vrećica (alveola) nalazi se na kraju svakog bronhiola. Milijuni alveola u plućima zajedno čine površinu veću od 100 četvornih metara. Unutar alveolarnih zidova nalazi se gusta mreža sitnih krvnih žila nazvanih kapilare. Izuzetno tanka pregrada (stijenka alveole) između zraka i kapilara omogućuje da kisik prijeđe iz alveola u krv, a ugljični dioksid obrnuto, iz kapilarne krvi u zrak u alveolama.
Poplućnica (pleura) je klizava, glatka membrana koja prekriva pluća i oblaže unutarnju stranu zida prsnog koša. Ona omogućuje lako širenje pluća bez trenja pri svakom udahu i dok je osoba u pokretu. Normalno se između dva sloja (lista) poplućnice nalazi samo mala količina tekućine za podmazivanje. Dva sloja glatko klize jedan preko drugoga kako se pluća šire i stežu (mijenjaju obujam i oblik).