Važne masti (lipidi) koje se nalaze krvi su
Kolesterol je esencijalna komponenta staničnih membrana, moždanih i živčanih stanica te žuči, koja pomaže tijelu da apsorbira masti i vitamine koji su topivi u mastima. Organizam koristi kolesterol za proizvodnju vitamina D i raznih hormona, kao što su estrogen, testosteron i kortizol. Tijelo može proizvesti sav kolesterol koji mu je potreban, ali također dobiva kolesterol iz hrane.
Trigliceridi, koji su sastavni dio masnih stanica, mogu se razgraditi, a zatim upotrijebiti za dobivanje energije za metaboličke procese tijela, uključujući rast. Trigliceridi se proizvode u crijevima i jetri iz manjih masti tj. masnih kiselina. Neke vrste masnih kiselina se proizvode u tijelu, ali neke moraju biti pribavljene iz hrane.
Masti, kao što su kolesterol i trigliceridi, ne mogu slobodno cirkulirati u krvi jer je krv uglavnom voda. Da bi mogli cirkulirati u krvi, kolesterol i trigliceridi su pakirani s proteinima i drugim tvarima u obliku čestica zvanih lipoproteini.
Postoje različiti tipovi lipoproteina. Svaka vrsta ima drugačiju namjenu i razgrađuje se i izlučuje na neznatno drugačiji način. Lipoproteini su
-
hilomikroni
-
lipoproteini vrlo niske gustoće (VLDL)
-
lipoproteini niske gustoće (LDL)
-
lipoproteini visoke gustoće (HDL)
Kolesterol koji se prenosi LDL-om naziva se LDL kolesterol, a kolesterol koji se prenosi HDL-om naziva se HDL kolesterol.
Tijelo može regulirati razinu lipoproteina (i stoga razine lipida) povećavajući ili smanjujući brzinu proizvodnje lipoproteina. Tijelo također može regulirati koliko brzo lipoproteini ulaze i uklanjaju se iz krvotoka.
Razine kolesterola i triglicerida znatno se razlikuju od dana do dana. Od jednog mjerenja do sljedećeg, razina kolesterola može varirati za oko 10%, a razine triglicerida mogu varirati do 25%.
Razine lipida mogu biti
Razine lipida mogu postati abnormalne uslijed promjena do kojih dolazi zbog starenja, raznih poremećaja (uključujući nasljedne), uporabe određenih lijekova ili načina života (kao što je konzumiranje prehrane bogate zasićenim mastima, tjelesna neakativnost ili prekomjerna tjelesna tježina).
Lipoproteini: nosioci lipida
|
Tip
|
Podrijetlo
|
Lipidni sadržaj
|
Funkcija
|
|---|
|
Hilomikroni
|
Proizvedeni od masti iz hrane obrađene u crijevima
|
Uglavnom trigliceridi
|
Prijenos probavljenih masti (kao triglicerida) u mišićne i masne stanice
|
|
Lipoproteini vrlo niske gustoće (VLDL)
|
Formirani u jetri
|
Više od 1/2 trigliceridi
Oko 1/4 kolesterol
|
Prijenos triglicerida iz jetre u masne stanice
|
|
Lipoproteini niske gustoće (LDL)
|
Formirani iz VLDL nakon što isporuče trigliceride u masne stanice
|
Više od ½ kolesterol
Manje od 1/10 trigliceridi
|
Prijenos kolesterola u različite stanice
|
|
Lipoproteini visoke gustoće (HDL)
|
Nastaju u jetri i tankom crijevu
|
Oko 1/4 kolesterol
Oko 1/20 trigliceridi
|
Uklanja kolesterol iz tkiva u tijelu, transportira ga do stanica koje trebaju kolesterol i do jetre radi uklanjanja
|
Komplikacije abnormalnih razina lipida
Nenormalne razine lipida (osobito kolesterola) mogu dovesti do dugoročnih problema poput ateroskleroze. Općenito, visoke razine ukupnog kolesterola (koji uključuje LDL, HDL i VLDL kolesterol), a osobito visoke razine LDL ("lošeg") kolesterola, povećavaju rizik od ateroskleroze, a time i rizik od srčanog ili moždanog udara. Međutim, ne povećavaju svi tipovi kolesterola taj rizik. Visoka razina HDL ("dobrog") kolesterola može smanjiti rizik i, obrnuto, niska razina HDL kolesterola može povećati taj rizik.
Učinak razina triglicerida na rizik od srčanog udara manje je jasan. Ali vrlo visoke razine triglicerida (više od 500 miligrama po decilitru krvi ili mg/dL) mogu povećati rizik od pankreatitisa.
Mjerenje razina lipida
Lipidni profil natašte predstavlja razine ukupnog kolesterola, triglicerida, LDL kolesterola i HDL kolesterola izmjerenih nakon gladovanja od 12 sati. Liječnici obično provode ovu pretragu svakih 5 godina, počevši od 20. godine, kao dio procjene rizika nastanka koronarne bolesti.
U djece i adolescenata preporučuje se probir s lipidnim profilom natašte u dobi od 2 do 8 godina ako dijete ima faktore rizika, kao što je član obitelji s teškom dislipidemijom ili član obitelji koji je u ranoj dobi razvio bolest koronarnih arterija. U djece bez faktora rizika, probir lipidnog profila koji se ne uzima natašte provodi se jednom prije nego što dijete dosegne pubertet (obično između dobi od 9 i 11 godina) i potom još jednom između 17. do 21. godine.