Demencija povezana s HIV-om

Autor: Juebin Huang, MD, PhD
Urednik sekcije: doc. prim. dr. sc. Hrvoje Budinčević, dr. med.
Prijevod: Petra Črnac Žuna, dr. med.

Demencija povezana s HIV-om označava progresivno propadanje mentalnih funkcija zbog infekcije mozga virusom humane imunodeficijencije (HIV).

  • Za razliku od gotovo svih drugih oblika demencije, demencija povezana s HIV-om nastaje kod mlađih osoba.

  • U pravilu demencija počinje suptilno, ali kontinuirano napreduje tijekom nekoliko mjeseci ili godina, obično nakon razvoja drugih simptoma HIV infekcije.

  • Liječnici dijagnosticiraju demenciju povezanu s HIV-om na temelju simptoma, ispitivanja mentalnog statusa, krvnih pretraga za HIV te slikovnih pretraga.

  • Liječenje HIV infekcije antiretrovirusnom terapijom katkad dramatično poboljšava mentalnu funkciju, ali ne liječi demenciju.

(Vidi također Pregled poglavlja 'Delirij i demencija' i 'Demencija'.)

U kasnim fazama HIV infekcije, virus može izravno zaraziti mozak. HIV oštećuje živčane stanice, uzrokujući demenciju. Demencija je sporo, progresivno propadanje mentalnih funkcija, uključujući pamćenje, razmišljanje, rasuđivanje i sposobnost učenja.

Kod osoba s HIV infekcijom, demencija može biti posljedica i drugih poremećaja, uključujući i limfome koji zahvaćaju mozak i infekcija koje su osobe s HIV infekcijom sklone dobiti jer je imunološki sustav oslabljen. Te se infekcije nazivaju oportunističkim infekcijama i uključuju progresivnu multifokalnu leukoencefalopatiju, toksoplazmozu (infekciju parazitima) i meningitis uzrokovan gljivama (vidi tablicu Česte oportunističke infekcije povezane s AIDS-om). Neki od tih poremećaja mogu se liječiti, što rezultira određenim poboljšanjem.

Za razliku od gotovo svih drugih oblika demencije, demencija povezana s HIV-om nastaje u mlađih osoba.

Demencija se javlja kod 7 do 27% ljudi s HIV infekcijom u kasnom stadiju, ali 30 do 40% može imati blaže oblike demencije povezane s HIV-om.

Demencija se razlikuje od delirija, kojeg karakterizira nemogućnost zadržavanja pažnje, dezorijentiranost, nesposobnost jasnog razmišljanja i fluktuacija razine budnosti.

  • Demencija zahvaća uglavnom pamćenje, a delirij zahvaća uglavnom pažnju.

  • Demencija obično počinje postupno i nema određenu početnu točku. Delirij počinje iznenada i često ima određenu početnu točku.

Simptomi

Dijagnoza demencije povezana s HIV-om

Demencija povezana s HIV-om obično počinje suptilno, ali kontinuirano napreduje tijekom nekoliko mjeseci ili godina. Obično se razvija nakon drugih simptoma HIV infekcije.

Rani simptomi demencije povezane s HIV-om uključuju:

  • usporeno razmišljanje i izražavanje

  • poteškoće s koncentracijom

  • apatiju

Međutim, to ne utječe na uvid u vlastito stanje. Pokreti su spori, mišići slabi, a koordinacija može biti narušena.

U nekih se osoba razvije psihoza, uključujući halucinacije, deluzije ili paranoju. Neke osobe postaju manične. To jest, postaju vrlo nemirne i pretjerano aktivne. One mogu brzo govoriti i djelovati bez primjerenog rasuđivanja.

Bez liječenja, demencija povezana s HIV-om obično napreduje i na kraju postaje teška.

Dijagnoza

Dijagnoza demencije povezana s HIV-om

  • Liječnička procjena demencije, HIV infekcije ili obje

  • Krvne pretrage kako bi se utvrdilo koliko je teška HIV infekcija

  • Magnetska rezonancija i obično lumbalna punkcija

Općenito, postavljenje dijagnoze demencije u osoba s HIV infekcijom slično je postavljanju dijagnoze kod drugih demencija.

Liječnici moraju utvrditi ima li osoba demenciju i, ako ima,radi li se o demenciji povezanoj s HIV-om.

Dijagnoza demencije

Liječnici postavljaju dijagnozu demencije temeljem sljedećeg:

Ispitivanje mentalnog statusa, koje se sastoji od jednostavnih pitanja i zadataka, pomaže liječnicima utvrditi ima li osoba demenciju.

Katkad je potrebno neuropsihološko testiranje, koje je detaljnije. Ovo testiranje pokriva sva glavna područja mentalnih funkcija, uključujući raspoloženje, i obično traje 1 do 3 sata. Ovo testiranje pomaže liječnicima da razlikuju demenciju od drugih stanja koja mogu uzrokovati slične simptome, kao što su poremećaj pamćenja povezan s dobi, blagi kognitivni poremećaj i depresija.

Informacije iz gore navedenih izvora mogu pomoći liječnicima isključiti delirij kao uzrok simptoma (vidi tablicu Usporedba delirija i demencije). To je bitno jer delirij, za razliku od demencije, često može biti izlječiv ako se odmah liječi.

Dijagnoza demencije povezana s HIV-om

Ako osobe za koje nije poznato jesu li zaražene HIV-om razviju simptome demencije i imaju čimbenike rizika za HIV infekciju, liječnici mogu posumnjati na demenciju povezanu s HIV-om i učiniti pretrage za provjeru HIV infekcije i demencije.

Kad se dijagnosticira HIV infekcija ili kad se mentalna funkcija promijeni u osoba s HIV infekcijom, učini se magnetska rezonancija (MRI) da bi se provjerili drugi uzroci moždane disfunkcije, poput toksoplazmoze ili limfoma. Kada dođe do iznenadne promjene mentalne funkcije, uzrok se mora brzo identificirati jer rano liječenje može produžiti život. Ukoliko se ne liječi, demencija povezana s HIV-om može uzrokovati smrt unutar 6 mjeseci.

Osim ako rezultati CT-a ili MR-a ne ukazuju na to da je tlak unutar lubanje povećan, liječnici obično rade lumbalnu punkciju kako bi se dobio uzorak cerebrospinalne tekućine, koji se analizira i provjerava postoji li infekcija. Nalazi mogu poduprijeti, ali ne i potvrditi dijagnozu demencije povezane s HIV-om.

Ako oboljele osobe imaju HIV infekciju ili se sumnja na demenciju povezanu s HIV-om, liječnici provode krvne pretrage kako bi procijenili sljedeće:

  • Broj bijelih krvnih stanica nazvanih CD4 limfociti ( broj CD4)

  • Količina HIV-a (virusno opterećenje)

Ove pretrage pomažu odrediti koliko je teška HIV infekcija. Imati vrlo niski broj CD4 limfocita i vrlo visoko virusno opterećenje povećava rizik od razvoja infekcija mozga, limfoma i demencije povezane s HIV-om.

Liječenje

Dijagnoza demencije povezana s HIV-om

  • Antiretrovirusni lijekovi

Ukoliko se ne liječi, demencija povezana s HIV-om može biti smrtonosna. Međutim, kada se HIV infekcija liječi antiretrovirusnom terapijom (ART), mentalna se funkcija katkad izrazito poboljšava. ART se sastoji od kombinacija lijekova koji se koriste za liječenje HIV infekcije. Međutim, budući da infekcija nije izliječena, demencija se može ponovno razviti.

Liječenje također uključuje opće potporne mjere, kao i za sve demencije.

Sigurnosne i potporne mjere

Stvaranje sigurnog i poticajnog okruženja može biti od velike pomoći.

Općenito, okolina bi trebala biti svijetla, vedra, sigurna, stabilna i osmišljena na način kako bi pomogla u orijentaciji. Neka vrsta stimulacije, poput radija ili televizije, je korisna, ali treba izbjegavati pretjeranu stimulaciju.

Struktura i rutina pomažu osobama s demencijom povezanom s HIV-om da ostanu orijentirane i daju im osjećaj sigurnosti i stabilnosti. Svaka promjena okoline, rutina ili skrbnika treba biti jasno i jednostavno objašnjena oboljelim osobama.

Slijed dnevne rutine za aktivnosti kao što su kupanje, jelo i spavanje pomaže osobama s demencijom povezanom s HIV-om da pamte. Praćenje redovite rutine prije spavanja može im pomoći da bolje spavaju.

Redovito planirane aktivnosti mogu pomoći loboljelim osobama da se osjećaju neovisno i da su potrebne, usredotočujući njihovu pažnju na ugodne ili korisne zadatke. Takve aktivnosti trebaju uključivati tjelesne i mentalne aktivnosti. Aktivnosti treba razlomiti u manje dijelove ili pojednostaviti kako se demencija pogoršava.

Briga o skrbnicima

Skrb za osobe s demencijom je stresna i zahtjevna, a skrbnici mogu postati depresivni i iscrpljeni, često zanemarujući vlastito mentalno i tjelesno zdravlje. Sljedeće mjere mogu pomoći skrbnicima (vidi tablicu Skrb o skrbnicima):

  • Učenje o tome kako učinkovito zadovoljiti potrebe osoba s demencijom i što očekivati od njih: skrbnici mogu dobiti te informacije od medicinskih sestara, socijalnih radnika, organizacija te objavljenih i online materijala.

  • Traženje pomoći kada je to potrebno: skrbnici mogu razgovarati sa socijalnim radnicima (uključujući i one u lokalnoj bolnici) o odgovarajućim izvorima pomoći, kao što su programi dnevnog boravka, posjete patronažnih sestara, pomoć u kući tijekom polovice ili punog radnog vremena te usluga pomoći u stanovanju. Savjetovališta i skupine za podršku također mogu pomoći.

  • Briga o sebi: skrbnici ne smiju zaboraviti brinuti se o samima sebi. Ne bi trebali odustati od svojih prijatelja, hobija i aktivnosti.

Odluke o skrbi na kraju života

Prije nego što osobe s demencijom povezanom s HIV-om postanu previše onesposobljene, potrebno je donijeti odluke o medicinskoj skrbi, te napraviti financijske i pravne planove. Takvi se dogovori nazivaju naputak o budućoj zdravstvenoj njezi. Oboljele osobe trebaju imenovati osobu koja će biti zakonski ovlaštena donositi odluke o liječenju u njihovo ime (zastupnik za zdravstvenu skrb). Trebale bi razgovarati o svojim zdravstvenim željama s tom osobom i nadležnim liječnikom. O takvim se pitanjima najbolje raspravlja sa svim zainteresiranima mnogo ranije nego što je takve odluke potrebno donijeti.

Kako se demencija povezana s HIV-om pogoršava, liječenje je usmjereno na održavanje udobnosti osobe, a ne na pokušaj produžavanja života.

Više informacija

Slijede neki izvori na engleskom jeziku koji mogu biti korisni. Imajte na umu da PRIRUČNIK nije odgovoran za sadržaj ovih izvora.

  • Dementia.org: Ova web stranica pruža informacije o uzrocima, simptomima, tretmanima i stadijima demencije.

  • Health Direct: Dementia Video Series: Ovi videozapisi pružaju opće informacije o demenciji, preporuke o znakovima upozorenja demencije, liječenju i istraživanju te njezi osobe s demencijom. Također nudi poveznice na članke o sličnim temama.

  • National Institute of Neurological Disorders and Stroke's Dementia Information Page: Ova web stranica pruža informacije o liječenju i prognozi te poveznice na klinička ispitivanja.

Politika privatnosti