Neki su čimbenici rizika prisutni prije nego što žene postanu trudne. Ti faktori rizika uključuju
Drugi čimbenici koji povećavaju rizik mogu se razviti tijekom trudnoće ili porođaja.
Operacija, a osobito abdominalna operacija tijekom trudnoće povećava rizik od prijevremenog porođaja i pobačaja, osobito ako je operacija izvršena u ranoj trudnoći. Stoga se kirurški zahvat obično odgađa ako je moguće. Međutim, ako je potrebno, operacija bi se trebala odvijati bez odgađanja i još uvijek je obično relativno sigurna.
Konstitucijski čimbenici
Sljedeće karakteristike žena utječu na rizik tijekom trudnoće.
Dob
Oko 13% svih trudnoća javlja se u adolescenata. Ove djevojke imaju povećan rizik od sljedećeg:
Adolescentice češće rađaju djecu niske porođajne mase (malen za gestacijsku dob).
Jedan od razloga je i manja vjerojatnost da će adolescentice ozbiljno pristupiti kontroli i vođenju trudnoće. Prema tome, one možda neće razumjeti koje aktivnosti i ponašanja (kao što su pušenje, konzumiranje alkohola i seks bez korištenja kondoma) mogu ugroziti njihovu trudnoću. Mnogi adolescenti puše i imaju veći rizik od dobivanja spolno prenosivih bolesti. Korištenje kondoma može spriječiti prijenos spolno prenosivih bolesti.
Žene u dobi od 35 i više godina imaju povećan rizik od sljedećeg:
Tjelesna masa
Žene niske tjelesne mase - indeks tjelesne mase (ITM) manji od 19,8 (vidi tablicu Određivanje indeksa tjelesne mase) - ili tjelesne mase manje od 45 kg prije nego što ostanu trudne imaju veću vjerojatnost imati
Žene s prekomjernom tjelesnom masom (ITM od 25 do 29,9 prije trudnoće) i pretile žene (ITM veći od 30) imaju veću vjerojatnost sljedećih problema:
Tjelesna visina
Kod žena koje su niže od 150 cm veća je vjerojatnost da imaju malu zdjelicu što može otežati kretanje fetusa kroz zdjelicu i vaginu (porođajni kanal) tijekom porođaja. Primjerice, vjerojatnije je da rame fetusa zapne na stidnoj kosti. Ta se komplikacija naziva distocija ramena. Niske žene također imaju veće izglede za prijevremenim porođajem i za rađanjem djece niske porođajne mase (malena za gestacijsku dob).
Reproduktivne abnormalnosti
Strukturne abnormalnosti maternice ili cerviksa povećavaju rizik od sljedećeg:
Strukturne abnormalnosti uključuju dvostruku maternicu, miome maternice i popuštanje vrata maternice (cervikalna insuficijencija) koji se otvara (širi) kako fetus raste. Miomi i cervikalna insuficijencija povećavaju rizik od porođaja koji počinje prerano (prijevremeni porođaj).
Okolišni čimbenici
Neudane žene ili žene nižeg socioekonomskog statusa imaju veći rizik od problema tijekom trudnoće. Razlog povećanja rizika u ovoj skupini nije potpuno jasan, ali je vjerojatno povezan s drugim značajkama koje su zastupljenije među tim ženama. Na primjer, te žene češće puše i manje je vjerojatno da će zdravo hraniti i tražiti/dobiti odgovarajuću medicinsku skrb.
Problemi u prethodnoj trudnoći
Ukoliko su žene imale problem u jednoj trudnoći, vjerojatnije je da će u sljedećim trudnoćama imati problem, često isti. Takvi problemi uključuju sljedeće:
Žene s određenim patološkim stanjem vrlo vjerojatno će imati iste probleme u sljedećoj trudnoći. Na primjer, žene s dijabetesom imaju veću vjerojatnost da imaju djecu s porođajnom masom većom od 4,5 kilograma.
Žene koje su rodile dijete s genetskim poremećajem ili urođenom greškom imaju veću vjerojatnost da će roditi još jedno dijete sa sličnim problemom. Genetsko testiranje djeteta, čak i ako je mrtvorođeno, te testiranje oba roditelja preporučavaju se prije pokušaja nove trudnoće. Ukoliko žene iz ove skupine ponovno zatrudne, preporuča im se učiniti detaljan pregled anatomije djeteta (UZV anomaly scan), biopsija korionskih resica (CVS) i amniocenteza kako bi se otkrilo boluje li dijete od kakve genetske/kromosomske bolesti ili ima neku urođenu grešku. Ove žene mogu biti upućene ginekologu uže specijalnosti (subspecijalist fetalne medicine).
Nakon pet ili više porođaja povećava se rizik od vrlo brzog porođaja i prekomjernog krvarenja nakon porođaja.
Nakon višeplodne trudnoće (npr. blizanačke trudnoće) povećava se rizik od sljedećeg:
Poremećaji prisutni prije trudnoće
Žene mogu imati poremećaj prije trudnoće koji može učiniti trudnoću rizičnom. Ti poremećaji uključuju
Žene koje imaju neko od ovih stanja trebaju razgovarati s liječnikom i pokušati doći do najboljeg mogućeg fizičkog stanja prije nego zatrudne. Nakon što zatrudne, potrebna im je posebna njega, koja često uključuje interdisciplinarni pristup. Interdisciplinarni tim uključuje opstetričara, odgovarajućeg specijalistu za postojeći poremećaj i druge zdravstvene djelatnike kao što su nutricionisti.
Poremećaji tijekom trudnoće
Tijekom trudnoće mogu nastati posebna stanja koja čine tu trudnoću rizičnom.
Neki poremećaji su posljedica te trudnoće (komplikacije trudnoće). Drugi poremećaji nisu izravno povezani s trudnoćom (vidi Trudnoća komplicirana bolešću). Određeni poremećaji se češće javljaju tijekom trudnoće zbog mnogih promjena koje trudnoća uzrokuje u ženskom tijelu.
Komplikacije trudnoće su problemi koji se javljaju samo tijekom trudnoće. Mogu utjecati na ženu, fetus ili oboje i mogu se pojaviti u različito vrijeme tijekom trudnoće. Primjerice, komplikacije poput nepravilno smještene posteljice (placenta previa) ili prijevremenog odljuštenja posteljice (abrupcija placente) mogu uzrokovati vaginalno krvarenje u trudnoći. Žene s teškim krvarenjem izložene su riziku od gubitka djeteta, od mogućeg nastanka šoka te, ukoliko im se ne pruži adekvatna medicinska skrb, od smrti tijekom porođaja.
Izloženost tijekom trudnoće
Tijekom trudnoće izloženost niže navedenom može povećati rizik od rađanja djeteta s urođenom greškom:
Njihovo je djelovanje teratogeno.
Urođene greške najvjerojatnije će nastati ako su žene izložene teratogenima od 2 do 8 tjedana trudnoće (4 do 10 tjedana nakon posljednje menstruacije) jer se tijekom tog vremena formiraju organi fetusa. Povećan je i rizik od pobačaja.
Infekcije koje su posebno opasne tijekom trudnoće uključuju
Štetne tvari koje mogu povećati rizik od urođenih grešaka uključuju
Izlaganje visokim temperaturama (npr. u sauni) tijekom prvog tromjesečja povezano je s razvojem spine bifide.
Živa u plodovima mora
Konzumiranje previše žive u morskim plodovima može naškoditi fetusu. Međutim, morski plodovi sadrže hranjive tvari koje su važne za rast i razvoj fetusa i dojenčadi. Stoga, Uprava za hranu i lijekove (FDA) preporučuje sljedeće za žene koje su trudne, koje planiraju zatrudnjeti ili koje doje:
izbjegavanje konzumacije velike graditeljice (eng. tilefish) iz Meksičkog zaljeva, morskog psa, sabljarke, velikooke tune, marlina, atlantskog zrcalara i kraljevske skuše
ograničena upotreba bijele tune do 170 g (jedan prosječan obrok) / tjedan
prije konzumacije ribe ulovljene u lokalnim jezerima, rijekama ili obalnim krajevima preporučuje se istražiti sigurnost konzumacije takve ribe (advisories) te ako nema sigurne potvrde o niskim razinama žive u toj ribi, ograničiti konzumaciju na 110 g/tjedan uz izbjegavanje konzumacije bilo kakvih drugih plodova mora taj tjedan.
Stručnjaci preporučuju da žene koje su trudne ili doje jedu 225-340 g (2-3 prosječna obroka)/tjedan različitih riba i morskih plodova koje imaju niske razine žive.
Plodovi mora koji imaju nižu količinu žive su iverak, škampi, lagana konzervirana tuna, losos, kolja (polok), tilapija, bakalar i som (vidi Eating Fish: What Pregnant Women and Parents Should Know). Neka ovlaštenja (Consumer Reports: Choose the Right Fish To Lower Mercury Risk Exposure) savjetovati da se tijekom trudnoće ne jede tuna.
Više informacija
Centers for Disease Control and Prevention (CDC): Sexually Transmitted Diseases During Pregnancy
FDA: Eating Fish: What Pregnant Women and Parents Should Know
Consumer Reports: Choose the Right Fish To Lower Mercury Risk Exposure