-
Rakovi jednjaka razvijaju se u stanicama stijenke jednjaka (cijev koja spaja grlo sa želucem).
-
Uporaba duhana i alkohola, infekcije humanog papiloma virusa i određeni poremećaji jednjaka glavni su čimbenici rizika za određene vrste raka jednjaka.
-
Tipični simptomi uključuju poteškoće pri gutanju, gubitak težine i, kasnije, bol.
-
Dijagnoza se temelji na endoskopiji.
-
Gotovo svi slučajevi raka jednjaka su fatalni osim ako se ne otkriju rano.
-
Kirurgija, kemoterapija i razne druge terapije mogu pomoći u ublažavanju simptoma.
Najčešći tipovi raka jednjaka su karcinom skvamoznih stanica i adenokarcinom koji se razvijaju u stanicama stijenke jednjaka. Karcinom pločastih stanica češći je u gornjem dijelu jednjaka. Adenokarcinom je češći u donjem dijelu. Ovi se karcinomi mogu pojaviti kao suženje (striktura) jednjaka, kvržica, abnormalna ravna površina (plak), ili abnormalna veza (fistula) između jednjaka i dišnih putova. Manje uobičajeni tipovi raka jednjaka uključuju lejomiosarkome (rak glatkog mišićja jednjaka) i metastatski rak (rak koji se proširio iz drugih dijelova tijela).
Svake godine u SAD-u rak jednjaka čini oko 16.910 slučajeva i 15.690 smrtnih slučajeva. Karcinom skvamoznih stanica i adenokarcinom češći su kod muškaraca nego kod žena. Karcinom pločastih stanica češći je kod crnaca, dok je adenokarcinom češći među bijelcima. Učestalost adenokarcinoma ubrzano raste u SAD-u a od 1970-ih, osobito među bijelcima.
Faktori rizika
Upotreba duhana (bilo koje vrste) i alkohol glavni su rizični čimbenici za razvoj raka jednjaka, premda više za karcinom pločastih stanica nego za adenokarcinom. Ljudi koji su imali infekcije humanim papiloma virusom, rak glave i vrata ili koji su podvrgnuti terapiji zračenja područja jednjaka zbog liječenja drugih obližnjih mjesta raka, imaju veći rizik od razvoja raka jednjaka.
Osobe s postojećim poremećajem jednjaka, kao što su ahalazija, Plummer-Vinsonov sindrom ili suženje zbog toga što je jednom progutana korozivna tvar (kao što je lužina), također su izložene većem riziku razvoja raka skvamoznih stanica jednjaka. Većina adenokarcinoma razvija se u ljudi koji imaju prekancerozno stanje koje se zove Barrettov jednjak. Barrettov jednjak nastaje zbog stalne iritacije jednjaka uslijed ponovljajućeg povratnog toka želučane kiseline (gastroezofagealni refluks). Pretili ljudi imaju povećan rizik od adenokarcinoma zbog većeg rizika od gastroezofagealnog refluksa.
Simptomi
Rana faza raka jednjaka može proći nezapaženo. Prvi simptom raka jednjaka je obično otežano gutanje čvrste hrane, što nastane kad rastući rak sužava jednjak. Nekoliko tjedana kasnije postaje teško gutati mekanu hranu, a zatim tekućinu i slinu. Gubitak težine je čest, čak i kada osoba i dalje dobro jede. Ljudi mogu imati bol u prsima, koja se osjeća kao širenje prema leđima.
Kako rak napreduje, obično zahvaća razne živce i druga tkiva i organe. Tumor može zahvatiti živac koji kontrolira glasnice, što može dovesti do promuklosti. Pritisak okolnih živaca može uzrokovati bolove u kralježnici, paralizu dijafragme i štucanje. Rak se obično širi na pluća, gdje može izazvati kratkoću daha, i na jetru, gdje može uzrokovati groznicu i oticanje abdomena. Širenje na kosti može uzrokovati bol. Širenje u mozak može uzrokovati glavobolju, zbunjenost i napadaje. Zahvaćanje crijeva može uzrokovati povraćanje, krv u stolici i nedostatak željeza.
U kasnim fazama, rak može potpuno blokirati jednjak. Gutanje postaje nemoguće, tako da se sadržaj nakuplja u ustima, što može biti vrlo uznemirujuće.
Dijagnoza
Endoskopija, pretraga u kojoj fleksibilna cijev za gledanje (endoskop) prolazi kroz usta kako bi se vidio jednjak, najbolji je dijagnostički postupak ako se sumnja na rak jednjaka. Endoskopija također dopušta liječniku da uzme uzorak tkiva (biopsija) i stanice (citološka četka) za pregled pod mikroskopom.
Rendgenski postupak naziva se barija gutljaj (u kojem osoba proguta otopinu barija, koji se pojavljuje na rendgenskim zrakama) također može pokazati opstrukciju. Kompjutorska tomografija prsnog koša i abdomena i ultrazvuk u endoskopu (vidi ultrazvučno skeniranje) ubačen u jednjak može se upotrijebiti za daljnju procjenu opsega raka.
Prognoza
Budući da se rak jednjaka obično ne dijagnosticira dok se bolest ne proširi, stopa smrtnosti je visoka. Manje od 5% ljudi preživi više od 5 godina. Mnogi umiru u roku od godinu dana nakon što su uočili prve simptome. Iznimka su adenokarcinomi koji se dijagnosticiraju kada su još vrlo plitki (površni). Ovi plitki karcinomi ponekad se liječe tako što se izgaraju radiovalovima (radiofrekventna ablacija) ili se izrežu kroz endoskop.
Budući da su gotovo svi slučajevi raka jednjaka fatalni, glavni cilj liječenja je kontrolirati simptome, osobito bol i otežano gutanje, što može biti vrlo nelagodno za osobu.
Liječenje
Kirurgija za uklanjanje tumora nudi najdulje olakšanje, ali rijetko liječi, jer se rak obično već proširio u trenu operacije. Kemoterapija kombinirana s radijacijskom terapijom tj. zračenjem( vidi: Kombinirana terapija) može ublažiti simptome i produljiti vrijeme preživljavanja za nekoliko mjeseci. Ponekad se radijacijska terapija u kombinaciji s kemoterapijom obavlja prije operacije i može povećati preživljavanje.
Ostale mjere usmjerene su na ublažavanje simptoma, osobito poteškoća pri gutanju. Takve mjere uključuju rastezanje suženog područja jednjaka i umetanje fleksibilne metalne cijevi (stent) kako bi se jednjak zadržao prohodnim, nadalje spaljivanjem raka pomoću lasera kako bi se proširio prolaz, a zračenjem uništilo tkivo raka jednjaka.
Druga tehnika za ublažavanje simptoma je fotodinamička terapija, u kojoj se fotosenzitivna boja (kontrastno sredstvo) daje venom (intravenski) 48 sati prije tretmana. Boja se upija u stanicama raka mnogo više nego u stanicama normalnog okolnog tkiva jednjaka. Kada se aktivira svjetlom iz lasera koji je prošao u jednjak putem endoskopa, boja uništava tkivo raka i tako se otvara prolaz jednjaka. Fotodinamička terapija uništava sužavajuće lezije brže od zračenja ili kemoterapije kod ljudi koji ne mogu podnijeti operaciju zbog lošeg zdravlja.
Adekvatna prehrana čini bilo koji tip liječenja izvedivijim i podnošljivijim. Ljudi koji mogu gutati dobivaju koncentrirane tekuće prehrambene dodatke. Ljudi koji ne mogu gutati možda će se morati hraniti kroz cijev postavljenu kroz zid trbuha u želudac (cijev za gastrostomu).
Budući da je smrtni ishod vrlo vjerojatan, osoba s rakom jednjaka mora napraviti sve potrebne planove. Osoba treba imati iskren razgovor s liječnikom u vezi želja oko skrbi uterminalnoj fazi bolesti.