Palpitacije

Autori: Andrea D. Thompson, MD, PhD
Michael J. Shea, MD
Urednici sekcije: prof. dr. sc. Diana Delić-Brkljačić, dr. med. i prof. dr. sc.Marko Boban dr. med.
Prijevod: Pavao Mioč dr. med.

Palpitacije su pojam koji označava svjesnost otkucaja srca. Osjećaj se može opisati kao udaranje, treperenje ili preskakanje srca. Drugi simptomi- na primjer, nelagoda u prsima ili kratak dah- mogu biti prisutni ovisno o uzroku lupanja srca.

Palpitacije su česte. Za neke ljude su neugodne i zabrinjavajuće, ali rijetko su znak životno ugrožavajućih poremećaja srca. Mnogi ljudi bez srčanih bolesti također imaju palpitacije.

Uzroci

Obično ljudi ne primjećuju srčane otkucaje. Međutim, većina ljudi osjeti ubrzan rad srca u situacijama koje uzrokuju brži i snažniji rad srca. Takvi brži i snažniji otkucaji srca, normalan su odgovor srca (sinusna tahikardija), a uzroci su:

U drugim slučajevima, palpitacije su posljedica poremećaja srčanog ritma (aritmije).

Vrste aritmija

aritmije se kreću u rasponu od bezopasnih do onih opasnih po život.

Najčešće aritmije su

Obje ove aritmije se obično javljaju kod osoba bez srčanog poremećaja i bezopasne su. Prijevremeni otkucaj se obično ne osjeti. Ono što se osjeća je sljedeći normalni otkucaj srca, koji se javlja nakon blagog kašnjenja i nešto je jači nego obično, stoga ljudi osjećaju kao da im je srce preskočilo, iako se to zapravo nije dogodilo.

Ostale aritmije koje uključuju palpitacije

Kod ovih aritmija otkucaji srca su mnogo brži nego što je normalno. Aritmije u kojima su srčani otkucaji spori rijetko uzrokuju osjećaj lupanja srca, iako neki ljudi osjećaju spor rad srca.

Uzroci aritmija

Neke aritmije (na primjer, prijevremeni atrijski otkucaji, prijevremeni ventrikularni otkucaji ili PSVT) često se javljaju kod ljudi koji nemaju ozbiljne poremećaje. Druge su često uzrokovane ozbiljnim srčanim poremećajem ili poremećajem drugog organa.

Ozbiljni poremećaji srca uključuju anginu, srčani udar (akutni koronarni sindrom), prirođene bolesti srca (na primjer, Brugadin sindrom ili prirođen sindrom produljenog QT intervala), poremećaje srčanih zalistaka i poremećaje provodnog sustava (na primjer, Wolff-Parkinson-Whiteov sindrom).

Poremećaji koji nisu povezani sa srcem, a mogu uzrokovati aritmije su:

Komplikacije

Aritmije koje uzrokuju ubrzan rad srca mogu uzrokovati komplikacije (osobito kod starijih osoba). Ako srce prebrzo kuca, možda neće moći adekvatno pumpati krv, a ljudi se mogu onesvijestiti ili razviti zatajenje srca. Zatajenje srca javlja se uglavnom kod osoba koje su ranije imale zatajenje srca ili srčani udar, iako se može pojaviti i kod drugih ljudi ako je brzina otkucaja srca vrlo brza ili ako je povećan broj otkucaja prisutan duže vrijeme. Brzi otkucaji srca također povećavaju potrebe srčanog mišića za kisikom. Osobe koje imaju sužene arterije koje opskrbljuju srčani mišić (koronarna bolest) mogu osjetiti bol u prsima zbog angine ili srčanog udara, što može biti smrtonosno.

Neke aritmije, osobito ventrikularna tahikardija, nestabilne su i mogu izravno dovesti do zastoja srca.

Procjena

Iako nisu sve palpitacije uzrokovane srčanim poremećajima, posljedice nekih srčanih poremećaja su tako ozbiljne da bi osobe s palpitacijama obično trebale biti pregledane od strane liječnika. Sljedeće informacije mogu pomoći ljudima da odluče kada će posjetiti liječnika i pomoći im da saznaju što mogu očekivati tijekom evaluacije.

Znakovi upozorenja

Kod osoba s palpitacijama određeni simptomi i karakteristike su razlog za zabrinutost. To su:

  • Omaglica ili nesvjestica

  • Bol ili pritisak u prsima

  • Kratkoća daha

  • Frekvencija pulsa preko 120 u minuti ili manje od 45 u minuti

  • Srčana bolest ili obiteljska anamneza iznenadne smrti, ponavljajuće nesvjestice ili neobjašnjivih konvulzija

  • Simptomi se javljaju tijekom vježbanja, osobito ako uzrokuju gubitak svijesti

Kada posjetiti liječnika

Osobe koje imaju palpitacije i sve znakove upozorenja trebaju odmah otići u hitnu službu, kao i oni koji imaju palpitacije koje ne prestaju. Oni s nesvjesticom, boli u prsima ili krakoćom daha trebali bi nazvati hitnu medicinsku pomoć.

Ljudi bez znakova upozorenja koji povremeno imaju palpitacije ili su imali epizodu, koja je spontano prestala, trebali bi nazvati liječnika. Liječnik će na temelju njihove dobi, drugih bolesti i simptoma odrediti koliko je pregled hitan . Obično odogoda od jednog ili dva dana nije opasna.

Što liječnik radi

Liječnici prvo postavljaju pitanja o simptomima i povijesti bolesti. Potom obavljaju fizikalni pregled. Ono što saznaju tijekom razgovora i fizikalnog pregleda pomaže u određivanju mogućeg uzroka.

Liječnici pitaju

Ponekad liječnici traže od osobe da odrede brzinu i ritam lupanja srca jer im uzorak otkucaja može pomoći da odrede uzrok.

Liječnički pregled započinje mjerenjem vitalnih znakova (puls, temperatura i krvni tlak). Frekvencija pulsa i nalaz pravilnog ili nepravilnog pulsa, sugeriraju moguće uzroke. Povišena tjelesna temperatura ukazuje na vrućicu kao uzrok. Nizak krvni tlak ne definira uzrok, ali ukazuje na hitno stanje.

Liječnici slušaju srce kako bi utvrdili postojanje srčanih šumova koji mogu ukazati na poremećaj zalistaka ili upalu srčane ovojnice i mišića. Liječnici slušaju i pluća radi zvukova koji ukazuju na zatajenje srca. Gledaju i palpiraju prednji dio vrata kako bi vidjeli je li štitnjača povećana ili upaljena.

Osjećaj lupanja srca koji se javlja s drugim simptomima, kao što su kratkoća daha, bol u prsima, slabost, umor ili nesvjestica, češće je rezultat poremećaja srčanog ritma ili nekog drugog ozbiljnog poremećaja.

Neke značajke i uzroci lupanja srca

Značajka *

Mogući uzrok

* Značajke uključuju simptome i rezultate liječničkog pregleda. Navedene značajke su tipične, ali nisu uvijek prisutne.

PSVT = paroksizmalna supraventrikularna tahikardija.

Percepcija povremenog preskakanja srca

Prijevremeni atrijski otkucaji ili prijevremeni vetnrikularni otkucaji

Iznenadne epizode brzih otkucaja srca koje naglo usporavaju na normalnu razinu; često kod ljudi koji su imali prethodne epizode brzih otkucaja srca

PSVT ili Wolff-Parkinson-Whiteov sindrom

Rjeđe ventrikularna tahikardija ili prirođen sindrom produljenog QT intervala

Stalni osjećaj brzih, nepravilnih otkucaja srca

Fibrilacija atrija

Nesvjestica tijekom palpitacija

Ventrikularna tahikardija, prirođeni sindrom produljenog QT intervala, hipertrofična kardiomiopatija, fibrilacija atrija, ili Brugadin sindrom

Palpitacije tijekom vježbanja ili emotivnih situacija

Sinusna tahikardija (normalna reakcija srca na stres), osobito uobičajena kod zdravih ljudi

Nenormalan srčani ritam uzrokovan smanjenjem protoka krvi izazvan vježbanjem, češći u osoba koje boluju od bolesti koronarnih arterija ili prirođenih srčanih grešaka

Kod osoba s obiteljskom anamnezom nesvjestice ili iznenadne smrti

Brugadin sindrom, prirođeni sindrom produljenog QT intervala, nasljedna dilatativna ili hipertrofična kardiomiopatija

Kod osoba koje krvare, imaju vrućicu, osjećaju izrazitu bol ili su izgubile tekućinu (što može biti posljedica povraćanja ili proljeva)

Sinusna tahikardija

Netolerancija topline, gubitak težine, izbočene očne jabučice i osjetljivost i / ili oticanje prednjeg dijela vrata

Sinusna tahikardija ili fibrilacija atrija zbog hipertireoze

Pretrage

Iako većina uzroka palpitacija nije ozbiljna, obično se rade pretrage.

  • Elektrokardiografija (EKG), ponekad s ambulantnim praćenjem

  • Laboratorijske pretrage

  • Ponekad slikovne metode, test opterećenja ili oboje

  • Ponekad elektrofiziološko ispitivanje

EKG Ako se EKG snima dok osoba ima palpitacije ili abnormalni puls, dijagnoza je obično jasna. Međutim, samo nekoliko mogućih uzroka rezultirat će patološkim nalazom EKG-a u trenutku kada bolesnik nema palpitacije. Prema tome, ljudi koji imaju povremene palpitacije možda će morati nositi snimač EKG-a tijekom jednog ili dva dana (Holter EKG-a - vidi: Holter Monitor: Kontinuirano EKG očitavanje) ili na duže razdoblje (snimanje događaja) za otkrivanje kratkotrajnih poremećaja ritma. Kod nekih ljudi, liječnici mogu umetnuti uređaj ispod kože kako bi pratili otkucaje srca. Ovaj se uređaj naziva snimač omča (engl. loop recorder) i kontinuirano prati otkucaje srca. Liječnici tada mogu pomoću vanjskog monitora provjeriti postoje li poremećaji ritma koje je zabilježio snimač petlje (engl, loop recorder). Neki komercijalno dostupni proizvodi, kao što su "fitness trackers", koji nadziru otkucaje srca, i drugi snimači koji snimaju srčani ritam, dostupni su za pametne telefone i satove.

Laboratorijske pretrage Liječnici analiziraju kompletnu krvnu sliku i elektrolite u serumu, uključujući kalij, magnezij i kalcij. Mogu se mjeriti i druge tvari u krvi (srčani markeri) ako osoba ima druge simptome koji ukazuju na mogući akutni koronarni sindrom. Razina hormona štitnjače u krvi se mjeri ako se sumnja na pojačanu aktivnost štitnjače kao i razine drugih hormona kod ljudi kod kojih se sumnja na feokromocitom. Mogu se napraviti i drugi testovi, ovisno o uzrocima na koje se sumnja.

Slikovne metode U osoba s EKG nalazima koji upućuju na bolest srca radi se ultrazvuk srca (ehokardiografija) i ponekad magnetska rezonancija srca. Osobe, kod kojih se simptomi javljaju tijekom fizičke aktivnosti, zahtijevaju test opterećnja ponekad stres ehokaridografiju ili scintigrafiju srčanog mišića.

Elektrofiziološko (EP) ispitivanje se radi kada su simptomi ljudi teški i kada se sumnja na opasan poremećaj srčanog ritma koji nije potvrđen drugim testovima. Ovom pretragom, liječnici kroz venu postavljaju male elektrode u srce. Elektrode bilježe električnu aktivnost srca detaljnije od EKG-a.

Liječenje

Lijekovi i tvari kao što je kofein, za koje se zna da pogoršavaju palpitacije, se trebaju obustaviti. Ako su opasne ili iscrpljujuće aritmije uzrokovane neophodnim lijekom, liječnici isprobavaju drugi lijek.

Liječnici obično jednostavno pružaju emocionalnu podršku osobama s preuranjenim atrijskim ili ventrikularnim kontrakcijama koji nisu uzrokovani srčanim poremećajem. Ako su takve bezopasne palpitacije opterečujuće za bolesnika, liječnici ponekad propisuju beta-blokator (vrstu antiaritmičkog lijeka). Drugi identificirani poremećaji ritma i podležeći poremećaji se istražuju i liječe ( vidi: Aritmije). Liječnici često prvo daju lijekove za kontrolu ritma (kao što su digoksin, flekainid, verapamil, diltiazem ili amiodaron). Međutim, mnogi od tih lijekova mogu i sami uzrokovati poremećaje ritma kao i druge nuspojave.

Za određene aritmije (na primjer, undulacija atrija, PSVT, i atrioventrikularna nodalna kružna tahikardija), često je radiofrekventna ablacija, invazivna terapijska opcija, najbolja opcija. Osim toga, ako lijekovi nisu učinkoviti ili ako ljudi imaju određene opasne poremećaje ritma, mogu se koristiti invazivni postupci kao što su kardioverzija istosmjernom strujom ili implantacija kombiniranog elektrostimulatora i defibrilatora. Izbor postupka ovisi o uzroku.

Bitne informacije za starije osobe

Stariji ljudi imaju povećan rizik od nuspojava od antiaritmičkih lijekova. Starije osobe obično imaju već nekoliko zdravstvenih tegoba zbog čega uzimaju neke lijekove, a te kombinacije lijekova mogu ih dovesti u stanje povećanog rizika od razvoja nuspojava. Kod starijih osoba su bubrezi manje učinkoviti u filtraciji lijekova iz krvi, što pridonosi riziku od nuspojava. Neki stariji ljudi možda će čak trebati elektrostimulator prije nego što mogu početi uzimati antiaritmičke lijekove.

Ključne točke

  • Palpitacije su česte, a uzroci su različiti, od onih bezopasnih do životno ugrožavajućih

  • Osobe koje imaju druge simptome kao što su omglice, bol ili pritisak u prsima ili kratak dah mogu imati ozbiljan problem i trebaju se brzo obratiti liječniku.

  • Snima se EKG i rade određene krvne pretrage.

  • Liječenje ovisi o uzroku.

Politika privatnosti