Palpitacije su osjećaj vlastitih otkucaja srca. Mogu se opisati kao lupanje, treperenje ili preskakanje srca. Ovisno o uzroku palpitacija, mogu biti prisutni i drugi simptomi, primjerice nelagoda u prsima ili nedostatak zraka.
Palpitacije su česte. Nekim su ljudima neugodne i zabrinjavajuće, ali rijetko su znak životno ugrožavajućeg srčanog poremećaja. Mnoge osobe bez srčane bolesti također imaju palpitacije.
Uzroci
Uzroci palpitacija
Ljudi obično ne primjećuju otkucaje srca. Međutim, većina ljudi osjeti ubrzan rad srca u situacijama koje uzrokuju brže i snažnije srčane kontrakcije. Takvi ubrzani i snažniji otkucaji normalna su reakcija srca, koja se naziva sinusnom tahikardijom, a mogu je uzrokovati:
U drugim slučajevima palpitacije su posljedica poremećaja srčanog ritma (aritmije).
Vrste aritmija
Aritmije mogu biti bezopasne, ali i opasne po život.
Najčešće aritmije uključuju:
Obje se aritmije često javljaju u osoba bez srčane bolesti i obično su bezopasne. Prijevremeni otkucaj najčešće se ne osjeti. Osoba zapravo osjeti sljedeći normalan otkucaj, koji nastupa nakon kratke stanke i nešto je snažniji nego inače. Zbog toga može imati osjećaj da je srce preskočilo otkucaj, iako se to zapravo nije dogodilo.
Druge aritmije koje mogu uzrokovati palpitacije uključuju:
Kod tih su aritmija otkucaji srca mnogo brži nego što je uobičajeno. Aritmije sa sporom frekvencijom srca rijetko uzrokuju palpitacije, premda neke osobe osjećaju usporen rad srca.
Uzroci aritmija
Neke aritmije, primjerice prijevremeni atrijski i ventrikularni otkucaji ili PSVT, često se pojavljuju u osoba koje nemaju ozbiljnu bolest. Druge aritmije često su posljedica ozbiljne srčane bolesti ili poremećaja drugog organa.
Ozbiljne srčane bolesti uključuju anginu pektoris, srčani udar (akutni koronarni sindrom), prirođene srčane bolesti, kao što su Brugadin sindrom ili prirođeni sindrom produljenog QT intervala, bolesti srčanih zalistaka i poremećaje provodnog sustava, primjerice Wolff-Parkinson-Whiteov sindrom.
Poremećaji koji nisu povezani sa srcem, a mogu uzrokovati aritmije, uključuju:
Komplikacije
Aritmije koje uzrokuju ubrzan rad srca mogu dovesti do komplikacija, osobito u starijih osoba. Ako srce kuca prebrzo, možda neće moći učinkovito pumpati krv pa se osoba može onesvijestiti ili razviti srčano zatajivanje. Srčano zatajivanje najčešće se javlja u osoba koje su ga već imale ili su preboljele srčani udar, ali može nastati i u drugih osoba ako je frekvencija srca vrlo visoka ili dugo ostaje ubrzana. Ubrzan rad srca povećava i potrebe srčanog mišića za kisikom. Osobe koje imaju sužene arterije koje opskrbljuju srčani mišić (koronarna bolest srca) mogu osjetiti bol u prsima zbog angine pektoris ili srčanog udara, koji može biti smrtonosan.
Neke su aritmije, osobito ventrikularna tahikardija, nestabilne i mogu izravno dovesti do srčanog zastoja.
Procjena
Procjena palpitacija
Iako palpitacije nisu uvijek uzrokovane srčanim poremećajem, posljedice nekih srčanih bolesti mogu biti toliko ozbiljne da osobe s palpitacijama obično treba pregledati liječnik. Sljedeće informacije mogu pomoći pri odluci kada potražiti liječničku pomoć i što očekivati tijekom obrade.
Znakovi upozorenja
Kod osoba s palpitacijama određeni simptomi i značajke razlog su za zabrinutost. Oni uključuju:
-
omaglicu ili nesvjesticu
-
bol ili pritisak u prsima
-
nedostatak zraka
-
frekvenciju pulsa veću od 120 ili manju od 45 otkucaja u minuti
-
srčanu bolest ili obiteljsku anamnezu iznenadne smrti, ponavljanih nesvjestica ili neobjašnjenih konvulzija
-
pojavu simptoma tijekom tjelesne aktivnosti, osobito ako uzrokuju gubitak svijesti
Kada posjetiti liječnika
Osobe koje imaju palpitacije i bilo koji znak upozorenja trebaju odmah otići u hitnu službu, kao i osobe čije palpitacije ne prestaju. Osobe koje imaju nesvjesticu, bol u prsima ili nedostatak zraka trebaju pozvati hitnu medicinsku pomoć.
Osobe bez znakova upozorenja koje povremeno imaju palpitacije ili su imale epizodu koja je spontano prestala trebaju se javiti liječniku. Na temelju dobi, drugih bolesti i simptoma liječnik će odrediti koliko je hitno potreban pregled.
Što radi liječnik
Liječnik najprije postavlja pitanja o simptomima i prethodnim bolestima, a zatim obavlja fizikalni pregled. Podatci dobiveni razgovorom i pregledom pomažu u utvrđivanju mogućeg uzroka.
Liječnik pita:
-
koliko se često palpitacije pojavljuju
-
koliko dugo traju
-
koji ih čimbenici, primjerice emocionalni stres, tjelesna aktivnost ili unos kofeina ili drugih tvari, pokreću ili pogoršavaju
-
koje lijekove i tvari, uključujući kofein, osoba uzima
Ponekad liječnik traži od osobe da opiše brzinu i pravilnost lupanja srca jer obrazac otkucaja može pomoći u utvrđivanju uzroka.
Fizikalni pregled započinje mjerenjem vitalnih znakova, odnosno pulsa, tjelesne temperature i krvnog tlaka. Frekvencija pulsa te njegova pravilnost ili nepravilnost mogu upućivati na moguće uzroke. Povišena tjelesna temperatura upućuje na vrućicu kao uzrok. Nizak krvni tlak ne otkriva uzrok, ali upućuje na hitno stanje.
Liječnik sluša srce kako bi utvrdio postoje li srčani šumovi koji mogu upućivati na bolest zalistaka ili upalu srčane ovojnice ili mišića. Sluša i pluća radi zvukova koji mogu upućivati na srčano zatajivanje. Pregledava i opipava prednju stranu vrata kako bi utvrdio je li štitnjača povećana ili upaljena.
Palpitacije koje se pojavljuju zajedno s drugim simptomima, kao što su nedostatak zraka, bol u prsima, slabost, umor ili nesvjestica, češće su posljedica poremećaja srčanog ritma ili druge ozbiljne bolesti.
Neke značajke i uzroci palpitacija
|
Značajka*
|
Mogući uzrok
|
|
* Značajke uključuju simptome i nalaze liječničkog pregleda. Navedene značajke tipične su, ali nisu uvijek prisutne.
|
|
PSVT = paroksizmalna supraventrikularna tahikardija.
|
|
Osjećaj povremenog preskakanja srca
|
Prijevremeni atrijski otkucaji ili prijevremeni ventrikularni otkucaji
|
|
Iznenadne epizode ubrzanog rada srca koje naglo prestaju i vraćaju se na normalnu frekvenciju, često u osoba koje su već imale slične epizode
|
PSVT ili Wolff-Parkinson-Whiteov sindrom
Rjeđe ventrikularna tahikardija ili prirođeni sindrom produljenog QT intervala
|
|
Stalan osjećaj ubrzanih, nepravilnih otkucaja srca
|
Fibrilacija atrija
|
|
Nesvjestica tijekom palpitacija
|
Ventrikularna tahikardija, prirođeni sindrom produljenog QT intervala, hipertrofična kardiomiopatija, fibrilacija atrija ili Brugadin sindrom
|
|
Palpitacije tijekom tjelesne aktivnosti ili emocionalnih situacija
|
Sinusna tahikardija, odnosno normalna reakcija srca na stres, osobito česta u zdravih osoba
Poremećaj srčanog ritma uzrokovan smanjenim protokom krvi tijekom tjelesne aktivnosti, češći u osoba s koronarnom bolešću srca ili prirođenom srčanom greškom
|
|
Obiteljska anamneza nesvjestice ili iznenadne smrti
|
Brugadin sindrom, prirođeni sindrom produljenog QT intervala te nasljedna dilatacijska ili hipertrofična kardiomiopatija
|
|
Krvarenje, vrućica, jaka bol ili gubitak tekućine, primjerice zbog povraćanja ili proljeva
|
Sinusna tahikardija
|
|
Nepodnošenje topline, gubitak tjelesne mase, izbočene očne jabučice te osjetljivost i/ili oteklina prednje strane vrata
|
Sinusna tahikardija ili fibrilacija atrija uzrokovana hipertireozom
|
Pretrage
Iako većina uzroka palpitacija nije ozbiljna, pretrage se obično provode.
-
elektrokardiografija (EKG), ponekad uz ambulantno praćenje
-
laboratorijske pretrage
-
ponekad slikovne pretrage, test opterećenja ili oboje
-
ponekad elektrofiziološko ispitivanje
EKG Ako se EKG snimi dok osoba ima palpitacije ili nepravilan puls, dijagnoza je obično jasna. Međutim, samo neki uzroci dovode do abnormalnog EKG-a kada osoba nema palpitacije. Stoga osobe s povremenim palpitacijama mogu trebati nositi uređaj za snimanje EKG-a tijekom jednog ili dva dana (Holterovo praćenje) ili dulje vrijeme (snimač događaja) kako bi se otkrili kratkotrajni ili povremeni poremećaji ritma. U nekih osoba liječnik može pod kožu ugraditi uređaj za praćenje srčanog ritma. Taj se uređaj naziva implantabilnim snimačem srčanog ritma (engl. loop recorder) i neprekidno bilježi otkucaje srca. Liječnik zatim vanjskim uređajem provjerava je li zabilježen poremećaj ritma. Dostupni su i komercijalni uređaji za praćenje srčane frekvencije i ritma, poput fitness narukvica te aplikacija i dodataka za pametne telefone i satove.
Laboratorijske pretrage uključuju kompletnu krvnu sliku i određivanje elektrolita u serumu, uključujući kalij, magnezij i kalcij. Ako osoba ima druge simptome koji upućuju na mogući akutni koronarni sindrom, mogu se odrediti i srčani biljezi. Ako se sumnja na prekomjernu aktivnost štitnjače, određuju se hormoni štitnjače, a u osoba kod kojih se sumnja na feokromocitom određuju se i drugi hormoni. Ovisno o mogućem uzroku mogu se provesti i druge pretrage.
Slikovne pretrage U osoba čiji nalaz EKG-a upućuje na srčanu bolest provodi se ultrazvuk srca (ehokardiografija), a ponekad i magnetska rezonancija srca. U osoba čiji se simptomi pojavljuju tijekom tjelesne aktivnosti provodi se test opterećenja, ponekad uz stresnu ehokardiografiju ili scintigrafiju srčanog mišića.
Elektrofiziološko (EF) ispitivanje provodi se kada su simptomi teški i kada se sumnja na opasan poremećaj srčanog ritma koji nije potvrđen drugim pretragama. Tijekom te pretrage liječnik kroz venu uvodi tanke elektrode u srce. Elektrode bilježe električnu aktivnost srca detaljnije nego EKG.
Liječenje
Liječenje palpitacija
Lijekove i tvari za koje je poznato da pogoršavaju palpitacije, primjerice kofein, treba izbjegavati ili prestati uzimati. Ako su opasne ili izrazito neugodne aritmije uzrokovane nužnim lijekom, liječnik će pokušati primijeniti drugi lijek.
Osobama s prijevremenim atrijskim ili ventrikularnim otkucajima koji nisu posljedica srčane bolesti liječnik obično pruža objašnjenje i umirenje. Ako su takve bezopasne palpitacije vrlo neugodne, ponekad se propisuje beta-blokator. Drugi utvrđeni poremećaji srčanog ritma i osnovne bolesti dodatno se obrađuju i liječe. Često se najprije primjenjuju lijekovi za kontrolu ritma, kao što su digoksin, flekainid, verapamil, diltiazem ili amiodaron. Međutim, mnogi od tih lijekova mogu i sami uzrokovati poremećaje ritma i druge nuspojave.
Kod određenih aritmija, primjerice undulacije atrija, PSVT-a i atrioventrikularne nodalne kružne tahikardije, radiofrekventna ablacija, invazivniji oblik liječenja, često je najbolja mogućnost. Ako lijekovi nisu učinkoviti ili osoba ima određeni opasan poremećaj ritma, mogu se primijeniti i drugi invazivni postupci, kao što su električna kardioverzija ili ugradnja uređaja koji objedinjuje elektrostimulator i defibrilator. Izbor postupka ovisi o uzroku.
Bitne informacije za starije osobe
Starije osobe imaju povećan rizik od nuspojava antiaritmika. Često imaju više bolesti zbog kojih uzimaju različite lijekove, a njihove kombinacije mogu dodatno povećati rizik od nuspojava. U starijih osoba bubrezi manje učinkovito uklanjaju lijekove iz krvi, što također povećava taj rizik. Nekim starijim osobama može biti potrebna ugradnja elektrostimulatora prije početka liječenja antiaritmicima.
Ključne točke
-
Palpitacije su česte, a njihovi uzroci kreću se od bezopasnih do životno ugrožavajućih.
-
Osobe koje uz palpitacije imaju omaglicu, bol ili pritisak u prsima ili nedostatak zraka mogu imati ozbiljan poremećaj i trebaju brzo potražiti liječničku pomoć.
-
Obično se provode EKG, određene krvne pretrage, a često i druge specijalizirane kardiološke pretrage.
-
Liječenje ovisi o uzroku.