Psihološki i socijalni (psihosocijalni) problemi, posebice oni koji se odnose na ponašanje i probleme u školi, češći su tijekom adolescencije nego u bilo kojem drugom razdoblju djetinjstva. Adolescenti su mnogo neovisniji i mobilniji te su često izvan izravne kontrole odraslih. Kada loše ponašanje postane ozbiljno i učestalo, stručnjak za mentalno zdravlje bi trebao procijeniti ima li adolescent psihosocijalni poremećaj. Konkretno, depresija, anksioznost i poremećaji hranjenja su česti tijekom adolescencije. Adolescenti koji imaju anksiozne poremećaje ili poremećaje raspoloženja mogu imati fizičke simptome kao što su umor ili kronični umor, vrtoglavica, glavobolja i bolovi u trbuhu ili prsima.
Depresija
je česta među adolescentima što liječnici aktivno provjeravaju tijekom pregleda.
Suicid
je rijedak, ali misli o suicidu (nazvane suicidalnim ideacijama) su česte. Adolescenti sa suicidalnim ideacijama zahtijevaju procjenu mentalnog zdravlja bez odgode te roditelji ne bi trebali pokušavati sami odrediti ozbiljnost problema.
Anksioznost
se često manifestira tijekom adolescencije, kao i poremećaji raspoloženja te disruptivni poremećaji ponašanja poput poremećaja s prkošenjem i suprotstavljanjem i poremećaja ophođenja.
COVID-19 pandemija i globalni odgovor na nju, uključujući promjene u dnevnim rutinama i školskim rasporedima, utjecali su na stope depresije i anksioznosti među mnogim adolescentima.
Poremećaji mišljenja, u kojima osoba ima poteškoća u razlikovanju između fantazije i stvarnosti (također nazivano psihoza), najčešće počinju tijekom adolescencije ili rane odrasle dobi. Prva epizoda psihoze naziva se psihotični slom. Shizofrenija i shizoafektivni poremećaj su primjeri u kojima postoji poremećaj mišljenja. Periodi psihoze mogu biti povezani s uporabom droga. U tim slučajevima psihoza se može povući nakon nekog vremena. Psihotične epizode se mogu javiti s uporabom kanabisa (marihuane), osobito jestivih proizvoda. Neki adolescenti koji imaju psihotičnu epizodu uzrokovanu uporabom kanabisa, razviju kronički psihotični poremećaj.
Poremećaji hranjenja, osobito u djevojaka, česti su i mogu biti opasni po život. Neki adolescenti idu do iznimnih krajnosti kako bi sakrili simptome poremećaja hranjenja koji mogu uključivati značajno smanjenje unosa hrane, čišćenje nakon jela, korištenje laksativa ili ekstenzivno, energično vježbanje.
Liječnici često mogu prepoznati te probleme. Mogu ponuditi adolescentima praktične savjete i, kada je to prikladno, potaknuti adolescente da prihvate liječenje koje pružaju specijalisti.
(Vidi također Uvod u probleme adolescenata.)
Više informacija
Slijedi izvor na engleskom jeziku koji bi mogao biti koristan. Imajte na umu da PRIRUČNIK nije odgovoran za sadržaj ovog izvora.