Alzheimerova bolest

Autor: The Manual's Editorial Staff
Urednik sekcije: doc. prim. dr. sc. Hrvoje Budinčević, dr. med.
Prijevod: Petra Črnac Žuna, dr. med.

Što je Alzheimerova bolest?

Alzheimerova bolest je vrsta demencije koja obično zahvaća osobe starije od 65 godina. Demencija je problem mozga koji otežava pamćenje, razmišljanje, razumijevanje jezika i učenje.

Problemi s mozgom se s vremenom pogoršavaju. Osobe s Alzheimerovom bolešću naposljetku trebaju pomoć drugih osoba za svakodnevne aktivnosti.

  • Mozak svake osobe mijenja se s dobi, no Alzheimerova bolest uništava moždano tkivo i stvara mnoge abnormalne moždane stanice.

  • Veća je vjerojatnost Alzheimerove bolesti u osoba starijih od 65 godina, u žena te u onih koji imaju člana obitelji s Alzheimerovom bolešću.

  • Isprva oboljele osobe zaboravljaju nedavne događaje, a polako, s vremenom, pamćenje se pogoršava.

  • Većina oboljelih osoba živi oko 7 godina nakon postavljene dijagnoze Alzheimerove bolesti.

  • Liječnici smatraju da geni igraju ulogu u Alzheimerovoj bolesti, ali ne znaju sa sigurnošću što ju uzrokuje.

  • Liječnici mogu posumnjati na Alzheimerovu bolest na temelju simptoma, pregleda i drugih pretraga.

  • Lijekovi mogu pomoći oboljelim osobama da žive sigurno i udobno što je moguće dulje.

Što uzrokuje Alzheimerovu bolest?

Smatra se da Alzheimerovu bolest uzrokuju abnormalne tvari koje se nakupljaju u mozgu. Te tvari ometaju moždane stanice i na kraju ih unište. Što više moždanih stanica odumre, to se više rad mozga pogoršava. Liječnici nisu sigurni što uzrokuje stvaranje abnormalnih tvari. Čini se da se problem pojavljuje obiteljski.

Koji su simptomi Alzheimerove bolesti?

Alzheimerova bolest uzrokuje mnoge simptome kao i druge vrste demencija. Međutim, osobe s Alzheimerovom bolešću imaju posebne poteškoće s pamćenjem nedavnih događaja.

Alzheimerova bolest uzrokuje poteškoće s:

  • pamćenjem

  • jezikom

  • osobnošću

  • jasnim razmišljanjem

Takve poteškoće otežavaju obavljanje svakodnevnih aktivnosti, kao što su kupovina, priprema obroka i upravljanje novcem. Oboljele osobe mogu također imati poteškoća s neprimjerenim ponašanjem.

Rani simptomi Alzheimerove bolesti:

Briga o skrbnicima

Skrb o osobama s demencijom je stresna. Skrbnik može postati depresivan i iscrpljen te se katkad ne može brinuti za svoje vlastito psihičko i fizičko zdravlje. Sljedeće mjere mogu pomoći:

  • Učenje o tome kako zadovoljiti potrebe osoba s demencijom i što očekivati od njih: na primjer, potrebno je znati da prekoravanje oboljele osobe zbog pogrešaka ili zaboravljanja može samo pogoršati probleme. Potrebno je također naučiti kako smiriti oboljele osobe s remetilačkim ponašanjem.

    Korisne informacije dostupne su od medicinskih sestara, socijalnih radnika i organizacija te od objavljenih i online materijala.

  • Nužno je potražiti pomoć kad je potrebna: neprestana skrb o osobi s demencijom često je teška i stresna. Katkad je moguće dobiti usluge koje će pomoći ili pružiti skrbniku kratki odmor. Socijalne ustanove, uključujući i službu socijalne skrbi u vašoj lokalnoj bolnici, mogu vam reći gdje možete dobiti potrebnu pomoć.

    Mogućnosti uključuju programe dnevne skrbi, posjete patronažnih sestara, pomoć u kući tijekom polovice ili punog radnog vremena ili uslugu stanovanja uz podršku. Mogu biti dostupne i usluge prijevoza i obroka. Cjelodnevna skrb može biti vrlo skupa, ali mnoge police osiguranja pokrivaju dio troškova.

    Savjetovanje ili skupine za podršku mogu biti korisni.

  • Briga o samome sebi je važna: važno je da skrbnik ne zaboravi voditi brigu o sebi. Na primjer, tjelesna aktivnost može poboljšati raspoloženje. Važno je pokušati održati kontake s prijateljima, baviti se svojim hobijima i uobičajenim aktivnostima.

  • zaboravljanje nedavnih događaja

  • osjećaj depresivnosti, straha, tjeskobe ili emocionalne tuposti

  • poteškoće s donošenjem odluka

  • poteškoće s pronalaženjem prave riječi

  • zbunjivanje stvarima koje su vidjeli i čuli

  • poteškoće s vožnjom automobila

  • poteškoće s usnivanjem ili spavanjem

Kasniji simptomi Alzheimerove bolesti:

  • poteškoće s prisjećanjem ranijih događaja

  • neprepoznavanje bliskih osoba i predmeta

  • lutanje

  • pretjerana razdražljivost do toga da se oboljela osoba može iskaljivati i udarati druge

  • dezorijentiranost u vremenu i prostoru

  • potrebna pomoć u obavljanju svakodnevnih aktivnosti, poput jela, odijevanja i kupanja

  • nemogućnost kontrole mokrenja

Naposljetku, osobe s Alzheimerovom bolešću gube gotovo sve moždane funkcije. Ne mogu ustati iz kreveta ili se kretati. Na kraju, ne mogu čak ni progutati hranu koja im se stavlja u usta.

Kako liječnici znaju ima li netko Alzheimerovu bolest?

Liječnici sumnjaju na Alzheimerovu bolest na temelju:

Liječnici mogu ordinirati i druge pretrage, kao što su krvne i slikovne pretrage kako bi vidjeli unutrašnjost mozga. Slikovne pretrage mogu biti kompjutorizirana tomografija (CT) ili magnetska rezonancija (MR). Ove pretrage pomažu liječniku da sazna ima li oboljela osoba kakvo drugo izlječivo stanje poput delirija. Liječnici također mogu učiniti lumbalnu punkciju kako bi uzeli uzorak cerebrospinalne tekućine te tako potražili abnormalnu tvar povezanu s Alzheimerovom bolešću.

Kako liječnici liječe Alzheimerovu bolest?

Liječnici će:

  • ordinirati lijekove za pomoć u pamćenju

  • osigurati da je osoba sigurna i da ima podršku potrebnu za svakodnevne aktivnosti.

Osobe koje boluju od Alzheimerove bolesti najbolje funkcioniraju u vedrom, mirnom okruženju. Ako skrbnici slijede redovite rutine za jelo, spavanje i aktivnosti, to može pomoći.

Kako se može spriječiti Alzheimerova bolest?

Liječnici smatraju da sljedeće stvari mogu pomoći u sprječavanju Alzheimerove bolesti:

  • održavanje kolesterola na normalnoj razini prehranom s niskim udjelom masti i uzimanjem potrebnih lijekova

  • održavanje krvnog tlaka na normalnoj razini

  • vježbanje

  • održavanje mentalne aktivnosti aktivnostima poput rješavanja križaljki, čitanja novina i učenja novih vještina

  • konzumiranje manje od 3 alkoholnih pića dnevno - no jednom kada se dijagnosticira Alzheimerova bolest, najbolje je ne konzumirati alkohol budući da to može pogoršati simptome

Politika privatnosti