Simptomi ili znakovi utvrđeni pregledom mogu upućivati na poremećaje kardiovaskularnog sustava. Za potvrdu dijagnoze provode se odabrani neinvazivni i invazivni kardiološki dijagnostički postupci.
Anamneza
Temeljita anamneza osnova je dijagnostičke obrade i ne može se odgovarajuće zamijeniti dijagnostičkim postupcima. Anamneza mora uključivati sustavni pregled simptoma jer se mnogi simptomi naizgled pojavljuju i u drugim sustavima, npr. dispneja i probavne smetnje, a često su uzrokovani srčanim bolestima. Potrebno je uzeti obiteljsku anamnezu jer mnoge srčane bolesti, npr. bolest koronarnih arterija, sustavna hipertenzija, bikuspidni aortni zalistak, hipertrofična kardiomiopatija i prolaps mitralnog zaliska, imaju nasljednu podlogu.
Važni srčani simptomi uključuju bol ili nelagodu u prsima, dispneju, slabost, umor, palpitacije, omaglicu, osjećaj prijeteće nesvjestice, sinkopu i edem. Ti se simptomi pojavljuju podjednako u više oblika srčanih bolesti, kao i u ekstrakardijalnim stanjima.
Fizikalni pregled
Opći kardiovaskularni pregled i auskultacija srca opisani su u drugim poglavljima. Unatoč sve češćoj primjeni dijagnostičkog snimanja srca, pregled bolesnika ostaje vrijedan jer je uvijek dostupan i može se ponoviti koliko god je puta potrebno, bez posebnih troškova. Uređaji uz bolesnički krevet kojima se služi liječnik, poput tlakomjera i stetoskopa, dugo su dio fizikalnog pregleda. U novije se vrijeme ultrazvuk na mjestu skrbi, koji kliničar izvodi uz bolesnički krevet, smatra proširenjem fizikalnog pregleda.