Infarkt leđne moždine najčešće nastaje zbog ishemije koja potječe iz ekstravertebralne arterije. Simptomi su iznenadna i jaka bol u leđima, praćena trenutno s rapidnom, progresivnom obostranom mlohavom parezom ekstremiteta i gubitkom osjeta, posebno za bol i temperaturu. Dijagnosticira se MR-om. Liječenje je uglavnom suportivno.

(Vidi također Pregled poremećaja kralježnične moždine.)

Primarna vaskularna opskrba za stražnju trećinu leđne moždine su stražnje spinalne arterije, a za prednje dvije trećine to je prednja spinalna arterija. Prednja spinalna arterija ima samo nekoliko arterija hraniteljica u gornjoj vratnoj regiji i jednu veliku hraniteljicu (Adamkiewiczeva arterija) u donjoj torakalnoj regiji. Arterije hraniteljice polaze iz aorte.

S obzirom na kolateralnu cirkulaciju za prednju spinalnu arteriju koja je mjestimice oskudna, određeni segmenti moždine (npr. oni oko 2. do 4. torakalnog segmenta) su posebno osjetljivi na ishemiju. Ozljeda ekstravertebralne arterije hraniteljice ili aorte (npr. uslijed ateroskleroze, disekcije ili podvezivanja za vrijeme kirurškog zahvata) uzrokuje infarkt češće nego unutarnji poremećaji spinalnih arterija. Tromboza nije uobičajen uzrok, a nodozni poliarteritis je rijetki uzrok.

Simptomi i znakovi

Simptomi i znakovi infarkta leđne moždine

Prvi simptom infarkta leđne moždine obično je naglo nastala bol u leđima sa stezanjem koja se širi pojasasto, koja je unutar nekoliko minuta praćena segmentalnom obostranom mlohavom mišićnom slabosti i gubitkom osjeta. Osjet za bol i temperaturu su neproporcionalno oštećeni. Kada je zahvaćena prednja spinalna arterija nastaje sindrom prednje moždine (vidi tablicu Sindromi leđne moždine). Osjet za poziciju i vibraciju, provođeni stražnjim kolumnama, a često i osjet za fini dodir, relativno su pošteđeni.

Ako je infarkt mali i zahvaća tkivo najdalje od okludirane arterije (prema centru moždine), moguć je razvoj i sindroma centralne moždine (vidi tablicu Sindromi leđne moždine).

Neurološki ispadi mogu se djelomično povući nakon prvih nekoliko dana.

Dijagnoza

Dijagnoza infarkta leđne moždine

• MR

Na infarkt upućuje jaka bol u leđima i nagli razvoj karakterističnih neuroloških ispada.

Dijagnoza infarkta leđne moždine postavlja se MR-om. Ako je MRI nedostupan. Može se napraviti CT mijelografija.

Akutni transverzalni mijelitis, kompresija leđne moždine i demijelinizacijske bolesti mogu uzrokovati slične nalaze, ali oni se obično postepeno razvijaju i isključuju se MR-om i analizom cerebrospinalne tekućine/likvora.

Liječenje

Liječenje infarkta kralježnične moždine

• Suportivno liječenje

Ponekad se uzrok infarkta može liječiti (npr. disekcija aorte, poliarteritis nodosa), ali često je moguća samo suportivna terapija.

Ključne točke

• Ozljeda ekstravertebralne arterije hraniteljice ili aorte (npr. uslijed ateroskleroze, disekcije, podvezivanja za vrijeme kirurškog zahvata) uzrokuje infarkt kralježnične moždine češće od unutarnjih poremećaja spinalnih arterija.

• Infarkt moždine uzrokuje iznenadnu bol u leđima sa stezanjem koja se širi obodno (cirkumferentno), praćenom unutar par minuta sa segmentnom obostranom mlohavom slabosti mišića i gubitkom osjeta; osjet za bol i temperaturu su neproporcionalno oštećeni.

• Sindrom središnjeg dijela moždine također je moguć.

• Dijagnosticirajte koristeći MR.

• Ako je moguće, liječite uzrok; u suprotnom, liječite suportivno.