Infarkt kralježnične moždine najčešće nastaje zbog ishemije koja potječe iz ekstravertebralne arterije. Simptomi su iznenadna i jaka bol u leđima, praćena trenutno s rapidnom, progresivnom obostranom mlohavom parezom ekstremiteta i gubitkom osjeta, posebno za bol i temperaturu. Dijagnosticira se MR. Liječenje je uglavnom potporno.
(Vidi također Pregled poremećaja kralježnične moždine.)
Primarna vaskularna opskrba za stražnju 1/3 kralježnične moždine su stražnje spinalne arterije, a za prednje 2/3, prednje spinalne arterije. Prednja spinalna arterija ima samo nekoliko arterija hraniteljica u gornjoj vratnoj regiji i jednu veliku hraniteljicu (Adamkiewiczeva arterija) u donjoj torakalnoj regiji. Arterije hraniteljice polaze iz aorte.
S obzirom na kolateralnu cirkulaciju za prednju spinalnu arteriju koja je mjestimice oskudna, određeni segmenti moždine (npr. oni oko 2. do 4. torakalnog segmenta) su posebno osjetljivi na ishemiju. Ozljeda ekstravertebralne arterije hraniteljice ili aorte (npr. uslijed ateroskleroze, disekcije, podvezivanja za vrijeme kirurškog zahvata) uzrokuje infarkt češće nego unutarnji poremećaji spinalnih arterija. Tromboza nije uobičajen uzrok, a nodozni poliarteritis rijetko je uzrok.
Simptomi i znakovi
Iznenadnu bol u leđima sa stezanjem koje se širi obodno (cirkumferentno) slijedi, unutar par minuta, segmentalna obostrana mlohava slabost mišića i gubitak osjeta. Osjet za bol i temperaturu su neproporcionalno oštećeni. Obično je zahvaćena prednja spinalna arterija uzrokujući sindrom prednje spinalne arterije (vidi tbl. vidi: Sindromi kralježnične moždine). Osjet za poziciju i vibraciju, provođeni stražnjim kolumnama, a često i osjet za fini dodir, relativno su pošteđeni.
Ako je infarkt mali i primarno zahvaća najudaljenije tkivo od okludirane arterije (prema središtu medule), također može doći do sindroma srednjeg dijela moždine.
Neurološki ispadi mogu se djelomično povući nakon prvih nekoliko dana.
Dijagnoza
Na infarkt upućuje jaka bol u leđima i nagli razvoj karakterističnih neuroloških ispada.
Dijagnoza infarkta leđne moždine postavlja se MR-om.
Akutni transverzalni mijelitis, kompresija kralježnične moždine i demijelinizirajući poremećaji mogu imati slične nalaze ali češće nastaju postupno te se isključuju MR–om ili analizom likvora.
Liječenje
Ponekad se uzrok infarkta može liječiti (npr. disekcija aorte, poliarteritis nodosa), ali često je moguća samo suportivna terapija.
Ključne točke
-
Ozljeda ekstravertebralne arterije hraniteljice ili aorte (npr. uslijed ateroskleroze, disekcije, podvezivanja za vrijeme kirurškog zahvata) uzrokuje infarkt kralježnične moždine češće od unutarnjih poremećaja spinalnih arterija.
-
Infarkt moždine uzrokuje Iznenadnu bol u leđima sa stezanjem koja se širi obodno (cirkumferentno), praćenom unutar par minuta, sa segmentnom obostranom mlohavom slabosti mišića i gubitkom osjeta; osjet za bol i temperaturu su neproporcionalno oštećeni.
-
Sindrom središnjeg dijela moždine također je moguć.
-
Dijagnosticirajte koristeći MR.
-
Ako je moguće, liječite uzrok; u suprotnom, liječite suportivno.