Ultrazvučno vođena kanilacija unutarnje jugularne vene koristi (dinamički) ultrazvuk u stvarnom vremenu za vođenje venepunkcije i žice vodilice (Seldingerovom tehnikom) za postavljanje središnjeg venskog katetera kroz unutarnju jugularnu venu u gornju šuplju venu. Koriste se tri pristupa (središnji, prednji i stražnji); ovdje je opisan središnji pristup.

Ultrazvučno navođenje za postavljanje unutarnjih jugularnih linija povećava vjerojarnost uspješne kanilacije i smanjuje rizik komplikacija. Preferira se metoda ultrazvučnog navođenja ako je dostupan ultrazvučni uređaj u uvježbano osoblje

Kateter unutarnje jugularne vene (CVK) ili periferno postavljeni centralni kateter (PICC) se uglavnom preferira naspram subklavijskog CVK (koji nosi veći rizik krvarenja i pneumotoraksa) ili femoralnnog CVK-a (koji nosi veći rizik infekcije)

(Vidi također Vaskularni pristup, Centralna venska kateterizacija, i Kako učiniti kanilaciju unutarnje jugularne vene.)

Indikacije

Indikacije za kanilaciju unutarnje jugularne vene, uz ultrazvučno navođenje

• Siguran ili dugotrajan venski pristup koji nije dostupan korištenjem drugih mjesta

• Nemogućnost postizanja perifernog venskog pristupa ili intraosealna infuzija

• IV infuzija tekućine i lijekova za pacijente u kardijalnom arestu

• IV infuzija koncentriranih ili iritirajućih tekućina

• IV infuzija velikih protoka ili velikih volumena tekućine više nego što je moguće s perifenim venskim kateterima.

• Monitoriranje centralnog venskog tlaka.

• Hemodijaliza ili plazmafereza

• Transvenski srčani stimulator (pogledajte video Kako postaviti transvenski stimulator srcar) ili monitoriranje plućne arterije (Swan-Ganz kateter)*

• Postavljanje filtera donje šuplje vene

* Za transvenoznu srčanu stimulaciju ili praćenje plućne arterije, desna unutarnja jugularna ili lijeva subklavijalna kanilacija obično se preferira.

Kontraindikacije

Kontraindikacije za kanilaciju unutarnje jugularne vene, pod ultrazvučnim vođenjem

Apsolutne kontraindikacije

• Neobučeni ili neiskusni ultrazvučni operater

• Neprikladna unutarnja jugularna vena, trombozirana (nekomprimirana) ili nedostupa za kaniliranje nakon što se prikaže ultrazvukom

• Lokalizirana infekcija na mjestu postavljanja centrlanog venskog pristupa

• Antibiotikom obloženi kateter kod bolesnika koji je alergičan na isti antibiotk.

Relativne kontraindikacije

• Koagulopatija, uključujući terapijsku antikoagulaciju*

• Lokalna anatomska distorzija, traumatska ili kongenitalna, ili teška pretilost

• Maligni uzrok sindroma gornje šuplje vene

• Teška kardiorespiratorna insuficijencija ili povišeni intrakranijalni ili intraokularni tlak (pacijenti će biti ugroženi Trendelenburgovim položajem [glava prema dolje])

• Povijest prethodne kateterizacije planirane središnje vene

• Bolesnik koji ne surađuje (potrebno ga je sedirati)

• Blok lijeve grane snopa (žica vodilica ili kateter u desnom ventrikulu može izazvati potpuni srčani blok)

* Terapeutska antikoagulacija (npr. za plućnu emboliju) povećava rizik od krvarenja kod unutarnje jugularne kanile, ali ako se poništi antikoagulacija biti će povećani rizik od tromboze (nor. možadnog udara). Razgovarajte o bilo kakvom planiranom poništenju antikoagulacije s kliničarom koji vodi bolesnikovu antikoagulantnu terapiju, a zatim s bolesnikom. Tada se femoralni centralni venski kateter preferira.

Komplikacije

Komplikacije kanilacije unutarnje jugularne vene, uz ultrazvučno navođenje

(Također pogledajte Komplikacije centralne venske kateterizacije.)

Komplikacije uključuju

• Arterijska punkcija

• Hematom

• Pneumotoraks

• Oštećenje vene

• hemotoraks

• Zračna embolija

• Pogrešan položaj katetera*

• Aritmije ili perforacija atrija, obično uzrokovane žicom vodilicom ili kateterom

• Oštećenje živaca

• Infekcija

• Tromboza

* Rijetke komplikacije zbog pogrešnog postavljanja katetera uključuju arterijsku kateterizaciju, hidrotoraks, hidromedijastinum i oštećenje trikuspidalne valvule.

Rijetko se javlja i embolija žice vodilice ili katetera.

Kako bi se smanjio rizik venske tromboze i sepse uzrokovane kateterom, kliničari bi trebali ukloniti CVK čim prije moguće.

Oprema

Oprema za kanilaciju unutarnje jugularne vene, uz ultrazvučno navođenje

Sterilni postupak, barijerna zaštita

• Antiseptička otopina (npr. klorheksadin, povidon jod)

• Velike sterilne prekrivke, ručnici

• Sterilne kape, maske, ogrtač, rukavice

• Zaštita za lice

Ultrazvučno vođenje

• Ultrazvučni aparat s visokofrekventnom (npr. 5 do 10 MHz), linearnom sondom (pretvornik)

• Sterilni ili nesterilni ultrazvučni gel

• Sterilna navlaka sonde za oblaganje sonde i kabela sonde, sterilne gumene trake (alternativno, sonda se može staviti u sterilnu rukavicu, a kabel omotan sterilnom pokrivkom)

Seldinger (kateter preko žice vodilice) tehnika

• Srčano monitoriranje

• Lokalni anestetik (na primjer, 1%-tnog lidokaina bez adrenalina, otprilike 5 ml).

• Mala anestetička igla (npr. gauge 25 do 27, duga oko 3 cm)

• Velika igla za anesteziju/igla tražilica* (gauge 22, duga oko 4 cm)

• Igla uvodnica (npr. tankih stijenki, gauge 18 ili 16, duga oko 6 cm)

• Šprice od 3 i 5 mL (koristite šprice s kliznim vrhom za igle tražilice i uvodnice)

• Žica vodilica, vrh oblika slova J

• Skalpel (oštrica veličine 11)

• Dilatator

• Centralni venski kateter (odrasli: 8 Frencha ili veći, minimalna duljina unutarnjeg jugularnog katetera je 15 cm za desnu stranu, 20 cm za lijevu stranu)

• Sterilna gaza (npr. oblika kvadrata 10 × 10 cm)

• Sterilna fiziološka otopina za ispiranje jednog ili više otvora katetera

• Neapsorbirajući najlonski ili svileni konac (npr. 3-0 ili 4-0)

• Klorheksidinski flaster, prozirni okluzivni zavoj

* Igla tražilica je tanja igla koja se koristi za lociranje vene prije postavljanja igle ucodnice Uobičajeno, nije potrebna tijekom kanilacije uz ultrazvučno navođenje

Vanjski promjer CVC trebao bi biti manji ili jednak jednoj trećini unutarnjeg promjera vene (mjereno ultrazvukom) kako bi se smanjio rizik od tromboze.

Korisno je imati pomočnike tijekom opisane procedure

Dodatno razmotriti

• Ultrazvučni prikaz kratke osi (poprečni presjek, transverzalni) lako je dobiti i bolji je prikaz za identifikaciju vena i arterija i njihovu orijentaciju jedna prema drugoj. Prepoznavanje vrha igle u poprečnom presjeku zahtijeva određenu vještinu, jer se igla pojavljuje kao ehogena (tj. bijela) točka, a vrh se može razlikovati samo po nestanku i ponovnom pojavljivanju točke dok vrh igle prelazi naprijed-nazad po ravnini snimanja. Prikaz kratke osi obično se koristi za određivanje prikladnog mjesta uboda vene i za vođenje umetanja igle pod strmim kutom (npr. ≥ 45°).

• Ultrazvučni prikaz uzdužne osi (uzdužno, u ravnini) tehnički je teže dobiti (potrebno je održavati probu, venu i iglu u ravnini), ali prikazuje iglu uzdužno, tako da cijela igla — uključujući vrh — može biti kontinuirano prikazan dok se približava i ulazi u venu, što spriječava neispravno postavljanje. Prikaz duge osi je koristan kada je kut uvođenja igle plitak (npr. kod aksilarnih/subklavijskih kanulacija) i za potvrdu pravilnog uzdužnog poravnanja igle tijekom postavljanje s kratkom osi.

• Pokušaji kanilacije ponekad ne uspiju. Nemojte prekoračiti 2 ili 3 pokušaja (povećani rizik od komplikacija) i koristite novu opremu sa svakim pokušajem (tj. nemojte ponovno koristiti igle, katetere ili drugu opremu jer bi se mogli začepiti tkivom ili krvlju).

• Tijekom kardiopulmonalnog zastoja, ili čak niskog krvnog tlaka i hipoksije, arterijska krv može biti tamna i ne pulsirati te se može zamijeniti s venskom krvlju.

• Ako je unutarnja jugularna arterija neželjeno kanilirana pomoću tkivnog dilatatora ili CVK-a, ostavite dilatator ili kateter na mjestu i zatražite kirurško savjetovanje radi mogućeg kirurškog uklanjanja.

Relevantne anatomske strukture

• Prednji cervikalni trokut omeđen je klavikulom s donje strane i sternalnom i klavikularnom glavom sternokleidomastoidnog mišića medijalno i lateralno.

• Unutar prednjeg cervikalnog trokuta, unutarnja jugularna vena obično leži površinski i lateralno (često minimalno lateralno) od karotidne arterije; međutim, obzirom da se različita orijentacija navedenih krvnih žila redovito javlja (kod 9 do 19% pacijenata), ultrazvučno navođenje je ovdje osobito korisno.

• Najčešće se koristi središnji pristup unutarnjoj jugularnoj veni. Uvodna igla umetnuta je u kožu unutar vrha (gornjeg kuta) trokuta i pomaknuta proksimalno (kaudalno) pod kutom od oko 45° u odnosu na kožu kako bi punktirala venu.

• Na mjesto umetanja u kožu utječu i slika i dimenzije vrha sonde (tj. mjesto umetanja u kožu za ultrazvučno navođenje po dugoj osi može biti nekoliko centimetara distalnije od onog za ultrazvučno navođenje po kratkoj osi).

• Desna unutarnja jugularna vena obično se preferira u odnosu na lijevu za kanilaciju jer ima veći promjer i omogućava ravniji put do gornje šuplje vene.

Vaskularna anatomija desnog područja vrata

Položaj bolesnika

Pozicioniranje za kanilaciju unutarnje jugularne vene, vođeno ultrazvukom

• Podignite krevet na visinu koja vam odgovara (tj. kako biste mogli stajati uspravno dok izvodite postupak).

• Postavite pacijenta na leđa te u Trendelenburgov položaj (krevet nagnut s glavom prema dolje 15 do 20°) kako bi se proširila unutarnja jugularna vena i spriječila zračna embolija.

• Lagano okrenite pacijentovu glavu na kontralateralnu stranu kako biste preliminarno prikazali unutarnju jugularnu venu, ali ne uzrokovali preklapanje s karotidnom arterijom (tijekom postupka, koristit ćete ultrazvuk za optimalno prikazivanje vene).

• Stanite na uzglavlje kreveta.

Opis koraka postupa

Preliminarna priprema (nesterilna)

• Provjerite je li ultrazvučni uređaj konfiguriran i radi li ispravno: Provjerite odgovara li slika na ekranu koju vidite prostornoj orijentaciji sonde dok je držite i pomičete. Bočna oznaka na vrhu sonde odgovara plavoj točki na ultrazvučnom ekranu. Podesite postavke zaslona i položaj sonde ako je potrebno za postizanje točne lijevo-desne orijentacije.

• Obavite nesterilni ultrazvučni pregled (tj. koristeći nepokrivenu sondu i nesterilni gel) i odredite je li vena prikladna za kanilaciju. Koristite prikaz kratke osi (poprečni presjek). Započnite od vrha prednjeg cervikalnog trokuta i polako kliznite sondom proksimalno (prema ključnoj kosti) duž bočne granice sternalne glave sternokleidomastoida. Krvne žile su hipoehogene (na ultrazvučnom ekranu se prikazuju kao crne). Vene su općenito veće, tankih stijenki i jajolike (umjesto debelih stijenki i okruglih) i lakše se stisnu (blagim pritiskom na kožu iznad njih) od njihovih parnih arterija. Veličina unutarnje jugularne vene varira s disanjem i povećava se Trendelenburgovim položajem i Valsalvinim manevrom.

  Venska tromboza može se pojaviti kao ehogenost (siva nepravilnost) u lumenu, ali se često dijagnosticira jer se trombozirana vena ne može stisnuti. Tromboza isključuje venu kao mjesto prikladno za kanilaciju.

  Kanilirajte središnju venu na mjestu optimalne slike kratke osi (tj. poprečni presjek vene velikog promjera, bez arterije koja prekriva).

• Postavite bolesnika srčani na monitor.

Pripremite opremu

• Stavite sterilnu opremu na sterilno pokrivena kolica.

• Obucite se u sterilnu odjeću i koristite zaštitu.

• Navucite lokalni anestetik u špricu

• Pričvrstite iglu uvodnicu na špricu od 5 mL s 1 do 2 mL sterilne fiziološke otopine u njoj. Poravnajte otvor vrha igle s volumnim oznakam na šprici

• Isperite sve linije CVK-a s 3 do 5 mL sterilne fiziološke otopine i zatim zatvorite otvore čepovima ili špricama

Kada ispirete središnju cijev, upotrijebite štrcaljku od 10 mL (ili onu istog ili većeg promjera) i ne pritiskajte prejako da ne prekinuli cijev katetera.

Pripremite sterilno polje

• Obrišite široko područje kože antiseptičkom otopinom, obuhvativši bočnu stranu vrata, ključnu kost i prednji dio prsa do ispod ipsilateralne bradavice. Stvaranje ovog širokog sterilnog područja omogućuje odmah prijelaz na kanilaciju subklavijske vene ili postavljanje unutarnje jugularne kanilacije bez kontrole UZV ako ultrazvukom vođen pokušaj jugularne kanilacije ne uspije.

• Ostavite antiseptičku otopinu da se osuši najmanje 1 minutu.

• Postavite sterilne ručnike oko mjesta.

• Postavite velike sterilne pokrivke (npr. pokrivke za cijelo tijelo) kako biste uspostavili veliko sterilno polje.

Postavite sterilni prekrivač preko ultrazvučne sonde

• Uputite svog pomoćnika (nesterilnog) da premaže vrh sonde nesterilnim ultrazvučnim gelom i zatim držite sondu, s vrhom usmjerenim prema gore, izvan sterilnog polja.

• Umetnite dominantnu ruku u rukavici u sterilni prekrivač za sonde.

• Uhvatite vrh sonde svojom dominantnom rukom (koja je sada pokrivena prekrivačem sonde).

• Svojom nedominantnom rukom u rukavici odmotajte sterilni prekrivač preko sonde i do kraja niz kabel. Nemojte dodirivati nepokriveni kabel niti dopustiti da dodiruje sterilno polje dok odmotavate prekrivač.

• Čvrsto povucite pokrivač preko vrha sonde kako biste uklonili sve mjehuriće zraka.

• Omotajte sterilne gumene trake oko sonde kako biste učvrstili prekrivač na mjestu.

• Prekrivena sonda sada može biti postavljena na sterilnim zastorima.

Anestezirati mjesto kanilacije

Stavite sterilni ultrazvučni gel na prekrivenu sondu.

Koristite ultrazvučno navođenje kratke osi:

• Uspostavite optimalnu sliku presjeka unutarnje jugularne vene (u blizini vrha prednjeg cervikalnog trokuta, ako je moguće). Lagano pritišćite vrhom sonde kako biste izbjegli izobličenje veličine slike i oblika vene.

• Pomaknite sondu u poprečnom smjeru kako biste postavili snimljenu venu u središte ultrazvučnog zaslona. Kada je vena centrirana na ultrazvučnom ekranu, točka u sredini sonde postaje površinski marker koji označava luminalno središte donje vene.

• Održavajte sondu na ovom mjestu.

• Na ultrazvučnom ekranu izmjerite udaljenost do središta vene. Kada koristite ultrazvučno navođenje kratke osi, umetnite proceduralne igle (igle za lokalni anestetik i uvodne igle) u kožu u točki distalno i okomito na središnju točku sonde na istoj udaljenosti kao što je dubina vene. Zatim najprije uvucite iglu u kožu pod kutom od 45° usmjerenu prema sredini sonde. Držite blagi negativni pritisak na klip šprice dok napredujete.

• Aplicirajte anestetika na mjesto ulaska igle, a zatim ubrizgajte anestetik u kožu i meka tkiva duž putanje pod kutom od 45° koja vodi prema veni.

• Polagano naginjite sondu naprijed-natrag dok pomičete iglu za anesteziju kako biste neprestano identificirali vrh igle i držali ga na sigurnoj udaljenosti od vene i arterije.

Umetnite uvodnu iglu

• Nastavite koristiti ultrazvučno navođenje kratke osi (kao što je gore opisano za injekciju lokalnog anestetika).

• Umetnite uvodnu iglu.

• Održavajte ultrazvučnu vizualizaciju vrha igle dok napredujete neprestanim blagim naginjanjem sonde naprijed i nazad (vrh igle se pojavljuje i nestaje dok ultrazvučna ravnina prikaza prelazi naprijed-natrag preko njega).

  Ako vrh igle odluta od vene, prilagodite poprečni smjer igle kako bi vrh igle bio iznad središta vene. Ako se vrh igle presporo približava veni, malo povucite iglu, povećajte kut uboda i pokušajte ponvono.

• Kako se vrh igle približava veni, prilagodite brzinu i kut uboda tako da što kontroliranije punktirate venu Površinski zid vene će se udubiti kada vrh igle naiđe na njega. Igla zatim prolazi kroz stijenku te ulazi u lumen, što je popraćeno naletom tamnocrvene krvi u cijevi šprice.

• Držite štrcaljku nepomično na ovom mjestu i cijelo vrijeme vizualizirajte vrh igle. Pomicanje igle je uobičajeno, ali čak i najmanji pokret može pomaknuti vrh igle iz vene.

Izborno: ako je dostupni segment vene dovoljno dugačak da se prilagodi dužoj osi sonde, možete upotrijebili prikaz kratke osi (poprečnog presjeka) da biste iglu usmjerili prema veni, a zatim zarotirali sondu za 90° kako bi se dobio prikaz uzdužne osi (u ravnini, uzdužno) igle i vene, što omogućuje bolju sliku venepunkcije. Pomaknite sondu koliko je potrebno kako bi i igla i vena bile u vidnom polju (u ravnini). Lagano pritisnite vrhom sonde tako da vena ostane ispod vrha sonde i da se ne pomakne u stranu.

Procijenite povrat krvi

• Nastavite držati špricu nepomično.

• Čvrsto uhvatite bazu igle i držite je nepomično.

• Skinite špricu s baze igle i kratko pustite da krv iscuri kako biste potvrdili da je krv venska (tj. tamnocrvena i teče, ali ne pulsira). Zatim odmah pokrijte središte palcem kako biste zaustavili protok krvi i spriječili zračnu emboliju.

Međutim, ako je krv svijetlo crvena i pulsirajuća (arterijska), prekinuti postupak. Uklonite iglu i koristite kvadrate sterilne gaze 10x10 10 minuta kako biste zadržali vanjski pritisak na područje i spriječili krvarenje i hematom.

Perkutana kanilacija unutarnje jugularne vene korištenjem ultrazvučnog navođenja.

Video izradili Hospital Procedures Consultants dostupno na www.hospitalprocedures.org.

Postavite žicu vodilicu

• Pažljivo zakrenite uvodnu špricu tako da kosi igla sada bude okrenuta medijalno (tj. prema srcu i dalje od vene subklavije).

• Umetnite zakrivljeni kraj žice vodilice oblika slova J u uvodnu iglu, tako da je J-kraj okrenuta medijalno (tj. u istom smjeru kao kosina igle).

• Postavite žicu vodilicu kroz uvodu iglu.u venu. Možete koristiti ultrazvučno navođenje (bilo kratke ili duge osi) za provjeru ulaska žice vodilice u venu. Nemojte forsirati žicu vodilicu; trebala bi polagano kliziti. Postavite žicu vodilicu 10 do 15 cm u desnu unutarnju jugularnu venu, 15 do 20 cm u lijevu unutarnju jugularnu venu ili dok se ne pojave ektopični otkucaji srca (tada izvucite žicu vodilicu dok ektopije nestanu).

Ako osjetite otpor dok pomičete žicu vodilicu, prekiniti postavljati žicu vodilicu. Pokušajte polagano izvući žicu, lagano je zarotirati, a zatim je ponovno pomaknuti naprijed ili pokušajte nježno u potpunosti izvući žicu, ponovno postaviti vrh igle unutar vene (potvrđeno povratkom venske krvi), a zatim ponovno postavite žicu.

Međutim, ako osjetite otpor dok izvlačite žicu, prekinite postupak te izvucite iglu i žicu vodilicu zajedno (kako biste spriječili smicanje vrha igle od žicu vodilicu unutar pacijenta). Zatim koristite gaza oblika kvadrata 10x10cm 10 minuta kako biste zadržali vanjski pritisak na područje te spriječili krvarenje i hematom.

Nakon što je žica vodilica umetnuta, nastavite je čvrsto držati jednom rukom i kontrolirajte je tijekom ostatka postupka.

Uklonite uvodnu iglu (nakon uspješnog umetanja žice vodilice)

• Prvo, čvrsto držite žicu vodilicu distalno od igle i izvucite iglu iz kože.

• Zatim čvrsto držite žicu vodilicu na površini kože i gurnite iglu niz preostalu duljinu žice vodilice kako biste uklonili iglu.

Proširite insercijsko mjesto

• Proširite mjesto postavljnja na koži: pomoću skalpela napravite mali ubodni rez (oko 4 mm) na mjestu postavljanja na koži, izbjegavajući kontakt sa žicom vodilicom, kako biste povećali mjesto i omogućili postavljanja dilatatora tkiva i katatera koji su većeg promjera nego žica vodilica..

• Postavite dilatator tkiva preko žice vodilice: Prvo uhvatite žicu vodilicu na koži i povucite dilatator niz duljinu žice do kože. Zatim uhvatite žicu distalno od dilatatora, držite dilatator blizu površine kože i postupno umetnite dilatator cijelom dužinom pomoću rotirajućih pokreta. Držite žicu cijelo vrijeme tijekom umetanja.

• Uklonite dilatator: Prvo čvrsto držite žicu vodilicu distalno od dilatatora i izvucite dilatator iz kože. Kada je žica vodilica vidljiva na površini kože, potpuno uklonite dilatator klizanjem niz preostalu duljinu žice vodilice.

• Držite žicu vodilicu na površini kože.

Postavljanje katetera

• Postavite kateter preko žice vodilice do površine kože: Držite žicu vodilicu fiksiranu na površini kože, prevucite vrh katetera preko distalnog kraja žice vodilice i gurnite kateter dolje do površine kože. Distalni kraj žice za navođenje sada bi trebao stršati iz baze priključka katetera

• Ako distalni kraj žice vodilice ne strši iz čvorišta priključka, povucite žicu vodilicu prema van od površine kože dok držite vrh katetera blizu površine dok žica vodilica ne strši.

• Nastavite pomicati kateter u venu: uhvatite i kontrolirajte žicu vodilicu na mjestu gdje strši iz središta priključka katetera Držite kateter blizu vrha i umetnite vrh kroz kožu. Zatim, po nekoliko centimetara i koristeći se po potrebi rotirajućim pokretima, postupno postavite jugularni kateter cijelom dužinom. Ako se pojave ektopični otkucaji srca, polako povucite kateter dok ektopija ne prestane.

• Upotrijebite ultrazvuk za provjeru intravenskog postavljanja katetera.

• Držite i žicu vodilicu i kateter.

• Uklonite žicu vodilicu: izvucite žicu vodilicu držeći kateter čvrsto na mjestu na površini kože.

• Isperite svaki otvor katetera fiziološkom otopinom: Prvo izvucite sav zrak iz linije i potvrdite protok venske krvi u čvorište. Zatim pomoću šprice od 10 mL (ili iste ili većeg promjera) i bez pretjerane sile aplicirajte 20 mL fiziološke otopine u svaku liniju kako biste je očistili.

Pokrijte mjesto insercije

• Ako je pacijent budan ili pod minimalnim uplivom sedativa, upotrijebite 1% lidokain da anesetezirate kožu na mjestima planiranih šavova.

• Stavite klorheksidinski disk na kožu na mjestu umetanja katetera.

• Zašijte kožu za kopču za pričvršćivanje na kateteru.

• Kako biste spriječili potezanje mjesta umetanja, zašijte kateter na drugom mjestu tako da se zakrivljeni ili petljasti segment katetera nalazi između ta dva mjesta.

• Stavite sterilni okluzivni zavoj. Često se koriste transparentni zavoji

Kontrola

Naknadna njega za kanilaciju unutarnje jugularne vene, pod ultrazvučnim vodstvom

• Napravite rendgen srca i pluća kako biste potvrdili dan se vrh jugularnog (ili subklavijskog) katetera nalazi u gornjoj šupljoj veni blizu spoja s desom pretklijetkom (kateter se može pogurnuti ili povući ako nije u odgovarajućem položaju) i da se potvrdi da se nije došlo do pneumotoraksa.

Rendgen srca i pluća za centralni venski kateter.

Crvena strelica ukazije na vrh katetera postavljen u lijevu venu subklaviju ( adekvatno postavljen u donji dio gorenj šuplje vene)

© 2017 Elliot K. Fishman, MD.

Upozorenja i uobičajene pogreške

• Vrh CVK nikada ne smije ležati u desnom atriju jer je atrij tankih stijenki i lako se perforira.

• Ektopija srca može biti izazvana žicom vodilicom ili kateterom u desnom atriju ili ventrikulu.

• Nikada ne ispuštajte žicu vodilicu..

• Tijekom kardiopulmonalnog zastoja, ili čak niskog krvnog tlaka i hipoksije, arterijska krv može biti tamna i ne pulsirati te se može zamijeniti s venskom krvlju.

• Kako bi se spriječila zračna embolija, CVK treba umetnuti (i ukloniti) u poziciji vaskularne kanilacije ispod razine srca.