Autor:
Michael C. Levin, MD
Urednik sekcije:
doc. prim. dr. sc.
Hrvoje Budinčević, dr. med.
Prijevod:
Latica Friedrich, dr. med.
Na glavi se simetrično raspoređuje 20 elektroda kako bi se detektirale električne promjene u mozgu koje su povezane sa stanjima kao što su:
Normalni EEG u budnom stanju pokazuje 8 do 12Hz, 50 μV sinusoidne alfa valove koji se pojačavaju i smanjuju iznad okcipitalnog i parijetalnog režnja, te beta valove >12Hz, 10 do 20 μV frontalno, isprepleteni sa theta valovima 4 do 7 Hz, 20 do 100 μV.
U EEG–u se gleda asimetrija između dvije hemisfere (što upućuje na strukturalni poremećaj), traže se izrazito usporeni valovi (pojava 1 do 4 Hz, 50 do 350μV delta valova, kao što se javlja kod smanjene svijesti, encefalopatije i demencije) i promijenjeni uzorci valova.
Abnormalni uzorci valova mogu biti nespecifični (npr. epileptiformni zašiljeni valovi) ili dijagnostički (npr. šiljak-val kompleksi od 3 Hz kod apsans napadaja ili periodični zašiljeni valovi od 1Hz kod Creutzfeldt-Jakobove bolesti).
EEG je od posebne koristi kod procjene epizodnih poremećaja svijesti nejasne etiologije.
Ukoliko se sumnja na epileptički napad, a rutinski EEG je uredan, metode koje električki aktiviraju korteks (npr. hiperventilacija, fotostimulacija, san ili deprivacija sna) mogu ponekad dovesti do dokazivanja kako se radi o epilepsiji. Nazofaringealni odvodi mogu ponekad otkriti žarište epileptičkog napada u temporalnom režnju kada je uobičajeni EEG nespecifičan. Kontinuirani ambulantni EEG (s ili bez video nadzora) tijekom 24 sata ili i duže može često pokazati jesu li povremeni gubitak pamćenja, subjektivne aure ili neuobičajene epizode motornih pokreta posljedica epileptičke aktivnosti.
Ako kliničari trebaju utvrditi je li određen događaj epileptički napadaj ili psihijatrijski poremećaj, može se koristiti video kamera tijekom EEG monitoriranja u bolnici. Ova tehnika (tzv video EEG) također se koristi prije operacije, kako bi se vidjelo koja je vrsta napadaja posljedica abnormalnosti u određenom epileptogenom žarištu.