Vitamin K1 (filokinon) je prehrambeni vitamin K. Njegovu apsorpciju pojačava mast iz hrane. Mliječne formule za dojenčad su suplementirane s vitaminom K.
Vitamin K2 je skupina spojeva (menakinona) koje stvaraju bakterije u probavnom sustavu; razina sintetiziranih doza vitamina K2 ne zadovoljava potrebe za vitaminom K.
Vitamin K nadzire stvaranje faktora koagulacije i to: faktora II (protrombin), VII, IX i X u jetri.( vidi: Izvori, funkcije i učinci vitamina ). Ostali faktori koagulacije ovisni o vitaminu K su protein C, protein S i protein Z; protein C i S su antikoagulanti. Metabolički putevi čuvaju vitamin K. Kad je vitamin K jednom sudjelovao u formaciji faktora koagulacije, proizvod reakcije, vitamin K epoksid, se enzimski pretvara u aktivni oblik, vitamin K hidrokinon.
Za djelovanjae bjelančevina ovisnih o vitaminu K potreban je kalcij. O vitaminu K ovisne bjelančevine, osteokalcin i matriks gama–karboksi–glutamil (Gla) protein, mogu imati važnu ulogu u kostima i drugim tkivima. Razni oblici vitamina K su zajednička terapija za osteoporozu u Japanu i drugim zemljama.
(Vidi također Pregled vitamina.)
Nedostatak vitamina K
Do nedostatka vitamina K dolazi kod izrazito nedostatnog unosa hranom, malapsorpcije masti ili primjene kumarinskih antikoagulansa. Nedostatak vitamina K je osobito čest kod dojenčadi. To narušava zgrušavanje krvi. Na dijagnozu se posumnja na osnovi rutinskih pretraga koagulacije, a dijagnoza se potvrđuje odgovorom na aplicirani vitamin K. Liječenje se sastoji od primjene vitamina K peroralno ili parenteralno, kada je uzrok nedostatku vitamina K malapsorpcija masti ili kada je opasnost od krvarenja velika.
Nedostatak vitamina K smanjuje razine protrombina i drugih faktora koagulacije ovisnih o vitaminu K, uzrokujući poremećenu koagulaciju s mogućnošću krvarenja.
Manjak vitamina K može širom svijeta izazvati pobol i smrtnost dojenčadi.
Manjak vitamina K uzrokuje hemoragičnu bolest novorođenčeta, do koje uobičajeno dolazi 1 do 7 dana nakon rođenja. U zahvaćene novorođenčadi, porodna trauma može uzrokovati intrakranijalno krvarenje. Kasni oblik ove bolesti može se pojaviti u dojenčadi 2 do 12 tjedana starosti, obično u djece koja su dojena i nisu primali suplementaciju vitaminom K. Ako je majka konzumirala fenitoinske antikonvulzive, kumarinske antikoagulanse ili cefalosporinske antibiotike, opasnost od hemoragične bolesti je povećana.
U zdravih odraslih osoba prehrambeni manjak vitamina K je rijedak, zbog toga što je on široko rasprostranjen u zelenom povrću, a bakterije u normalnom crijevu sintetiziraju menakinone.
Etiologija
Novorođenčad je sklona nedostatku vitamina K zbog slijedećeg:
-
Posteljica prenosi lipide i vitamin K relativno slabo.
-
Jetra novorođenčeta je nezrela za zadovoljavajuću sintezu protrombina.
-
Majčino mlijeko sadrži male količine vitamina K, oko 2,5 μg/L (kravlje mlijeko sadrži 5000 μg/ L);
-
Crijevo novorođenčeta tijekom prvih nekoliko dana života je sterilno.
U odraslih, nedostatak vitamina K može nastati zbog:
Kumarinski antikoagulansi se miješaju u sintezu koagulacijskih bjelančevina ovisnih o vitaminu K (faktori II, VII, IX i X) u jetri.
Određeni antibiotici (osobito neki cefalosporini i drugi antibiotici širokog spektra), salicilati, megadoze vitamina E i insuficijencija jetre, povećavaju opasnost od krvarenja u bolesnika s nedostatkom vitamina E.
Nedovoljan unos vitamina K malo je vjerojatno da će izazvati simptome.
Simptomi i znakovi
Obično se nedostatak vitamina K manifestira krvarenjem. Dolazi do lakog nastajanja hematoma i krvarenja iz sluznica (osobito epistaksa, krvarenja iz probavnog sustava, menoragija i hematurija). Može doći i do krvarenja iz uboda ili porezotina.
U dojenčadi, hemoragična bolest novorođenčeta i kasna hemoragična bolest mogu uzrokovati kožno, probavno, intratorakalno ili, u najgorim slučajevima, intrakranijalno krvarenje. Ako se razvije opstruktivna žutica, krvarenje, ukoliko do njega dođe, obično započinje nakon 4 ili 5 dana. Može se prezentirati kao blago krvarenje iz kirurške rane, desni, nosa ili sluznice probavnog trakta, ili pak kao masivno krvarenje iz probavnog sustava.
Dijagnoza
Na manjak vitamina K ili antagonizam na na vitamin K (uzrokovan kumarinskim antikoagulansima) se posumnja kad u rizičnog bolesnika dođe do abnormalne količine krvarenja. Testovi koagulacije mogu preliminarno potvrditi dijagnozu. Protrombinsko vrijeme (PT) je produljeno, a INR je povišen, no parcijalno tromboplastinsko vrijeme (PTT), broj trombocita, vrijeme krvarenja i razine fibrinogena, fibrinogenskih razgradnih produkata i d–dimera su normalni.
Ako fitonadion (generičko ime za vitamin K1) u dozi od 1 mg intravenski znakovito snizi PT unutar 2 do 6 sati, najvjerojatnije uzrok nije bolest jetre, a potvrđuje se dijagnoza manjka vitamina K.
U nekim centrima se nedostatak vitamina K može otkriti direktnije, odnosno mjerenjem razine vitamina K u plazmi. Razina vitamina K1 u plazmi se u zdravih osoba koje uzimaju odgovarajuće količine vitamina K1 (50 do 150 μg/dan) kreće u rasponu od 0,2 do 1,0 ng/ml. Unos vitamina K može pomoći u interpretaciji razine samog vitamina K u serumu; no, recentni unos vitamina K utječe na razine u serumu, ali ne i na razinu u tkivima.
Više osjetljiviji pokazatelji količine vitamina K u tijelu, kao što su PIVKA (Protein Induced in Vitamin K Absence or Antagonism) i nedovoljno karboksilirani osteokalcin tek su u studijama.
Liječenje
Kad je god to moguće, fitonadion treba primjenjivati oralno ili subkutano. Uobičajena doza za odrasle iznosi 5 do 20 mg. (Čak i kada je fitonadion pravilno razrijeđen i primjenjivan polako, intravenska primjena može u rijetkim slučajevima izazvati anafilaksiju ili anafilaktoidne reakcije). INR se obično smanjuje za 6 do 12 sati. Ako se INR nije na odgovarajući način smanjio, doza se može ponoviti za 6 do 8 sati.
Fitonadion u dozi od 1 do 10 mg oralno je indiciran za ispravku produljenog INR koja nije hitna, u bolesnika koji uzimaju antikoagulantnu terapiju. Do ispravka obično dolazi za 6 do 8 sati od konzumacije. Kad je poželjna tek djelomična korekcija INR-a (npr. kad bi INR trebao ostati blago povišen zbog umjetnog srčanog zaliska), mogu se primijeniti niže doze (npr. 1 do 2,5 mg) fitonadiona.
U dojenčadi se krvarenje uslijed nedostatka vitaina K može korigirati jednokratnom primjenom 1 mg fitonadiona subkutano ili intramuskularno. Ako INR ostane povišen, doza se može ponoviti. Ako je majka bila na antikoagulantnoj terapiji, mogu biti potrebne veće doze.
Prevencija
Fitonadion 0,5 do 1 mg intramuskularno (ili 0,3 mg /kg za nedonoščadi) preporuča se za svu novorođenčad u roku od 6 sati nakon rođenja kako bi se smanjila učestalost intrakranijalnog krvarenja zbog traume poroda i klasične hemoragijske bolesti novorođenčadi (rizik od povećanog krvarenja je 1 do 7 dana nakon poroda). Također se rabi i profilaktički prije kirurških zahvata.
Neki kliničari preporučuju da trudnice koje uzimaju antikonvulzivnu terapiju prime fitonadion u dozi od 10 mg oralno jednom na dan tijekom mjesec dana ili 20 mg peroralno jednom na dan 2 tjedna pred porod. Niski sadržaj vitamina K1 u majčinom mlijeku se može povisiti povećanjem majčinog prehrambenog unosa filokinona na 5 mg na dan.
Ključne poruke
-
Manjak vitamina K može širom svijeta izazvati pobol i smrtnost dojenčadi.
-
Nedostatak vitamina K može uzrokovati krvarenja (npr. sklonost hematomima ili suzničko krvarenje).
-
Treba posumnjati na nedostatak vitamina K kod rizičnih pacijenata s abdnormalnim ili pretjeranim krvarenjem.
-
Mjerenje PT-a ili INR-a prije i poslije davanja fitonadiona; te smanjenje produljenog PT-a ili korekcija povišenog INR-a nakon ordiniranog fitonadiona potvrđuje dijagnozu.
-
Liječenje se provodi s oralnim ili subkutanim fitonadionom.
Toksičnost vitamina K
Uziman na usta, vitamin K1 (filokinon) nije toksičan, čak ni kada se konzumira u velikim količinama. Međutim, menadion (sintetski, u vodi topljiv prekursor vitamina K) može izazvati toksičnost i ne treba ga rabiti za liječenje nedostatka vitamina K.