Medicinska procjena starijeg vozača uključuje detaljan pregled medicinskih stanja i / ili lijekova koji mogu narušiti sposobnost vožnje. Takva medicinska stanja mogu biti kronične bolesti koje narušavaju bitne funkcionalne sposobnosti potrebne za vožnju (npr, makularnu degeneraciju koja smanjuje vid) ili akutna zbivanja koja ometaju svijest (npr. epileptički napadaj, sinkopa).
(Vidjeti također Vozači starije životne dobi.)
Ovo su neki od najčešćih medicinskih bolesti ili sindroma koji su povezani s povećanim rizikom za vožnju (npr sudari motornih vozila [SMV], slaba izvedba na testovima vožnje na cesti).
Padovi
Padovi i SMV dijele zajedničke uzročne faktore (npr oslabljen vid, snagu mišića, kogniciju ). Povijest padova u protekle 1 do 2 god. ukazuju na povećanu opasnost od SMV i treba potaknuti daljnju procjenu tjelesnog funkcioniranja.
Srčani poremećaji
Srčani poremećaji mogu povećati rizik prilikom vožnje. Opće smjernice uključuju suzdržavanje od vožnje za
-
Najmanje 1 mj nakon infarkta miokarda, operacije koronarnog arterijskog premoštenja ( bypass), ili stabilizacije simptoma nestabilne angine
-
3 mj nakon aritmije sa sinkopama
-
6 mj nakon ugradnje unutarnjeg kardioverter-defibrilatora ili nakon reanimacije potrebne zbog neprekidne tahikardije ventrikula ili ventrikularne fibrilacije
Međutim, bolesnici bi trebali raspravljati o ovim konkretne preporuke sa svojim kardiologom ili liječnikom primarne zdravstvene zaštite. Kliničari bi trebali konzultirati nacionalne smjernice i resurse za dodatne savjete.
Bolesnici s teškim zatajenjem srca (npr klase IV zatajenja srca, dispneja u mirovanju ili tijekom vožnje) trebaju se suzdržati od vožnje dok se ne mogu procijeniti testiranjem na cesti.
Neurološki poremećaji
Neurološki poremećaji također povećavaju rizik u vožnji. Specifični poremećaji uključuju
-
Moždani udar ili prolazni ishemijski napad (TIA): Vozači s jednim TIA bi trebao čekati 1 mj prije nastavka vožnje; oni s rekurentnim TIA-ma ili moždanim udarom bi trebali sačekati najmanje 3 do 6 mj prije nastavka vožnje, a nakon pregleda neurologa ili liječnika primarne zdravstvene zaštite. Fizikalni pregled bi trebalo učiniti kako bi se utvrdilo koliko ostatno oštećenje kao posljedica moždanog udara može utjecati na sposobnost vožnje. Treba razmotriti upućivanje osoba sa ostatnim vidnim, motoričkim ili kognitivnim nedostacima na kliniku za procjenu sposobnosti vožnje koje provodi radni terapeut.
-
Epi napadaji: Propisi za vozače koji imaju epi napadaje su državno-specifični, ali većina država zahtijeva interval bez napadaja (često 6 mjeseci) prije nego što ponovo aktiviraju privilegiju vožnje. Antikonvulzivi mogu adekvatno kontrolirati napadaje kod oko 70% pacijenata, ali se relapsi mogu pojaviti kada se ti lijekovi ukinu. Državno- specifične informacije koje su vezane za uvjete dobivanja vozačke dozvole za osobe koje imaju epi napadaje mogu se pretraživati putem Epilepsy Foundation State Driving Laws Database.
Alzheimerova bolest ili progresivne demencije će na kraju utjecati na sve funkcionalne sposobnosti, uključujući i one koje su potrebne za vožnju. Praćenje bolesnika za detekciju novih vozačkih pogrešaka koje se mogu pripisati promjenama u kogniciji ili identifikaciji značajnijih deficita u psihometrijskim testovima, može biti korisno u određivanju upućivanja za procjenu na cesti ili eventualno zabrane vožnje.
Mnogi drugi neurološki poremećaji (npr. Parkinsonova bolest) uzrokuju invalidnosti i trebaju biti praćeni funkcionalnom obradom i eventualno procjenom na cesti.
Šećerna bolest
Šećerna bolest predstavlja opasnost jer pacijenti mogu ući u hipoglikemiju za vrijeme vožnje. Pacijenti koji su imali nedavne hipoglikemijske epizode bez prethodnog upozorenja ne bi trebali voziti 3 mj ili dok čimbenici koji pridonose epizodi (npr prehrana, aktivnosti, vrijeme uzimanja i doze inzulina ili antiglikemični lijekovi) nisu obrađeni i regulirani. Osjetne promjene u ekstremitetima, uzrokovane neuropatijom, retinopatijom ili oboje, uzrokovani dijabetesom također mogu pridonijeti umanjenju vozačkih sposobnosti.
Poremećaji spavanja
Poremećaji spavanja, od kojih su najpoznatiji opstruktivni sleep apneja sindrom, mogu uzrokovati pospanost koja dovodi do SMV, a bolesnici se trebaju suzdržati od vožnje dok ne dobiju primjerenu terapiju. Pokazalo se da upotreba uređaja s kontinuiranim pozitivnim tlakom dišnih putova (CPAP) poboljšava performanse u simulatoru vožnje i smanjuje broj SMV.
Lijekovi
Kada započinju uporabu novog lijeka koji bi mogao utjecati na vizualno, fizičko ili kognitivno funkcioniranje, bolesnici se trebaju suzdržati od vožnje na nekoliko dana (ovisno o vremenu potrebnom da se postigne stabilno stanje) kako bi bili sigurni da nema štetnih učinaka.
Velik broj lijekova može potencijalno utjecati na vožnju, obično oni s nuspojavama na CŽS (npr, zbunjenost, sediranost). Mnogi od tih lijekova dokazano narušavaju sposobnost vožnje pri testiranju na cesti i / ili vožnji simulatora te povećavaju rizik od SMV. Ovi lijekovi također mogu povećati rizik od pada. Unatoč tim rizicima, mnoge od tih lijekova ne treba naglo prestati uzimati jer se oni moraju postupno ukidati.
Lijekovi koji povećavaju rizik za vožnju uključuju
-
Antihistaminike, benzodiazepine, opijate, antikolinergike, hipnotike, antihipertenzive ili tricikličke antidepresive: ovi lijekovi povećavaju rizik vožnje jer oni mogu uzrokovati pospanost; neki također mogu uzrokovati hipotenziju ili aritmije.
-
Antiparkinsonici agonisti dopamina (npr pergolid, pramipeksol, ropinirol): ovi lijekovi ponekad uzrokuju akutne napadaje spavanja, što može predstavljati povećani rizik od SMV.
-
Antiemetici (npr proklorperazin) i relaksansi mišića (npr ciklobenzaprin): ovi lijekovi su razlog za zabrinutost zbog njihovog potencijala za promjenu senzorne percepcije.
Potrebno je napomenuti bolesniku da donese u ambulantu svoje lijekove kako bi se identificirali oni koji povećaju rizik.
Starije odrasle osobe su uključene u manje smrtonosnih SMV povezanih s alkoholom nego mlađi vozači (vidi tablicu Postotak vozača uključenih u fatalne sudare koji su imali BAC od 0,08 ili više, prema dobi). Stariji manje konzumiraju alkohol, ali ograničavanje konzumacije alkohola još uvijek je važno, jer razina alkohola u krvi po količini konzumiranog alkohola veća je u starijih odraslih osoba. Također, istodobna uporaba alkohola i drugih lijekova posebice više lijekova, daljnje narušava kogniciju, čime se povećava rizik od SMV.
Postotak vozača uključenih u fatalne sudare koji su imali BAC od 0,08 ili više, prema dobi
|
|
16-20
|
21-24
|
25–34
|
35-44
|
45-54
|
55–64
|
65-74
|
75+
|
ukupno
|
|
U.S Department of Transportation: National Highway Traffic Safety Administration Quick Facts DOT HS 812 452, listopad 2017. (ažurirano veljača 2018.).
|
|
2016
|
15%
|
26%
|
27%
|
22%
|
19%
|
14%
|
9%
|
5%
|
19%
|
|
2015
|
16%
|
28%
|
27%
|
23%
|
19%
|
14%
|
9%
|
6%
|
20%
|
|
2014
|
17%
|
30%
|
29%
|
24%
|
20%
|
16%
|
10%
|
5%
|
21%
|