Istegnuće mišića zadnje lože

Autor: Paul L. Liebert, MD
Urednik sekcije: dr. sc. Lana Videc Penavić, dr. med.
Prijevod: Tomislav Gregić, dr. med.

Istegnuće zadnje lože je djelomičan razdor mišića stražnje strane bedra koji najčešće nastaje na mišićnotetivnom spoju.

Istegnuća mišića zadnje lože su uobičajena među trkačima. Visokorizični su sportaši s lošom fleksibilnošću zadnje lože, neadekvatnim zagrijavanjem prije treninga te s prijašnjom ozljedom u anamnezi. Stariji sportaši su također izloženi većem riziku. Kao i kod drugih istegnuća mišića, iznos sile koja je uzrokovala razdor određuje stupanj ozljede.

Simptomi i znakovi

Istegnuće mišića zadnje lože može se manifestirati kako akutna bol u području stražnje strane bedra prilikom trčanja ili se može razviti puno sporije, najčešće radi neadekvatnog treninga fleksibilnosti.

Dijagnoza

  • klinički pregled

Dijagnoza se postavlja uz nalaz bolnosti u području stražnje lože uz fleksiju koljena protiv otpora, kao i na palpaciju stražnje strane bedra. Pri blagom istegnuću prisutna je osjetljivost i blagi otok. U težim slučajevima prisutne su ekhimoze, umjeren do jak otok, te oslabljena mišićna funkcija uzrokovana bolovima.

Liječenje

  • odmor, led i kompresije

  • istezanje, zatim vježbe jačanja

Liječenje ledom i kompresijama s korištenjem steznika za natkoljenicu treba započeti što je prije moguće. NSAID i analgetike treba propisati po potrebi, a u početku može biti potrebno i korištenje štaka ako se javlja bolnost prilikom hoda.

Kada dođe do prestanka bolova pacijent treba započeti lagane vježbe istezanja mišića stražnje lože. Postupno jačanje mišića kvadricepsa i mišića stražnje lože treba započeti kada bolovi potpuno nestanu.

S treningom treba nastaviti tek kada je postignuta zadovoljavajuća snaga mišića. Sportaše treba uputiti da oporavak nakon ozljede mišića stražnje lože može potrajati do nekoliko mjeseci, ovisno o težini ozljede.

Vježbe za jačanje i rastezanje mišića stražnje lože