Autor:
James D. Douketis, MD
Urednici sekcije:
prof. dr. sc.
Diana Delić-Brkljačić, dr. med. i prof. dr. sc.Marko Boban dr. med.
Prijevod:
prof. dr. sc.
Mislav Vrsalović
dr. med. i
Mislav Nedić
dr. med.
Arteriovenska fistula je abnormalna komunikacija između arterije i vene.
Arteriovenska fistula može biti kongenitalna (obično zahvaća male krvne žile) ili stečena kao posljedica traume (npr. prostrijelna ili ubodna rana) ili posljedica erozije arterijske aneurizme u susjednu venu. U bolesnika s terminalnim stadijem bubrežne bolesti koji zahtijevaju hemodijalizu, arteriovenska fistula se kreira kirurški radi osiguravanja vaskularnog pristupa za proceduru.
Fistula može uzrokovati sljedeće simptome i znakove
Embolusi mogu prijeći iz venske u arterijsku cirkulaciju ( i uzrokovati ulceracije kada zastanu u distalnim žilama), iako je zbog razlike tlakova ovo malo vjerojatno. Ako je fistula blizu površine, tvorba se može palpirati, a zahvaćena površina je obično otečena i topla s dilatiranim, obično pulzatilnim površnim venama.
Iznad fistule se može osjetiti vibriranje, kontinuirane jačine, tijekom auskultacije se čuje strujanje koje se pojačava tijekom sistole.
Rijetko, ako značajan udio minutnog volumena protječe kroz fistulu do desnog srca, razvije se srčano zatajenje.
Dijagnoza
-
Klinička procjena
-
Ponekad ultrasonografija
Fistule se dijagnosticiraju klinički temeljem prisutnosti vibracije, šuma, ili drugih znakova. Obojeni ultrazvukje najbolji potvrdni test.
Liječenje
Kongenitalne fistule ne zahtijevaju tretman osim u slučaju značajnih komplikacija. U slučaju potrebe, može se učiniti perkutana vaskularna tehnika postavljanja zavojnice ili okludera radi zatvaranja fistule. Liječenje je rijetko potpuno uspješno, ali su komplikacije kontrolirane.
Stečene fistule obično imaju jedan veliki spoj i mogu se uspješno kirurški tretirati.