Poremećaji metabolizma piruvata

Autor: Matt Demczko, MD
Urednik sekcije: prof. prim. dr. sc. Joško Markić, dr. med.
Prijevod: dr. sc. Danijela Petković Ramadža, dr. med.

Nemogućnost metaboliziranja piruvata uzrokuje laktacidozu i niz poremećaja središnjeg živčanog sustava.

Piruvat je važan supstrat u metabolizmu ugljikohidrata. Poremećaji metabolizma piruvata su dio Poremećaja metabolizma ugljikohidrata.

Vidjeti također Pristup bolesniku u kojeg se sumnja na nasljedni poremećaj metabolizma.

Manjak piruvat dehidrogenaze

Piruvat dehidrogenaza je multienzimski kompleks odgovoran za stvaranje acetil–CoA iz piruvata za Krebsov ciklus. Nedostatak dovodi do povišenja piruvata te stoga i do povišenja koncentracije laktične kiseline. Nasljeđuje se X-vezano ili autosomno recesivno.

Težina kliničkog izražaja je različita, no uključuje laktacidozu i malformacije središnjeg živčanog sustava te druge postnatalne promjene, uključujući cistične promjene kore velikog mozga, moždanog debla i bazalnih ganglija, ataksiju i psihomotoričku zaostalost.

Dijagnoza manjka piruvat dehidrogenaze potvrđuje se enzimskom analizom u fibroblastima kože, genskom analizom ili oboje. Vidjeti također Pristup bolesniku u kojeg se sumnja na nasljedni poremećaj metabolizma.

Nema jasno učinkovitog liječenja, premda se u nekih bolesnika pokazala korisnom prehrana s malim udjelom ugljikohidrata ili ketogena dijeta te nadomještanje tiamina.

Manjak piruvat karboksilaze

Piruvat karboksilaza je enzim važan za glukoneogenezu iz piruvata i alanina koji se stvaraju u mišiću. Nedostatak može biti primaran ili sekundaran uslijed nedostatka holokarboksilaza sintaze, biotina ili biotinidaze; nasljeđivanje je autosomno recesivno, a u oba slučaja dolazi do nastanka laktacidoze.

Incidencija primarnog manjka iznosi <1/250.000 poroda, no može biti i veća u nekim skupinama Američkih indijanaca. Glavni klinički znakovi su psihomotoričko zaostajanje, konvulzije i spastičnost. Laboratorijske abnormalnosti su hiperamonijemija; laktacidoza; ketoacidoza; povišene koncentracije lizina, citrulina, alanina i prolina u plazmi; i povećano izlučivanje alfa-ketoglutarata.

Sekundarni nedostatak je klinički sličan, s nenapredovanjem, konvulzijama i obilježjima drugih organskih acidurija.

Dijagnoza nedostatka piruvat karboksilaze potvrđuje se enzimskom analizom u kulturi uzgojenih fibroblasta kože ili DNA analizom.

Učinkovitog liječenja nema, no u pojedinih bolesnika s primarnim manjkom i u svih bolesnika sa sekundarnim manjkom treba dati biotin u dozi od 5 do 20 mg peroralno jednom na dan.

Više informacija

Sljedeći izvorni na engleskom jeziku mogu biti korisni. Imajte na umu da Priručnik nije odgovoran za sadržaj ovog izvora.

  • Online Mendelian Inheritance in Man® (OMIM®) database: Potpuni podaci o genima, molekulam i kromosomskim lokusima