Probir (zajedno s fizikalnim pregledom) je važan sastavni dio preventivne zdravstvene skrbi dojenčadi i djece.
Krvne pretrage
Kako bi otkrili nedostatak željeza, kliničari bi trebali odrediti HCT ili Hb kako slijedi:
-
terminskoj dojenčadi: u dobi između 9. i 12. mjeseca
-
nedonoščadi: u dobi između 5. i 6. mjeseca
-
u adolescentica koje imaju menstruaciju: jednom godišnje ako imaju bilo koji od sljedećih čimbenika rizika: umjerena do jaka menstrualna krvarenja, kronično mršavljenje, nutritivni deficit te sudjelovanje u sportskim aktivnostima
Ispitivanje na Hgb S se može učiniti u dobi između 6. i 9. mjeseca ako već to nije napravljeno kao dio novorođenačkog probira.
Preporuke za otkrivanje olova u krvi se razlikuju od države do države. Općenito, pretragu u djece koja su mogla biti izložena olovu (ona koja žive u kućama sagrađenim prije 1980. godine) treba učiniti u dobi između 9. mjeseca i 1. godine te ju ponoviti u dobi od 24. mjeseca. Ako kliničar nije siguran je li dijete bili u riziku, pretragu treba učiniti. Vrijednosti >10 μg/d (>0.48 μmol/L) su opasne jer mogu izazvati neurološka oštećenja, premda neki stručnjaci dovode u pitanje ovu graničnu vrijednost, smatrajući kako bilo koja količina olova u organizmu može biti toksična.
Probir za kolesterol indiciran je za svu djecu u dobi od 9. do 11. godine te ponovno u dobi od 18. do 21. godine. Najučinkovitiji nalaz masnoća u krvi je onaj učinjen natašte. Probir za kolesterol u krvi je indiciran za svu djecu u dobi između 1. i 8. godine te između 12. i 17. godine samo ako imaju pozitivnu obiteljsku analizu na visoki kolesterol i koronarnu arterijsku bolest ili rizične čimbenike za razvoj iste (npr. šećernu bolest, pretilost, povišen krvni tlak).
Ispitivanje sluha
( vidi: Gubitak sluha.)
Roditelji bi trebali posumnjati na oštećenje sluha ako kod djeteta izostane odgovarajuća reakcija na zvučni ili verbalni podražaj, ako dijete ne razumije govor ili ne govori (vidi tablicu).
Budući da oštećenje sluha usporava razvoj govora, poremećaje sluha treba ispraviti što je prije moguće. Zbog toga bi kliničari trebali pitati roditelje o djetovom sluhu pri svakom pregledu tijekom ranog djetinjstva i uputiti dijete na ispitivanje sluha ili pregled audiologa kad god se primijeti neki poremećaj.
Normalni sluh u vrlo malog djeteta*
|
Dob
|
Očekivani odgovor
|
|
*Ako dijete ne zadovolji minimalne standarde ili ako roditelji posumnjaju na oštećenje sluha u bilo kojoj dobi, dijete bi trebalo uputiti na ispitivanje.
|
|
S 3 mjeseca
|
Na glasni zvučni podražaj u svojoj blizini se prestraši, zatrza
Uzmeškolji se ili probudi na zvuk ili razgovor
Umiri se na majčin glas
|
|
Sa 6 mjeseci
|
Zanimljivi zvukovi privlače njegov pogled
Okreće se na poziv imena
Igračkama se obraća s "moo", "ma", "da", "di"
Guguće kad sluša glazbu
|
|
S 10 mjeseci
|
Stvara vlastite zvukove
Oponaša neke zvukove
Razumije "ne" i "doviđenja"
|
|
S 18 mjeseci
|
Razumije mnoge jednostavne riječi ili naredbe
Brblja kao da priča u rečenica.
|
Audiometriju
može ordinirati liječnik primarne zdravstvene zaštie; većinu drugih audioloških dijagnostičkih postupaka (npr. ispitivanje otoakustičke emisije, odgovor moždanog debla na slušne potencijale) ordinira audiolog. Konvencionalna audiometrija se može napraviti djeci s navršene tri godine pa nadalje; kod mlađe djece promatramo odgovor na zvučni potražaj u slušalicama, njihov pokušaj da lokaliziraju zvuk ili da izvrše jednostavan zadatak.
Timpanometrija
se može napraviti djeci svih dobnih skupina i korisna je u procjeni funkcije srednjeg uha. Patološki timpanogram je obično pokazatelj poremećene funkcije Eustahijeve tube ili prisustva tekućine u srednjem uhu koja se ne vidi prilikom otoskopskog pregleda.
Iako pneumatska otoskopija može biti od velike koristi u pregledu srednjeg uha, mnogo je učinkovitija kad se kombinira s timpanometrijom, nego kad se te metode rade zasebno.
Tuberkulinski test
Tuberkulinski test treba učiniti ako
-
su djeca bila izložena tuberkulozi (npr. bliski član obitelji ili bliski kontakt iz okoline)
-
ako su imali člana obitelji s pozitivnim tuberkulinskim testom
-
ako su rođeni u nekoj od zemalja u razvoju
-
ako su im roditelji nova generacija useljenika iz zemalja u razvoju ili su bili nedavno uhićeni.
Probir na SPB = spolno prenosive bolesti
Rutinski laboratorijski probir za spolno prenosive bolesti (SPB) je indiciran za sve spolno aktivne adolescenate ( vidi: Probir).
Probir je također preporučen za:
-
sve spolno aktivne žene mlađe od 25 godina i one koje nisu više spolno aktivne, ali su imale neku od spolno prenosivih bolesti: godišnji probir na Chlamydia trachomatis i Neisseria gonorrhoeae
-
trudnice ≤ 25 godina: probir napraviti na prvom pregledu i onda opet u trećem tromjesečju trudnoće
-
heteroseksualne mlade muškarce: posebno ako se pregled vrši u ustanovama gdje su korisnici osobe s povećanim rizikom za SPB (npr. klinike za adolescente sa SPB, popravni domovi)
-
muške homoseksualce: ako su bili spolno aktivni u prošloj godini
Testovi umnažanja nukleinskih kiselina (NAATs) su najosjetljiviji testovi za otkrivanje infekcije C. trachomatis i N. gonorrhoeae . Moguće je napraviti NAAT iz uzoraka urina, obriska vrata maternice i mokraćne cijevi.
Svim adolescentima bi trebalo ponuditi probir za HIV barem jednom između 16. i 18. godine; svakako se truditi zadržati povjerenje adolescenta. Adolescenti s povećanim rizikom od HIV infekcije (npr. spolno aktivni, intravenski ovisnici ili osobe koje već imaju neku od SPB) bi trebali biti testirani jednom godišnje.
Adolescentice ne treba rutinski pregledavati za cervikalnu displaziju do navršene 21. godine života.